DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 145 <-- 145 --> PDF |
Cijene tehničkog drva .po m" hrastovine iz srednjih šuma kreće se od 60 do 750 franaka a iz visokog uzgoja do 1200 franaka (cjepko drvo do 1600 odnosno 2000 franaka), bukovine od 50 do 320 franaka, trešnjevine*** i drugih voćkarica 100 do 800 franaka; ariševine, jelovine i smrekovine 60 do 220 franaka, a jelovine i smrekovine iz viših područja 140 do 245 franaka time da su ove razvrstane samo u dva debljinska razreda i to opsega od 90 do 120 i preko 130 cm. Cijene »drva za usitnjavanje« po prostornom metru, iznose za bukovinu, grabovinu, brezovinu, trepetljikovinu i topolovinu 4 do 10 franaka (»pokraj puta« 40—50), hrastovima i kestenovinu 3—5 (35—45), neokoranu jelovinu i smrekovinu 6—18 (75—80) a okorane (samo »pored puta« 95—115) te ostalih četinjača 5—15 odnosno 50 do 60 franaka. — Prema podacima »UNASYLVA«-e površina tropskih humidnih šuma cijeni se u — Africi na 175 milijuna ha, — latinskoj Americi na 506 milijuna ha, — Aziji na 254 milijuna ha. Te šume čine trećinu šuma Svijeta a 43"/» ukupne površine koncentrirana je u Brazilu, Peru-u i Zairu. Drvna masa stabala pp 50 i više com po ha iznosi: — u afričkim 100 m"*, — u latinsko-američkim 80 m3 te — u azijskim 140 m´i. — Najdeblja jela u Sloveniji posječena je u rujnu prošle, 1977. godine. Počasnu doznaku izvršio je prof. Zdravko Turk, a počasni sjekač bio je general Jože Ožbolt. Brojni gledaoci sa zanimanjem pratili pravi obred i sječu ove velikanke. Za njezinu »sječu« izrađena je posebna »zugžaga«, s kojom su u znoju svoga lica glodali »mamiko«, a mnoge, posebno starije šumare, to je potsjetilo na stara vremena, a svi su bili mišljenja, da je ovaj način bolji od sadanjeg načina obaranja. Tim riječima zabilježio je F. RAJNER (u rubrici »Zapis na bukvi«) sječu ove jele, koja je postigla promjer od 176 cm, visinu 44 m, a proizvela 35 m3 drvne mase. No ta jela nije izgubljena ni za buduća pokoljenja, jer je sječa izvršena na visini od 3 metra, a donji dio bit će sačuvan od zuba vremena i propadanja. (»Gozdarski vestnik« br. 177). |