DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Kako se iz popisa radova vidi, o m o1 i c i su saopćena tri rada. Prema rezultatima petogodišnjeg istraživanja M. Grujovske, Lophodermium pin a s t r i koristi iglice molike kao saprofit ili kao poluparazit (na iglicama slabe vitalnosti). Ha dž i-R i s t o v a je utvrdila da imago Neodiprion sertifer Geo ffr. ni u prirodi ni u laboratoriju ne polaže jaja na iglice molike. U koliko se na molici nalazi pagusjenica ovog štetnika one su prenijete sa stabala crnog bora. Pa ipak, zbog intenzivne ishrane, mogu nanijeti velike štete molici. Istražujući zemljišnu faunu u šumama molike Kamilovski od 14 prisutnih pronašao tri nove vrste Lumbricidae, a od 14 prisutnih vrsta Isopoda četiri vrste dosad ne navedene u literaturi. GODIŠNIK Šumarskog instituta — Skopje, knj. XI, 1975 — 1976. god.* 1. Ova knjiga Godišnika od 168 str. sadrži 8 radova i to: Micevski, Lj.: Prilog poznavanju šume hrasta medunca i bjelograbića (Carpinetum orientalis macedonicum Rud.) na istočnim padinama Golešnice. Trajkov, L.: Problemi pošumljivanja najaridnijih reona u SR Makedoniji s biotehničkog gledišta. Dimovski, I.: Vidljiva oštećenja lišća nekojih drvenastih vrsta u aerozagađenoj sredini SO2. Ristevski, P. i Hadži-Georgijev K.: Uređaj ne tarife za jelu na planini Kajmakčalan. Hadži-Georgijev, K.: Jednostavne i složene uređaj ne tarife za izdanačku bukvu u ass. Fagetum submontanumu nekim šumama SR Makedonije. Ivanov, B.: Paraziti na Rhyacionia buolian a Schiff, u Mekedoniji i njihova akcija u periodu 1969 — 1971. Kuševska, M.: Bioekološka proučava nja važnijih insektnih parazita na topoli nom savijaču (Gypsonoma aceria na Du p.). Serafimovski, A.: Prilog proučavanju biološko-ekološkog razvoja topolovog savijača na nekim lokalitetima u Jugoslaviji^ fc) Godišnik je uredništvo š. 1. primilo krajem veljače 1978. god. Od svojih istraživanja šumskih tala na kojima se nalaze šume četinjače (molike, jele, običnog bora, crnog bora na Čam Čifliku) u SR Makedoniji Vilarov u ovom radu saopćio je rezultate istraživanja tala u crnoborovim šumama. Ova su istraživanja pokazala, da se crni bor nalazi na rendzinama, na gajnjačama, humosno- silikatnim (rankerima) i na kiselo- smeđim tlima. U zaključcima autor naglašava, da crni bor naseljava i najbolja tla na kojima se razvijaju najproduktivnije crnoborove sastojine. O rezultatima saopćenim u ostalim radovima ovog sveska Godišnjeg zbornika, zbog njihove opširnosti, upućujem na izvornika time, da se ovaj Zbornik nalazi i u knjižici SIT šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Zagrebu. Oskar Piškorić 2. Utjecaj SO2 iz zraka (aerozagađenja), Dimovsk i je ispitivao 1975. god. od V — IX mj. u okolišu topionice olova i cinka u Titovu Velesu. Prosječni sadržaj SO2 u atmosferi kretao se od 0,040 mg/ /m» (u VIII mj.) do 0,100 mg´m5 (u IX mj.) a 0,080 mg/m3 u VI mj. Ove količine bile su dovoljne da prouzrokuju nekrozu većih ili manjih površina lisne plojke ili klorozu, u svakom slučaju onesposobile su list za normalnu asimilaciju. Od tamošnjih vrsta redosljed na otpornost (od manjeg stupnja do najvišeg) kod šumskog drveća glasi: Tilia parvifolia, Acer pseudoplatanus, Populus simoni, Robinia pseudoacacia, Sophora japonic a, Eleagnus angustifolia, Tilia argentea i Populus nigra (najotporniji), a kod voćaka: Amygdalus communis , kruška gornica, ljetna kruška (Mustabey) i jabuka tetovka (najotpornija). Dakako, da je mlađe lišće manje otporno od starijeg a također i manje od većeg. Proučavanje biološko-ekološkog razvoja topolinog savijača A. Serafimovsk i u petogodišnjem periodu 1968 — 1973. godine obavio je na 7 lokaliteta od kojih su 4 bila u Makedoniji, 2 u Srbiji i 1 u Hrvatskoj (Tvrđavica kod Osijeka). Ta su proučavanja pokazala, da ovaj štetnik u uslovima kontinentalne klime ima dvije generacije, a u uslovima submediteranske tri. 397 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 112 <-- 112 --> PDF |
U prilogu L. Trajkov a ne nalaze se osiguranjem u potpunosti se sprečavaju podaci o uspjehu izvršenih pošumljivanja štetne posljedice i dužeg sušnog perioda.* u aridnim područjima Makedonije već Autor je priložio i popis vrsta, koje se autor iznosi »svoju koncepciju« bioteh- n a određenim lokalitetima (tri različita) mekog aspekta pošumljivanja vrlo arid- mog u koristiti za pošumljivanje (7 četimh područja u Makedoniji. »Najčešće tre-n j ač a j 9 listača); od četinjača su borovi ba tlo obraditi kordonima« (terasama) (cmj, alepski, brucia, primorski i eldarisirme planuma 0,50 do 1,00 m, zatim na ca) deodarski cedar i čempres, a od listagnijezda dimenzija 0,50 — 1,20 m i to ka- ča bagrem, crni jasen, košćela, lipe, hrasda terenski uslovi ne dozvoljavaju koriš- tovi (sladun, cer, makedonski), maklen i tenje pluga ili (švicarskog stroja »Gribor«) breza (na jednom lokalitetu), za obradu terase. Međutim dubinu obra- Oskar Piškorić de predviđa sa svega 0,30 do 0,35 m, koja ~I~I~, 7-u A *I J 1 MI c . , 1 , v . ) O korisnosti obrade tla na gnijezda kao 1 mulcije za andne terene u svakom slučaju pre- ranja vidi s L 1962_ br 3_4_ str 126 t 1964_ br. mala. Autor ne predviđa m mjere za osi-l_2i str. 80. _ Međutim i danas, 1978. godine, poguranje vlage posađenim biljkama tj. jedinci »planiraju« pošumljavanje na kršu u jamice »mulčiranje«, za koje je pogodan krup-i bez mulčiranja na osnovu toga računaju ekononiji i sitniji kamen, pa i sipina. Takvim mičnost pošumijavanja! BEZ KOMENTARA . . . »Već sada se, naime, zna da su mnoge investicije promašene. Trenutno se grade 62 ljevaonice, a ni za sadašnje nema dovoljno posla. Podiže se dvadesetak tvornica plastičnih masa, a zna se da je rak-rana te industrije upravonjezina usitnjenost, pa se strojevi jedva koriste sa 70 posto. Pilane, kojimase broja ne zna, ali se dobro zna da ih je previše, otpilit će same sebi granuna kojoj sjede, ako još uopće bude grana. Rastu i nove tvornice furnira i ploča, a uz 200 velikih i oko 150 manjih tvornica namještaja proradit će uskoro još 63. Ta industrija loše stoji, bolje rečeno kleči, a u sličnu su položaju tvornice tekstila, prerade mesa, obuće . . . Sigurno je da desetak novih tvornica u tim granama industrije neće povećati akumulativnost, naprotiv. Očito je da je nešto puklo u lancu dogovaranja. On je stasao prije nekoliko godina u vrijeme hajke na promašene investicije i sto takve tvornice. Investicije su onda bile više-manje dobro nadzirane preko privrednih komora, odnosno grupacija u njima. Prilikom izrade srednjoročnog plana razvojagledalo se da se ne stvaraju dvostruki kapaciteti. Mnogo je tvornica izbrisano iz toga plana, ali neke su ipak ušle kroz mala vrata. Ili su ta mala vrata bila toliko velika da su kroz njih mogle proći toliko goleme investicije, ili su se vrata jednostavno zaobišla. Bit će da je nađen neki drugi ulaz i da je popustila kontrola izvršavanja plana razvoja. U svakom slučaju, zbivanja na području investicija treba temeljito razmotriti i uskladiti ih sa stvarnim mogućnostima. I to sada, na jesen, da kasnije ne bi bilo prekasno.« (Silvije Tomašević, novinar zagrebačkog »Vjesnika« 9. VIII 1978) |