DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 113 <-- 113 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA A. BALOYN: TREES OF HISTORICAL PAST IM HUN GARY Stabla od povijesnog značenja u Mađarskoj. Annales Academiae Hortiet Viticulturae, T. 4/Fasc. 5, Budapest, 1957, na mađarskom jeziku. Potpisanom je referentu ova edicija dospjela u ruke prigodom revizije njegovih separata. Pregledavši je, odlučio sam da ukratko prikazem njezin sadržaj, na temelju sadržaja na engleskom jeziku. U djelu su opisana pojedina, vrlo stara stabla u Mađarskoj, a koja su imala i zna- FORSTARCHIV 1977. Br. 1 Fabijanowski, J.: Izabrana pitanja iz područja istraživanja prirodnih šuma u Poljskoj. Heiseke , D. R.: Šumsko-ekološka istraživanja šumovitih savana (Cerrado šuma) u Brazilu. J e s t a e d t, M. i H. -J. R a p p: Pokusi uskladištenja sadnica smreke. R o s s e g e r, S. i F. -P. S ö r g e 1: Mogućnost primjene uređaja za kišenje za sprečavanje i gašenje šumskih požara. Br. 2 Röh r ig, E.: urezivanje korijenja sad nica hrasta. Kopp , H.: Zaštita prirode i čovjekova okoliša u Evropi. Waldschmidt, M.: Tahimetar s geodetskim stolom Breithaupt u izmjeri šuma. T a u e r, H.: Izvlačenje plastičnom rižom »Leykam — Log — Line«. čenje u povijesti mađarskog naroda. Uglavnom se radi o brijestovima, pitomom kestenu, hrastu i lipama. Neka su stabla stara 500 — 700 godina. Najstarije poznato stablo je pitomi kesten u Kiralyvölgy, oko 800 g. Najveći hras (Q u e r c u s robur ) detaljno je opisan. Opisi pojedinih stabala popraćeni su crtežima autora. Autor ističe da je osobito obradio estetski lijepe stare primjerke, kao i one koji su od kulturno-po vi jesnog značenja. Referiram ukratko o tom radu, jer sam mišljenja, a i želje, da i u nas netko na sličan način obradi pojedina vrlo stara stabla, koja imaju estetsko i kulturno-povijesno značenje. Na taj su način u Sloveniji obradili »NAŠE STARE LIPE«. Prof. J. Kišpatić Br. 3 M o 11 e s e n, P.: Danska iskustva u uskladištenju oblovine vlaženjem. Mammen, E. i J. G eri ach: Stanje i rezultati djelovanja njemačko-švedske šumarske radne grupe. Waldschmidt, M.: Svojstva i primjena prostirki od plastičnih folija kod gradnje šumskih cesta. Br. 4 Rhody , B.: Primjena sistema stereokamere f = 70 (mm) i fotogrametrijske rcstitucije snimaka krupnoga mjerila u inventarizaciji šuma. B rünig, E. F. et al.: San Carlos de Rio Negro: Istraživački zadatak u okviru UNESCO programa MAB, kao primjer međunarodne suradnje u problemski orijentiranim temeljnim istraživanjima. V i e i t e z, A. M. et. al.: Utjecaj starosti i uvjeta rasta na razvitak i oblik sadnica duglazije. |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Ladurner , M.: Uređaj austrijskih državnih šuma »Durchforstungspaternoster « za izvlačenje prorjednog materijala. Br. 5 Löffl e r, H.: Pedeset godina nauke o radu u šumarstvu. Eisenhauer, G.: Nauka o radu i mehanizacija. K a m i n s k y, G.: Socijalni zakoni humanizacije rada i njihov utjecaj na šumska i drvno-industrijska poduzeća. Wipp er mann, H. -J.: Tehnički i organizacijski problemi centralizirane izrade drvnih sortimenata. Br. 6 B rü n ig, E. F.: Mogućnosti i granice produkcije šuma na Zemlji. Wiebecke, C: Produkcija drva i opće Koristi od šuma. Oilmann , H.: Prognoza potrošnje drva u SR Njemačkoj za razdoblje od 1980. — 1985. god. N o a c k, D.: Šumarsko i drvarsko savjetovanje Hamburg — Reinbek 10. 05. 1977. god. Wieb ecke, C: Osnutak i zadaci instituta za svjetsko šumarstvo. Bohl mann, V.: Djelovanje CO iz ispušnih plinova motornih pila na radnike. Br. 7 Krohn , B.: Zabranjuju li novi propisi o sigurnosti na radu primjenu malih žičara? Möhlenbruch, N.: Socij alno-psihološki aspekti i metodologija za ustanovljenje atraktivnosti zvanja »šumski rad nik«. Pestal , E.: Približno izjednačenje ručno snimljenih poligona kod gradnje šumskih puteva. P i s t o r, C: O mogućem značenju tjelašaca fenola u iglicama smreke za identifikaciju klonova i ishranu insekata. Strehlke, B.: Primjena bagera za uklanjanje drva vjetroizvala. Br. 8 M a y d e 11, H. -J. v.: Prilog šumarstva regionalnom razvitku SAHEL-a. Heuveldop , J.: Amazonska Caatinga (tropska nizinska kišna šuma) kod San Carlos de Rio Negro, južna Venezuela: Relativni intenzitet rasvjete u sastojini. Beck, O. A.: Divlja trešnja (Prunus avium L.) — Prilog ekologiji i gospodarskom značenju. M o h r d i e k, O.: Hibridi trepetljike za pošumljavanje teških tala. Trzesniowski, A.: Primjena vitla »Akcija« u šumarstvu. Br. 9 Bis eh off, Th.: Racionalizacija i struktura poduzeća u poljoprivredi. Muhs , H. -J.: Ciljevi i mogućnosti oplemenjivanja šumskog drveća obziiom na osiguranje opskrbe drvom. Becker , A.: Pokusi za očuvanje svježim dekorativnog materijala od grančica čuge (Tsuga heterophylla (Raf. Sarg.). L o h b e c k, H. i A. S u n e r; Rast sadnica borova na semi-aridnim staništim:. u Turskoj nakon tretiranja antitranspirantima i »Agricol-om«. Krohn , B.: Primjena poljoprivrednih tegljača u šumarstvu. Br. 10 Seibt , G.: Rezultati pokusa gnojenja kalcijem u sjeverozapadnoj Njemačkoj. Weihe , J.: Odnosi između omjera d : h, pravog obličnog broja i postotka krošnje u smrekovim sastojinama. Johann , K.: Uređaj za mjerenje širine godova na izvrcima i kolutovima — Prilog razvitku intergrirane obrade podataka. Kennel, E. i F. Franz: Volumni prirast borovih sastojina gnojenih iz aviona na velikim površinama smjesom vapna i amonijskog nitrata (Šumarija Widen/Oberpfalz, Bavarska). Ruederer , M.: Kritički osvrt na međunarodnu izložbu automobila, Frankfurt, 1977. Br. 11 Häberle, S.: Učinak i zarade — međusobna ovisnost? Lamprecht , H.: Istraživački projekti u prirodnim šumama i postignuti rezultati. Köhler , V.: Obračunavanje socijalnih (općedruštvenih) troškova u šumarstvu. N o elle-Neumann, E.: Položaj istraživanja na sveučilištima. Strehlke , B.: Rezultati pokusnog rada pokretnog stroja za iveranje. |