DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 110     <-- 110 -->        PDF

vrijednosti kod svih ispitivanih vrsia između
12 i 14 sati, a maksimalna transpiracija
između 13 i 14 sati. I dalje: osmotske
vrijednosti i transpiracija kod jele i
smreke bile su više na smeđem vapnenastom
tlu i kiselo-smeđem verfenskih sedimentata
nego na podzolu kvarcnog pješčenjaka
i pseudogleju;


bukva i hrast više o biljnoj zajednici
Luzulo-Fagetum mvrtilleto


GODIŠEN ZBORNIK Poljoprivredno-šumarskog
fakulteta Univerziteta — Skopje,
Šumarstvo knj. XXVII, Skopje 1975.


1. Ova knjiga Godišnjeg zbornika P. š.
fakulteta u Skoplju, koju smo primili početkom
1978. godine, na 132 str. sadrži
9 radova:
Em, H.: Oligotrofna bukova cenoza —
Brück enthali o-M y r t i 11 i o-F age
tum Em ass. n.


Popovski, P.: Utjecaj gnojenja na brzinu
rasta sadnica crnog bora (P. nigr a
A r n.) vajmutovca (P. s t r o b u s L.) i
zelene duglazije (Ps. taxifoli a Britton)
u kulturi Vitačevo — Kavadarci.


Grujoska, M.: Zastupljenost gljive Lophodermium
pinastri (Schrad.)
Chev. u šumama molike.


Hadži-Ristova, Lj.: N e o d i p r i o s e rtifer
Geogffr. (Fam. Tenthrenididae)
i mogućnosti njegovog razvoja u šumi
molike (Pinus peuce Gr is.).


Kamilovski, M.: Učešće Oligochaeta:
Lumbricidae i Isopoda u šumama molike


(P.
peuce Gr is).
Todorovski, S. i Krstevski, K.: Prilog
poznavanju tehnoloških svojstava drva
Populus euroamericana (Dođe)
Guinier cv. I — 214.
Stefanovski, V., Georgievski, Ž. i Dimevski,
J.: Istraživanja o ekonomičkoj
nadmjeri rezane građe važnijih vrsta u
odnosu na različiti stupanj vlažnosti (bijeli
i crni bor).
Krstevski, M.: Prilog proučavanju vremena
za cjepano drvo na privremenom
skladištu.
Vilarov, L.: Tla u šumama crnog bora
u SR Makedonije.


2. Na šest planinskih masiva, koji se
nalaze u slivu rijeke Egejskog mora (Vardara,
Strumice), H. E M na manjim po^
u m blechnosum, Fab., Fuk., Stef.
nego u zajednici B e t u 1 o-Q uercetum
myrtilletosum, Fab. Fuk. Stef. iako
se obje zajednice nalaze na kiselo-smeđem
tlu nastalom na paleozojskim škriljcima.
Dodajemo i to »da u povoljnim uslovima
vodnog režima zemljišta jela, smrča, bukva
i hrast ne pokazuju signifikantne razlike
u osmotskoj vrednosti«.


Oskar Piškorić


vršinama utvrdio je posebnu cenozu bukove
šume u kojoj se nalazi Brückenthalia
spiculifolia i označio je
kao novu biljnu zajednicu Brücken t
h a 1 i a-M y r t i 11 o-F agetum. Ova se
zajednica nalazi u visinskom rasponu od
970 do 1600 m, ekstremno je acidofilna
sa slabim uzrastom bukovih stabala.


P. Popovski saopćio je rezultate ispitivanja
utjecaja gnojidbe na crni bor,
vajmutovac i zelenu duglaziju na lokalitetu
Vitačevo (Mariovska kotlina). Geološka
podloga je andezitna, a tlo smeđe,
duboko 40 — 60 cm, ilovasto s pH 6 i nešto
iznad 6. Godišnji prosjek oborina iznosi
oko 900 mm, neravnomjerno raspoređenih
tokom godine (sušna ljeta). U
vremenskom razdoblju 1961 — 1971. godine
s minimum u ljeti. Za razdoblje 1961
— 1971. i 1961 — 1973. god. visinski
prirasti za negnojene (kontrolne) sadnice
iznosili su:
1961 — 1971 1961 — 1973.
duglazijecrnog boraborovca
0,48 m
0,43 m
0,30 m
0,61 m
0,54 m
0,40 m


a debljinski u vremenu 1961— 1971.:


duglazije 2,42 cm
crnog bora 3,08 cm
borovca 1,26 cm


(bez oznake na kojoj visini stabalca)


Utjecaj gnojenja bio je različit, pa i, u
odnosu na negnojeno, i negativan. Najbolje
je reagirala duglazija, manje borovac,
a najmanje crni bor (što je svojedobno
konstatirao i Afanasijev — vidi Š. 1. 1938,
br. 5, str. 211). Šteta što nisu dani i troškovi
gnojenja, kako bi se moglo ocijeniti,
da li je i maksimalno povećani prirast,
(visinskog duglazije za 12,1´%> u odnosu na
kontrolnu) ekonomični.