DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 12     <-- 12 -->        PDF

PRVI PRILOG O EKOLOŠKOM ASPEKTU
ŠIRENJA JAVOROLISNE PLATANE (PLATANUS ACERIFOLIA WILD.)
U KANJONU UNE


V. STEFANOVIĆ
SAŽETAK. U dolinskom dijelu kanjona Une, između Ostrošca
i Crnog Jezera, utvrđeno je nekoliko stotina primjeraka javorolisne
platane različitog uzrasta. Registrirajući ovu pojavu, autor
ispituje činioce koji su uvjetovali naseljavanje ove vrste (sa stabala
u Bihaću) i njihovo uspijevanje, jer već ima stabala visokih
do 18 m i prsnog promjera do 40 cm. (op)


KARAKTER POJAVE


Subspontano širenje alohotnih vrsta drveća i grmlja nije nepoznata pojava.
Međutim, pošto je ovdje u pitanju nesumnjivo jedan fenomen ove pojave,
to zaslužuje našu pažnju i analizu sa šireg ekološkog aspekta.


U dolini rijeke Une, između Ostrožca i Crnog jezera, prije nego što ova
rijeka izađe iz kanjona prema Bosanskoj Krupi, došlo je do masovnog širenja
ovog platana, pa je registrirano nekoliko stotina primjeraka različitog
uzrasta. Nisu rijetka stabla čija visina dostiže 17—18 m i prsni promjer do
40 cm. Svi su ovi primjerci raspoređeni pojedinačno ili u manjim grupama
u sklopu autohtone vegetacije, a izvjestan broj se nalazi na sedrenim prečagama
ili na ostrvcima — »adama«, koje su plavljene za vrijeme povišenog
vodostaja.


S obzirom na ovakav karakter ove pojave, postavlja se opravdano pitanje
koji su faktori tome doprinijeli i kako se njihovo djelovanje odražavalo
na tu pojavu. Sasvim je izvjesno da, uz postojanje ishodnog centra — parka
sa starim platanama u Bihaću, odakle se sjeme širilo i raznosilo maticom
rijeke Une, najviše su pogodovale povoljne klimatske, a naročito mikroklimatske
prilike kao i ekološke mogućnosti adaptacije ove vrste drveća.


PRIRODNI USLOVI


Poznato je da ovaj kraj sa rijekom Unom spada u izvanredne rijetkosti
prirode i to ne samo zbog ljepota koje pruža ovaj kanjon i sama rijeka, sa
svojim sedrenim prečagama i jedinstvenim izgledom, nego i po karakterističnim
geomorfološkim, florističkim i vegetacijskim odlikama, po izraženim submediteranskim
uticajima klime na floru i vegetacij, po raširenosti nekih refugijalnih
fitocenoza reliktnog karaktera (Stefanović, 1977).




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Padine kanjona su izgrađene od vapnenca i dolomita, a u koritu rijeke
su zastupljeni slatkovodni vapnenci. lapori i dolomiti, koji su omogućili stvaranje
ove riječne doline. U samom koritu, zavisno od tokova matice rijeke,
često su se formirale ade kao rezultat aluvijacionih procesa, pa se one međusobno
razlikuju po obliku, strukturi alohotnih slojeva, po obraslosti vegetacijom
i njenim dinamizmom.


SI. 1. Pojedinačna stabla platana (Platanus acerifolia Wild.) u kanjonu Une


Foto V. Stefanović


Prema ocjeni značajnijih parametara za utvrđivanje maritimnosti i kontinentalnosti
klime (MILOSAVLJEVIC, 1973), a na osnovu analiza godišnjih
amplituda temperatura od 15 °C do 20 °C, karakterističnih za izmjenjenu
maritimnu klimu (Bihać ima 20,6 °C) i godišnje izoterme od 12 °C, koja


ipravo prolazi preko Bihaća prema Bosanskom Petrovcu, zaključuje se da
ovo područje pokazuje, više-manje, izrazitu tendenciju maritimnog uticaja.


Pored ovoga i specifičnost klimata unutar samog kanjona (zaklonjenost
od hladnih vjetrova, poseban režim svjetlosti, toplote, relativne vlage, posebni
edafski ušlo vi) koji su našli odraz i na autohtonoj vegetaciji su ovoj
pojavi u ovakovim razmjerama.


INTEGRACIJA PLATANA SA AUTOHTONOM VEGETACIJOM


Ranija istraživanja flore i vegetacije (BAJlC et al. 1962, BJELČlC i MI-
LANOVlC, 1964) izvornog dijela Une i novija istraživanja, kojima je obuhvaćen
i ovaj dio kanjona Une (STEFANOVIĆ, 1977) su pokazala da je slika
vegetacijskog pokrivača vrlo heterogena. Ovdje su rašireni mnogobrojni submediteranski
florni elementi, kao i neke kserofilne fitocenoze submediteranskog
i reliktnog-refugijalnog karaktera.


Značajno obilježje vegetaciji daju kserofilne zajednice iz sveze Ostryo-
Carpinion orientalis Ht, te mezotermne zajednice Ostryo-Fagion Borh. (Fagion
Illyricum Ht) kao i zajednice refugijalnog karaktera javora i lipa (Aceri-
Tilietum mixtum, Stef.) te oštrike i hrastova (Rusci aculeati-Quercetum mixtum,
Stef.).




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 14     <-- 14 -->        PDF

U samom koritu Une, na sedrenim prečagama, nalaze se različite fitocenoze,
od inicijalnih stadija, sa zajednicom Agrostidetum tenuis prov., preko
grmolikih zajednica vrba Salicetum purpurae Wendb. i Salicetum dlbae Ills,
i njihovih prelaza i mješavina iz sveze Salicion albae Soo.


Na otočićima — »adama«, kao i pored obale, nalaze se zajednice bijele
i crne topole, kojima je uvijek primiješana i bijela vrba, a rjeđe i crna joha.
Unutar ovih javorolisni platan je vidno zastupljen i sa svojim krošnjama
nadvisuje često krošnje topola. On se uklapa i u autohtonu vegetaciju hrastova,
te javora i lipa, u kojima je zastupljen niz vrsta drveća i grmlja široke
ekološke valence, a koje su raspoređene sve do korita rijeke.


EKOLOŠKA VALENCA JAVOROLISNOG PLATANA
(Platanus acerifolia Willd.)


Mogućnost kultiviranja ove vrste poznata je već odavno, čak i uslovima
hladnijeg klimata — u kontinentalnogj Evropi i sjevernoj Americi. Smatra
se da je ona vjerovatno nastala ukrštanjem u Engleskoj u toku XVIII vijeka,
pa se pokazala otpornija od oba roditelja i proširena je kao brzorastuća vrsta
i izvan Evrope (JOVANOVIC, 1967).


SI. 2. Grupe mlađih stabala platana (Platanus acerifolia Wild.) u kanjonu Une


Foto V. Stefanović


Iskustva u uzgajanju ovog platana pokazala su u nas da je uspjeh bio
uvijek povezan s mogućnonsti kontakta njegove rizosfere korijena s podzemnom
vodom, što je uostalom i karakteristika i prirodnih staništa kod vrste
Platanus orientalis L., npr. kod zajednice Juglando-Platanetum Em et Djek.
u termofilnijim klimatskim prilikama Povardarja u Makedoniji.


To su pokazali i neki nasadi u nas, gdje je visina stabala i njihova vitalnost
u direktnoj vezi s nivoom podzemne vode (aleja platana na Ilidži prema
vrelu Bosne). Poznate, svjetskog glasa, gorostasne platane (Platanus orientalis
L.) u Trstenu kod Dubrovnika, zasađene još u XVI vijeku, narasle su
do enormnih dimenzija zahvaljujući stalnoj vlazi od okolnih izvora i južnjačkom
podneblju s mnogo svjetla i topline.




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 15     <-- 15 -->        PDF

U našem slučaju, u kanjonu Une između Ostrošca i Crnog jezera, javorolisni
platan se toliko interpolirao u autohtonu vegetaciju da se stiče prvi utisak
kao da i nije u pitanju alohtona vrsta.


Ovi uslovi su do te mjere povoljni da su omogućili, ne samo migraciju
ovog platana nego i njegovo održavanje, razvoj, generativno i vegetativno
razmnožavanje, što sve ukazuje na značaj ovog eksperimenta prirodne migracije
jedne vrste drveća i njene ekološke adaptacije.


ZAKLJUČCI


Pojava masovnog širenja javorolisnog platana sa životnim manifestacijama
iskazanim kroz vitalnonst porasta, te kroz prirodno obnavljanje generativno
i vegetativno prelazi okvire registracije same pojave i zaslužuje dalju
pažnju detaljnijih ekoloških promatranja.


Ovaj eksperimenat prirode »in vivo«, s obzirom na ekološku adaptaciju
ove vrste i njenu cenotičku integraciju sa autohtonom vegetacijom obogaćuje
sazn tnje o mogućnostima ekološkog dijapazona u ovom konkretnom slučaju,
pa i šire. Zato je ovaj objekat veoma pogodan to prije, što su njegove osnovne
ekokoordinate već prije ispitivane i dobrim dijelom poznate.


LITERATURA


B a j i ć, D., B j e 1 č i ć, Ž., Popović , S. (1953): Prilog poznavanju flore i vegetacije
doline Unca. God. Biološkog Inst. u Sarajevu, sv. 1—2, Sarajevo.
B j e 1 č i ć, Ž., M i 1 a n o v i ć, S. (1968): Drugi prilog poznavanju flore rijeke Unca.
Gl. Zem. muz. BiH, sv. VII, Prirodne nauke, Sarajevo.
Jovanović , B. (1967): Dendrologija sa osnovima fitocenologije. »Naučna knjiga
«, Beograd.
Milosavljević , R. (1973): Klima Bosne i Hercegovine. Doktorska disertacija
(Manuscript).
Stefanović , V. (1977): Refugijalni karakter nekih šumskih fitocenoza u kanjonu
rijeke Une. Glas. Zem. muz. BiH, Sarajevo.


ZUSAMMENFASUNG


Erster Beitrag über den ökologischen Aspekt bei der subspontanen Verbreitung
der ahornblättrigen Platane (Platanus acerifolia Wild.) im Canon des Una-Flusses


In einem Teil des Canons des Una-Flusses zwischen Ostrožac und Crno jezero,
flussabwärts von Bihać in Richtung Bosanska Krupa, wird das interessante Phänomen
einer massenhaften subspontane Verbreitung der ahornblättrigen Platane
(Platanus acerifolia Wild.) beschrieben, wobei die eben diese Erscheinung verursachenden
Faktoren analysiert werden. Das sind vor allem spezifische natürliche
Bedingungen mit autochtone Vegetation sowie eine entsprechende ökologische
Amplitude dieser Baumart. Abschliessend wird betont, das dieses Expriment »in
vivo« weitere Aufmerksamkeit verdienst, da es in praktischer als auch in theoretischer
Hinsicht von Bedeutung ist.


Primljeno 20. XII 1977.
Prof. Dr Vitomir STEFANOVlC,
dipl. inž. šum.,
Šumarski fakultet Sarajevo,
Zagrebačka 20.