DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 12 <-- 12 --> PDF |
PRVI PRILOG O EKOLOŠKOM ASPEKTU ŠIRENJA JAVOROLISNE PLATANE (PLATANUS ACERIFOLIA WILD.) U KANJONU UNE V. STEFANOVIĆ SAŽETAK. U dolinskom dijelu kanjona Une, između Ostrošca i Crnog Jezera, utvrđeno je nekoliko stotina primjeraka javorolisne platane različitog uzrasta. Registrirajući ovu pojavu, autor ispituje činioce koji su uvjetovali naseljavanje ove vrste (sa stabala u Bihaću) i njihovo uspijevanje, jer već ima stabala visokih do 18 m i prsnog promjera do 40 cm. (op) KARAKTER POJAVE Subspontano širenje alohotnih vrsta drveća i grmlja nije nepoznata pojava. Međutim, pošto je ovdje u pitanju nesumnjivo jedan fenomen ove pojave, to zaslužuje našu pažnju i analizu sa šireg ekološkog aspekta. U dolini rijeke Une, između Ostrožca i Crnog jezera, prije nego što ova rijeka izađe iz kanjona prema Bosanskoj Krupi, došlo je do masovnog širenja ovog platana, pa je registrirano nekoliko stotina primjeraka različitog uzrasta. Nisu rijetka stabla čija visina dostiže 17—18 m i prsni promjer do 40 cm. Svi su ovi primjerci raspoređeni pojedinačno ili u manjim grupama u sklopu autohtone vegetacije, a izvjestan broj se nalazi na sedrenim prečagama ili na ostrvcima — »adama«, koje su plavljene za vrijeme povišenog vodostaja. S obzirom na ovakav karakter ove pojave, postavlja se opravdano pitanje koji su faktori tome doprinijeli i kako se njihovo djelovanje odražavalo na tu pojavu. Sasvim je izvjesno da, uz postojanje ishodnog centra — parka sa starim platanama u Bihaću, odakle se sjeme širilo i raznosilo maticom rijeke Une, najviše su pogodovale povoljne klimatske, a naročito mikroklimatske prilike kao i ekološke mogućnosti adaptacije ove vrste drveća. PRIRODNI USLOVI Poznato je da ovaj kraj sa rijekom Unom spada u izvanredne rijetkosti prirode i to ne samo zbog ljepota koje pruža ovaj kanjon i sama rijeka, sa svojim sedrenim prečagama i jedinstvenim izgledom, nego i po karakterističnim geomorfološkim, florističkim i vegetacijskim odlikama, po izraženim submediteranskim uticajima klime na floru i vegetacij, po raširenosti nekih refugijalnih fitocenoza reliktnog karaktera (Stefanović, 1977). |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Padine kanjona su izgrađene od vapnenca i dolomita, a u koritu rijeke su zastupljeni slatkovodni vapnenci. lapori i dolomiti, koji su omogućili stvaranje ove riječne doline. U samom koritu, zavisno od tokova matice rijeke, često su se formirale ade kao rezultat aluvijacionih procesa, pa se one međusobno razlikuju po obliku, strukturi alohotnih slojeva, po obraslosti vegetacijom i njenim dinamizmom. SI. 1. Pojedinačna stabla platana (Platanus acerifolia Wild.) u kanjonu Une Foto V. Stefanović Prema ocjeni značajnijih parametara za utvrđivanje maritimnosti i kontinentalnosti klime (MILOSAVLJEVIC, 1973), a na osnovu analiza godišnjih amplituda temperatura od 15 °C do 20 °C, karakterističnih za izmjenjenu maritimnu klimu (Bihać ima 20,6 °C) i godišnje izoterme od 12 °C, koja ipravo prolazi preko Bihaća prema Bosanskom Petrovcu, zaključuje se da ovo područje pokazuje, više-manje, izrazitu tendenciju maritimnog uticaja. Pored ovoga i specifičnost klimata unutar samog kanjona (zaklonjenost od hladnih vjetrova, poseban režim svjetlosti, toplote, relativne vlage, posebni edafski ušlo vi) koji su našli odraz i na autohtonoj vegetaciji su ovoj pojavi u ovakovim razmjerama. INTEGRACIJA PLATANA SA AUTOHTONOM VEGETACIJOM Ranija istraživanja flore i vegetacije (BAJlC et al. 1962, BJELČlC i MI- LANOVlC, 1964) izvornog dijela Une i novija istraživanja, kojima je obuhvaćen i ovaj dio kanjona Une (STEFANOVIĆ, 1977) su pokazala da je slika vegetacijskog pokrivača vrlo heterogena. Ovdje su rašireni mnogobrojni submediteranski florni elementi, kao i neke kserofilne fitocenoze submediteranskog i reliktnog-refugijalnog karaktera. Značajno obilježje vegetaciji daju kserofilne zajednice iz sveze Ostryo- Carpinion orientalis Ht, te mezotermne zajednice Ostryo-Fagion Borh. (Fagion Illyricum Ht) kao i zajednice refugijalnog karaktera javora i lipa (Aceri- Tilietum mixtum, Stef.) te oštrike i hrastova (Rusci aculeati-Quercetum mixtum, Stef.). |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 14 <-- 14 --> PDF |
U samom koritu Une, na sedrenim prečagama, nalaze se različite fitocenoze, od inicijalnih stadija, sa zajednicom Agrostidetum tenuis prov., preko grmolikih zajednica vrba Salicetum purpurae Wendb. i Salicetum dlbae Ills, i njihovih prelaza i mješavina iz sveze Salicion albae Soo. Na otočićima — »adama«, kao i pored obale, nalaze se zajednice bijele i crne topole, kojima je uvijek primiješana i bijela vrba, a rjeđe i crna joha. Unutar ovih javorolisni platan je vidno zastupljen i sa svojim krošnjama nadvisuje često krošnje topola. On se uklapa i u autohtonu vegetaciju hrastova, te javora i lipa, u kojima je zastupljen niz vrsta drveća i grmlja široke ekološke valence, a koje su raspoređene sve do korita rijeke. EKOLOŠKA VALENCA JAVOROLISNOG PLATANA (Platanus acerifolia Willd.) Mogućnost kultiviranja ove vrste poznata je već odavno, čak i uslovima hladnijeg klimata — u kontinentalnogj Evropi i sjevernoj Americi. Smatra se da je ona vjerovatno nastala ukrštanjem u Engleskoj u toku XVIII vijeka, pa se pokazala otpornija od oba roditelja i proširena je kao brzorastuća vrsta i izvan Evrope (JOVANOVIC, 1967). SI. 2. Grupe mlađih stabala platana (Platanus acerifolia Wild.) u kanjonu Une Foto V. Stefanović Iskustva u uzgajanju ovog platana pokazala su u nas da je uspjeh bio uvijek povezan s mogućnonsti kontakta njegove rizosfere korijena s podzemnom vodom, što je uostalom i karakteristika i prirodnih staništa kod vrste Platanus orientalis L., npr. kod zajednice Juglando-Platanetum Em et Djek. u termofilnijim klimatskim prilikama Povardarja u Makedoniji. To su pokazali i neki nasadi u nas, gdje je visina stabala i njihova vitalnost u direktnoj vezi s nivoom podzemne vode (aleja platana na Ilidži prema vrelu Bosne). Poznate, svjetskog glasa, gorostasne platane (Platanus orientalis L.) u Trstenu kod Dubrovnika, zasađene još u XVI vijeku, narasle su do enormnih dimenzija zahvaljujući stalnoj vlazi od okolnih izvora i južnjačkom podneblju s mnogo svjetla i topline. |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 15 <-- 15 --> PDF |
U našem slučaju, u kanjonu Une između Ostrošca i Crnog jezera, javorolisni platan se toliko interpolirao u autohtonu vegetaciju da se stiče prvi utisak kao da i nije u pitanju alohtona vrsta. Ovi uslovi su do te mjere povoljni da su omogućili, ne samo migraciju ovog platana nego i njegovo održavanje, razvoj, generativno i vegetativno razmnožavanje, što sve ukazuje na značaj ovog eksperimenta prirodne migracije jedne vrste drveća i njene ekološke adaptacije. ZAKLJUČCI Pojava masovnog širenja javorolisnog platana sa životnim manifestacijama iskazanim kroz vitalnonst porasta, te kroz prirodno obnavljanje generativno i vegetativno prelazi okvire registracije same pojave i zaslužuje dalju pažnju detaljnijih ekoloških promatranja. Ovaj eksperimenat prirode »in vivo«, s obzirom na ekološku adaptaciju ove vrste i njenu cenotičku integraciju sa autohtonom vegetacijom obogaćuje sazn tnje o mogućnostima ekološkog dijapazona u ovom konkretnom slučaju, pa i šire. Zato je ovaj objekat veoma pogodan to prije, što su njegove osnovne ekokoordinate već prije ispitivane i dobrim dijelom poznate. LITERATURA B a j i ć, D., B j e 1 č i ć, Ž., Popović , S. (1953): Prilog poznavanju flore i vegetacije doline Unca. God. Biološkog Inst. u Sarajevu, sv. 1—2, Sarajevo. B j e 1 č i ć, Ž., M i 1 a n o v i ć, S. (1968): Drugi prilog poznavanju flore rijeke Unca. Gl. Zem. muz. BiH, sv. VII, Prirodne nauke, Sarajevo. Jovanović , B. (1967): Dendrologija sa osnovima fitocenologije. »Naučna knjiga «, Beograd. Milosavljević , R. (1973): Klima Bosne i Hercegovine. Doktorska disertacija (Manuscript). Stefanović , V. (1977): Refugijalni karakter nekih šumskih fitocenoza u kanjonu rijeke Une. Glas. Zem. muz. BiH, Sarajevo. ZUSAMMENFASUNG Erster Beitrag über den ökologischen Aspekt bei der subspontanen Verbreitung der ahornblättrigen Platane (Platanus acerifolia Wild.) im Canon des Una-Flusses In einem Teil des Canons des Una-Flusses zwischen Ostrožac und Crno jezero, flussabwärts von Bihać in Richtung Bosanska Krupa, wird das interessante Phänomen einer massenhaften subspontane Verbreitung der ahornblättrigen Platane (Platanus acerifolia Wild.) beschrieben, wobei die eben diese Erscheinung verursachenden Faktoren analysiert werden. Das sind vor allem spezifische natürliche Bedingungen mit autochtone Vegetation sowie eine entsprechende ökologische Amplitude dieser Baumart. Abschliessend wird betont, das dieses Expriment »in vivo« weitere Aufmerksamkeit verdienst, da es in praktischer als auch in theoretischer Hinsicht von Bedeutung ist. Primljeno 20. XII 1977. Prof. Dr Vitomir STEFANOVlC, dipl. inž. šum., Šumarski fakultet Sarajevo, Zagrebačka 20. |