DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 120 <-- 120 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURAZAŠTITA ŠUMA I 1. MINDER, I. F. »Vlijanie vlažnosti na razvitie riževo sosnovovo pilišćika (Neodiprion sertifer) v kakone«: Zool. žurnal, 56, No. 8,1175-1182, bibl. 31, rez.: engl., 1977. UTJECAJ VLAŽNOSTI NA RAZVOJ SMEĐE BOROVE OSE PILARICE (NEODIPRION SERTIFER) U KOKONU. Eonimfalna dijapauza ličinaka smeđe borove ose pilarice završava se nezavisno od vlažnosti vanjske sredine, a daljnji razvoj potpuno je ovisan o vlagi. Najpovoljnija je visoka vlažnost (100 i 75°/o), kod koje je i mortalitet najniži —1,7 i 5u/o, fekunditet visok 84 ± 1,3 i 77 ± 1,6 jaja u prosjeku po ženki. Kod niske relativne vlage zraka (25—30%>) ugiba do 65w/<» individua (od kojih 92l0/ tim uslovima iznosi samo 54 ± 2,2 jaja po ženki. 2. WEISER, J. »Metodika za dijagnostika na protozojnoto zarazjavane na nasekomite «; »Biol. sredst. za rast zašćita«, (bu- gar.), str. 330—338, Zemizdat, Sofija, 1975. METODIKA I DIJAGNOSTIKE OBOLJENJA INSEKATA UZROKOVANA PRAŽIVIMA Primjena praživa-uzročnika bolesti insekata zahtijeva prije svega točnu identifikaciju i uzgoj čiste kulture, sakupljanje dovoljne količine infekcionog materijala za izazivanje zaraze insekata. Opisani su osnovni principi obrade sakupljenog materijala, koji se primjenjuje za različite grupe insekata, njihovoj količini i stanju u svrhu dobivanja preparata (vlažnih i suhih premaza, rezova na mikrotomu) potrebnih za mikroskopska istraživanja i dijagnostiku. Opisane su metode izolacije i čuvanja infekcionog materijala potrebnog za izazivanje umjetne infekcije insekata, bez čega je nemoguće izvršiti taksonomsku pripadnost proučavanog uzročnika bolesti. Osobita je pažnja posvećena na velikoj varijabilnosti morfoloških karakteristika raznih faza razvoja entomopatogenih praživa (protozoa), varijabilitetu osjetljivosti insekatadomaćina, lokalizacija praživa u tijelu i organima insekata, što ima veliko značenje za dijagnostiku bolesti i identifikaciju uzročnika bolesti. Ističe se, da je serološka metoda dijagnostike bolesti inse IZ ŠUMARSKE ENTOMOLOGIJE, FITOFARMACIJE kata uzrokovane protozoima u principu moguća i perspektivna, no za to su potrebna daljnja temeljita istraživanja. 3. CALLAHAN, PHILIP S.: »Insect attraction research«; Explorers, (engl.), 55, No. 1, 26—30, 1977. ISTRAŽIVANJA FAKTORA ATRAKTIVNOSTI INSEKATA Smatra se, da do povećanja ulova insekata u lovkama (ultravioletnu svijetlo + feromon) (u prosjeku 6—10 puta) dolazi zbog postojanja dva senzorna sistema insekata (insekti na svijetlo reagiraju organima vida, a na feromone pomoću ticala). U svojim pokusima autor je upotrebljavao ultravioletnu lampu (6V) s IK filterom, koji propušta zrake dužine 1—20 mkm. Lampu je postavio u običnu svjetlosnu lovku u praznu sobu veličine loxlo m, u koju je svaki dan puštao po 100 mužjaka leptira sovica. Nakon tjedan dana u lovku se ulovilo samo 70/o leptira. Kada je u lovku postavio dvije ženke, u nju se ulovilo 98°/o leptira. U kontroli, gdje je bila uključena samo UV lampa nije se ulovio niti jedan mužjak-leptir. Predpostavlja se, da u prirodnim uslovima pod utjecajem noćnih zračenja, molekule feromona same ispuštaju sekundarna zračenja, na koje su osjetljivi receptori- antene insekata. U prisustvu jakog izvora svijetla povećava se intenzitet lučenja hormona. Autor navodi niz primjera te na osnovu vlastitih pokusa potvrđuje ispravnost svoje hipoteze. 4. VERATLIJEVA, Z. P.: »Entomopatogenite bakterije Bacillus thuringiensis i biologičnite insekticidi sazdadeni v Rumnija na tjahna baza«; »Biol. sredstva za rast. zaščita«, (bugar.), 465—467, Zemizdat, Sofija 1975. ENTOMOPATOGENE BAKTERIJE BACILLUS THURINGIENSIS I BIOLOŠKI INSEKTICIDI STVORENI U RUMUNJSKOJ NA NJIHOVOJ OSNOVI Od 1960. u Rumunjskoj je proučavan potencijal razmnažanja 12 sojeva Bac. thuringiensis. Ustanovljeno je da je po produkciji biomase kroz 48 sati dubinske kultivacije kod 28°C soj galleriae davao 0,2 mga/o suhe tvari, berliner 0,223 mg´V», infinitimus —0,11 mg);7o, sotto 0,090 mg^/o, dendrolimus i tolworth —0,094 mg3/». So |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 121 <-- 121 --> PDF |
jevi morisson, subtoxicus i entomocidus su dobro sporulirali, ali je produkcija biomase bila manja. Na gusjenicama dudovca ispitano je djelovanje 11 čistih kultura bakterija Bac. thuringiensis, uzgojenih na kosom agaru kroz 5 dana na temperaturi od 28*C. Kultura je suspendirana steriliziranom vodom na titar od 25 milijardi stanica u 1 gramu i primjenjivala se u 0,2%> koncentraciji. Bolji rezultati (lOOVo mortalitet kroz 96 sati) postignuti su sa sojevima: dendrolimus, kenyae, entomocidus, subtoxicus, tolworth, 92—99Vo mortalitet postignut je sa sojevima: morisson, aizawai, alesti, berliner. Najmanji efekat postignut je sa sojevima infinitimus (57%.) i sotto (68V0). Insekticidnost preparata ovisi o količini termostabilnog egzotoksina, kojeg proizvode bakterije. Utvrđeno je da su po tom pokazatelju bolji sojevi berliner i galleriae. Proučavanjem lizogene raznolikosti utvrđeno je, da kod dubinske kultivacije do najveće lizije dolazi kod sojeva: entomocidus, kenyae, dendrolimus, morrison i berliner. Prema fagima su otporni sojevi alesti i cereus. Opisana je i razrađena metodika tvorničke proizvodnje preparata na bazi Bac. thuringiensis (preparat turingin), metodom dubinske kultivacije u fermentorima zapremine 500—600 litara. Preparat se primjenjuje u obliku vodene suzpenzije u 0,2—-0,3V» koncentraciji. Perzistentnost turingina na biljkama u prirodi iznosi do 10 dana. U mnogobrojnim pokusima provedenim u prirodi, preparat je ispitan u borbi protiv mnogih štetnika, kao na pr. protiv gubara, suznika i drugih, a kroz 7 dana nakon aplikacije izazvao je kod tih štetnika 91—lOOVo mortalitet. Iz nadocijepljene kulturelne tekućine dobiven je preparat turintoks, kod kojeg je aktivna tvar egzotoksin, kojeg izlučuju bakterije Bac. thuringiensis. Preparat je efikasan kod primjene doze od 3—5 grama/ha i koncentraciji od 0,1— 0,2V». S ovim su preparatom postignuti pozitivni rezultati u borbi protiv grinja i uši. 5. KOWALSKI R.: »Further elaboration of the winter moth population models«, J. animal ecology, 1974., 46, No. 2, 471— 482., (engl.). DALJI RAZVITAK POPULACIONIH MODELA MALOG MRAZOVCA — OPEROPTHERA BRUMATA L. Poboljšana je metoda određivanja dinamike gustoće populacije malog mrazovca, koju su predložili Borly-Grandell. Metoda se temelji na utjecaju djelovanja različitih faktora smrtnosti izraženu pomoću razlike logaritama brojnosti (gustoće populacije malog mrazovca), te postavljanjem submodela za djelovanje predatora, koje treba uključiti u populacioni model zajedno sa submodelom djelovanja parazita. Proučen je utjecaj predatora na dinamiku gustoće populacije mrazovca. Od predatora je uzet u obzir uglavnom kusokrilac Phylonthus decorus , čiji imago uništava kukuljice mrazovaca. Ustanovljeno je da ovaj kusokrilac ima dvije generacije na godinu. Za izražavanje broja uništenih kukuljica mrazovca (n) ovisno o gustoći populacije mrazovca (x) i gustoći populacije kusokrilca (y), upotrebljena je jednadžba n = c(xb)y. Koristimo ovu jednadžbu i po autoru predloženi izraz »reproduktivno količinski odnos« kusokrilca y = 2,34 (x°.32), gdje je Y = gustoća populacije kusokrilca u proljeće tj. u T/+ 1 generaciji, a x = gustoća populacije kusokrilca u jesen tj. u T + 2 generaciji. Osim submodela predatorstva u populacioni model mrazovca uključe je model parazitizma, modificiran po Borly-Hassel-u Za jednadžbu smrtnosti kukuljica mrazovca izraženu pomoću submodela predatorstva i paratizma, upotrebljeni su podaci o gustoći populacije mrazovca, te njegovih predatora i parazita, sakupljeni kroz 11 godina. Unatoč poboljšanja svojstava populacionog modela mrazovca i u nj eg uključenih submodela parazitizma i predatorstva, submodel ima niz nedostataka. Oni nastaju uglavnom zbog toga, što kusokrilci uzrokuju samo 5ÖVo mortaliteta kukuljica mrazovca, a nisu u submodel uključeni i drugi predatori kao što su na pr. trčkovi. Nedostatak submodela predatorstva kusokrilca očituje se također u teškoćama pravilne interpretacije u submodel uključenih empirijskih jednadžbi. 6. MAMAEV, B. M.: »Biologija nasekomih razrušitelej drvesini«; Itogi nauki i tehniki, VINITI AN SSSR, Moskva, 1977, 215 str. BIOLOGIJA INSEKATA — RAZARAČA DRVA Na temelju analize domaće i strane literature, te vlastitih istraživanja autora, opisan je sastav po vrstama, regionalnog kompleksa insekata- razarača drva u šumama SSSR-a i susjednih zemalja i njihovih entomofaga, zakonitosti formiranja asocijacija vrsta-razarača i njihovih promjena do kojih dolazi u procesu razara 407 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 122 <-- 122 --> PDF |
nja drva, orijentacija i signalizacija ksilofilnih insekata u raznim etapama napada na drvo. Zabilježen je dvostepenski karakter regulacije napada potkornjaka na oslabljeno drvo: 1. stimulacija izazvana mirisom što ga drvo izlučuje i 2. sistemom feromona. U ranoj fazi odumiranja drveta u drvo se naseljavaju ambrozni ksilofagi: Lymexylonidae, štetnici lika, neke pipe, koji žive na račun simbiotskih gljiva, koje u drvo unose prilikom odlaganja jaja ili oni insekti koji u svojoj hrani trebaju više šećera (neke strizibube, Cuculiine i dr.). Zato drvo napadaju fermentativni ksilofagi (strizibube, Anobidae) koji hidroliziraju membrane stanica i destruktivni ksilofagi (Siricidae, Hvlesninae, Scolytinae i dr.), od kojih ovi zadnji preferiraju drvo napadnuto gljivama ili sami prilikom odlaganja jaja unose u drvo gljive. Predstavnici ovih vrsta specijaliziraju se za četinjače ili listače. U drvu koje je jako razgrađeno naseljavaju se saproksilofagi (Lucanidae, Scarabeidae), koji specijaliziraju po tipu truleži. Entomofagi sprečavaju prenamnoženje ksilofaga samo kod niske gustoće populacije ksilofaga. Ako obilje pogodne hrane omogućava brzi rast gustoće populacije ksilofaga, entomofagi u sprečavanju masovne pojave imaju neznatnu ulogu. Za zaštitu drva preporuča se upotreba lovki s atraktantima, feromonima i repelentima u kompleksu s mikrobiološkim metodama borbe. 7. ISAEV, A., KRIVOŠEINA N.: »The principles and methods of the integrated protection of Siberian forest from destructive insects«; Ecoll. Bull., 21, 121—124, (engl.). PRINCIPI I METODE INTEGRALNE ZAŠTITE SIBIRSKIH ŠUMA OD DESTRULTIVNIH INSEKATA Dva su razloga masovne pojave destruktivnih insekata u sibirskim šumama: a) zbog nastajanja povoljne kombinacije prirodnih faktora, koji uslovljuju masovnu pojavu štetnika b) ekonomskih aktivnosti čovjeka usmjerenih na promjenu ekološkog statusa šuma. S tih pozicija polazi i sistem integralne zaštite šuma Sibira. U sistem je uključen kompleks mjera čiji je cilj ustanovljenje kolebanja gustoće populacije štetnika; kratkoročne i dugoročne prognoze masovne pojave štetnika, mjere (kemijske, biološke, mikrobiološke) za suzbijanje štetnika, te, utvrđivanje efekta tih mjera i ekoloških posljedica. Integralna metoda dugoročne prognoze temelji se na statističkim podacima masovne pojave sibirskog prelca u lipnju i srpnju. Podaci se moraju sakupljati najmanje 2—3 godine, pa će i točnost prognoze biti iznad 80Vo. Numeričke metode kratkoročne prognoze temelje se na godišnjem određivanju brojnosti (gustoće populacije) insekatanjihovom upoređivanju sa modelima u žarištima. Strategija izbora optimalnih varijanti aviokemijske i bakteriološke zaštite šuma u tajgi, osniva se na ekološkim prilikama dotičnog područja i brojnosti destruktivnih insekata. Ističu se 4 bazične strategijske varijante primjene kemijskih i bioloških insekticida pomoću aviona: a) strategija selektivnog procesa — sastoji se u pravovremenom i kvalitetnom otkrivanju žarišta pomoću opažanja iz zraka i sa zemlje. Na taj način se obujam zaštitnih radova znatno smanjuje i provodi se samo u žarištima štetnika prije nego nastanu štete; b) strategija masovne zaštite preporuča se onda, kada su od štetnika ugrožene velike površine i kada postoji velika migracija štetnika; c) Strategija parcijalne zaštite je varijanta za uništenje najopasnijih žarišta štetnika u periodu opadanja ugroženosti šuma od štetnika, te je moguće aviosuzbijanje reducirati; d) strategija »anti-suzbijanja« temelji se na maksimalnoj restrikciji zaštitnih mjera, čime će se reducirati opasnosti od saturacije biogeocenoze tajge pesticidima. U razvoju područja tajge integralna zaštita šuma je važan elemenat ekonomične šumske proizvodnje i unapređenja racionalne upotrebe šumskih rezervi Sibira. 8. GUKASJAN A. B.: »Mikrobiologičeskaja zaščita lesov Sibiri«; Fund, isled., Biol. nauki, Novosibirsk, Nauka, 1977, 104—109. Bacillus tuviniensis izaziva masovno ugibanje gusjenica Dendrolimus superans sibiricus u sibirskim šumama, ali njegove su stanice vrlo osjetljive na djelovanje biotskih i abiotskih faktora. Stanice Bacillus insectus su izolirane iz uginulih gusjenica Gastropacha quercifolia i vrlo su otporne prema faktorima vanjske sredine, bakteriofagima, fitoncidima i niskim temperaturama. Bacillus insectus izaziva masovno ugibanje G. quercifolia 4—5 da |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 123 <-- 123 --> PDF |
na poslije inficiranja dijelova šume i dugo vremena ostaje aktivan i sačuvan u šumskim biocenozama. Na bazi ove bakterije razrađena je tehnologija industrijske proizvodnje bakterijskog biopreparata pod nazivom »insektin« te razrađeni principi primjene u zaštiti šuma od insekata- fitofaga, određena je doza i efektivna koncentracija preparata. Istraživana je dinamika populacije štetnika i mortalitet. 5. PLATE, HANS-PETER, KOLLNER V.: »Zum Auftreten von Argyresthia thuiella (Packard Lepidoptera, Hyponomeutidae) in Deutschland«; Nachr. Dtsch. Pflanzenschutzdienst, 1977, 29, No3, 33—36, (njem., rez. engl.), Bibl. 11. POJAVA ARGYRESTHIA THUIELLA U ZAP. NJEMAČKOJ Tuja se u Evropi kultivira od 1500. godine, a u Evropu je prenijeta iz Sjeverne Amerike. Poznato je 5 vrsta leptira, čije gusjenice miniraju iglice tuje. Tri vrste su rasprostranjene u sjevernoj Americi, A. trifasciata je primjećena u Švicarskoj, a A. thuiella je poznata u Nizozemskoj. Godine 1975. A. thuiella je pronađena u zapadnoj Njemačkoj u zapadnom Berlinu, Hessenu i Saarbrückens Mine gusjenica slične su sa oštećenjima, koje izaziva gljiva Kabotina thujae: završetci (krajevi) filokladija najprije požute, a zatim potamne. Mina se može primjetiti promatranjem filokladija na svijetlu. Gusjenice se kukulje u mini, što je karakteristično za sve vrste moljaca na tuji. U članku je dat o- pis gusjenice i leptira. U Nizozemskoj se za suzbijanje moljaca na tuji preporuča tretiranje biljaka tuje tetraklorvinfosom, odmah nakon masovne pojave leptira, što dovodi do lOO´Vo ugibanja. BURT E. C, SMITH D. B.: Effects of droplet sizes on deposition of ULV spray. »J. Econ. Entomol.«, 1974, No 6, pp. 751—754, (engl.), Bibl. 10 UTJECAJ VELIČINE ČESTICA NA DEPOZICIJU PESTICIDA ULV METODE BIBL. 10 U toku dvije godine proučavana je zakonitost disperzije azinfosmetila (0,56 gr/ /kg), kod tretiranja pamuka ULV metodom i njegovo rasipanje (drift) uzrokovano vjetrom. Drift se izražava koeficijentom, za čije je izračunavanje predložena empirijska formula. U pokusima je upotrebljen generator za stvaranje mehaničkog aerosola s povratnim diskom, koji je stvarao polidisperzni i monisperzni aerosol s veličinom čestica 100, 140, 200 i 300 mikrona. Tretiranje je vršeno po vjetrovitom vremenu. Pesticid je hvatan na visini 0,3; 0,6; 0,9 i 1,2 metara iznad tla. Idući od najvišeg dijela prema nižim, na svakom nižem dijelu količina preparata smanjuje se za 50%>. Depozicija čestica promjera 200 i 300 mikrona van tretirane površine praktički je ravna nuli. To se odnosi i na čestice veličine 140 mikrona, ali su razlike nesignifikantne. Najveći drift, kojeg smo uslovno uzeli 100"/» javlja se kod polidisperznog raspršivanja. Na temelju ovih pokusa ustanovljeno je, da je ULV zamagljivanje azinfosmetilom protiv pamukove pipe efektivno samo kod čestica čiji promjer ne prelazi 140 mikrona. U slučajevima, kada drift predstavlja problem, treba primjeniti monodisperzni aerosol iste veličine čestica. Mr. Stjepan Opalički |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 124 <-- 124 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI EKSKURZIJA ŠUMARA PENZIONERA IZ BEOGRADA KROZ HRVATSKU U prvoj polovici mjeseca svibnja o. g. grupa šumarskih penzionera koji žive u Beogradu učinila je veću ekskurziju autobusom kroz SR Hrvatsku. Organizator je bio ing. Žarko Dimitrijević , bivši savjetnik Savezne privredne komore, koji je već niz sličnih ekskurzija vodio kroz sve regije naše zemlje. Za smjer i plan ove ekskurzije uzeta je marš-ruta: Okučani — Jasenovac — Dvor — (Bihać) — Plitvice — Karlovac — Krapina (Kumrovec, Stubica) — Graz — Trakošćan — Varaždin. Kod sastava plana surađivali su aktivni šumarski stručnjaci šumsko privrednih organizacija Nova Gradiška, Sisak, Gospić, Ogulin, Zagreb, Varaždin i šumarski odsjek Uprave nacionalnog parka Plitvička Jezera — uz znatnu podršku Republičkog sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo. Cilj ekskurzije bio je upoznavanje značajnih šumskih i turističkih objekata kao i memorijalmh spomenika i drugih usputno atraktivnih mjesta. Grupi beogradskih penzionera pridružilo se i nekoliko drugova iz Novog Sada i Sarajeva, pa je u sastavu bilo ukupno 46 učesnika. Prvo je stajalište bilo u Srednje-posavskom području Šumskog gospodarstva Nova Gradiška, gdje se posjetilo poznati rezervat prastare slavonske hrastove šume »Prašnik«. Ovdje je grupa penzionera bila dočekana od predstavnika Š. G. N. Gradiška i OOUR-a Šumarije Okučani. Nakon pregleda objekta za kojeg je tumač bio direktor ing. Drago P 1 e t i k a- p i ć, gosti su otputovali u Jasenovac gdje su odali počast žrtvama fašizma i položili svježe cvijeće uz memori jalni spomenik. Nakon što su se zahvalili upravitelju Šumarije Jasenovac ing. Đuri Starčeviću na ukazanoj pažnji oko njihova prijema, krenuli su po planu da- Ije. Iz Jasenovca put je vodio kroz Baniju sve do rasadnika pitomog oraha »Volinja« Šumarije Dvor, Šumskog gospodarstva Sisak. Ovdje su gosti bili sačekani od Slika 1: Šumarske umirovljenike iz Beograda dočekao je i pozdravio u »Prašniku« ing. D. Pletikapić, direktor ŠG N. Gradiška |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 125 <-- 125 --> PDF |
predstavnika gospodarstva i Šumarije, pa je direktor in Čedo Kladari n prikazao radove oko uzgoja sadnica, postignute rezultate, kao i probleme šum. gospodarenja u ovoj regiji. S ova tri stajališta završena je etapa prvog pregleda u Slavoniji i Baniji na kojima se osjetila prisna veza aktivnih i penzioniranih šumara. Iz Plitvica slijedila je trasa puta za Karlovac sa zastojem kod šumarskog objekta »Točak« — jedne izvanredno uspjele kulture četinara podignute na tlu bujadnice. Ing. Ilija Buć an, kao upravitelj složene šumarije Karlovac, tumačio je nastanak, uzgoj i održavanje ovog značajnog djela Š. G. Karlovac. U Karlovcu mali predah uz doček šumara Šumskog gos Slika 2: Učesnici ekskurzije napuštaju motel »Borje« u Nacionalnom parku plitvič ka jezera. Slijedio je put dolinom Une preko Bihaća do Plitvičkih Jezera, odakle su učinjeni obilasci značajnih atraktivnih mjesta iz ovog drugog punkta. Uz pregled i obilazak jezera posjećen je predjel prašume Čorkova uvala, Končarev kraj i novo otvorena zaobilazna cesta za rasterećenje unutrašnjeg saobraćaja posjetioca jezera. Pri ovom obilasku goste su pratili stručnjaci za šumarstvo uprave Nacionalnog parka, zatim predstavnici šumskih gospodarstava Ogulin i Gospić, s OOUR-ima Šumarija Plaški, Udbina i T. Korenica. Ing. Krg a Duško davao je od strane uprave Nacionalnog parka objašnjenja o svim pitanjima, a direktor Ljubomir Grb a upoznao je učesnike sa osnovnim elementima Šumskog Gospodarstva Ogulin. Ing. Simo M i 1 k o v i ć, rep. šumarski inspektor, pozdravio je učesnike u ime operativnih šumara Like i Korduna, naglasivši potrebu ovakovih susreta i ujedno poželio im dobrodošlicu i uspješno daljnje putovanje. podarstva Karlovac, pri kojem je direktor Ing. Ivica Puška r dao vrlo sadržajan ekspoze o vođenju gospodarenja šumama Š. G. Karlovac, nakon čega se krenulo za Krapinu — kao treći osnovni punkt ekskurzije. I ovdje su bili veoma srdačno dočekani od direktora OOUR-a »Hušnjakovo« Šumskog gospodarstva Zagreb ing Ankice T Ö- p f e r, organizatora obilaska objekata i znamenitosti u Zagorju. Među prvim upoznavanjem znamenitosti učinjen je posjet muzeju »Hušnjakovo« u Krapini, osnovan za očuvanje relikvija iz neolitskog doba. Tumač pri razgledanju muzeja, kao i pregledu nalazišta pračovjeka bila je ing. Ankica Töpher, koja je na izvanredno duhovit način nastojala prikazati upoređenja života doba pračovjeka (iz Krapinske špilje) sa današnjom civilizacijom. Iz Krapine su učinili izlete u Kumrovec gdje se pogledala rodna kuća predsjednika Tita i Škola za izobrazbu društvenih kadrova, a odmah iza toga posje |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 126 <-- 126 --> PDF |
ćena je i Gornja Stubica. Ovdje su gosti vidjeli spomenik Matiji Gubcu, vođi hrvatske seljačke bune, a u muzeju dvorca tumač im je objasnio historijsko-društveni razvoj Hrvatskog Zagorja. Usput je posjećena i galerija poznatog kipara Augustinčića u Klanjcu. U Krapini je šumare — goste pozdravio u ime Republičkog sekretarijata za poljoprivredu, prehranbenu industriju i šumarstvo ing. Tomislav Krnj ak, podsekretar za šumarstvo i ing. Slavko H o r- v a t i n o v ić, glavni republički inspektor za šumarstvo. U ime Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske ing. Rudolf A n t o 1 j a k, tebn. tajnik Saveza nadario je goste društvenim značkama i jubilarnim stručnim izdanjima Saveza (Povijest šumarstva Hrvatske, Zagreb 1976. i Spomenicom III izdane povodom proslave 130. obljetnice osnutka Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva 1846 — 1976. i stote godišnjice neprekidnog izlaženja Šumarskog lista — 1877 — 1976. Drugi dan su učesnici ekskurzije otputovali u Graz da vide taj značajni austrijski grad i njegove ljepote, da bi se na ve čer vratili opet u Krapinu. Zadnji dan na putu za dvorac Trakošćan pokazane su lijepe mješovite šume bukve i jele Macelj gore, na čiji značaj im je skrenuo pažnju podsekretar ing. T. Krnjak prethodni dan u svom pozdravnom govoru. Izvanredan dojam učinio je na učesnike pogled na romantičan bivši grofovski dvor Trakošćan. Historijat postanka ove divne i očuvane građevine tumačio je prof. Vilim Leskovšek. On je osobno proveo grupu kroz sve odjele uz objašnjenje sadržaja pojedinih prostorija dvorca. Dio šuma oko dvorca su pod upravom Šumarije Ivanec Šumskog gospodarstva Varaždin, pa je direktor gospodarstva ing. Drago V i d e c dočekao ovdje ekskurziju, pozdravio ju je i pratio njeno kretanje, objašnjavajući specifičnosti gospodarenja šumama zagorskog područja. Konačno su gosti usputno pogledali u Varaždinu jedno od rijetko uređenih i njegovanih groblja vrlo lijepo djelo skladnosti i povezanosti arhitekture, hortikulture i zelenila. Iz Varaždina su se oprostili od pratilaca i pisca ovog članka — kao koordinatora cijelog toka ekskurzije te otputovali podravskom magistralom preko Osijeka, Vukovara i Sida u Beograd osvježeni novim vidicima i doživljajima na ovoj ekskurziji. Na svim mjestima pregleda objekata učesnicima ekskurzije je priređen srdačan doček, pa je na prigodnim ručkovima izrečeno niz obostranih zdravica — pozdravnih i zahvalnih u kojima su aktivni šumari ocjenili ovakove susrete kao vrlo plodonosne. Oni će uvijek biti spremni da pokažu starim generacijama svoje uspjehe. Radovati će ih ako mogu iskazati priznanje i pažnju onima koji su sav svoj aktivni život posvetili našoj zajedničkoj miljenici šumi — bez obzira gdje su proveli svoju djelatnost. Silak 3: U Trakošćanu se od gostiju oprostio ing. D. Videc, direktor ŠG Varaždin. |