DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 110 <-- 110 --> PDF |
vrijednosti kod svih ispitivanih vrsia između 12 i 14 sati, a maksimalna transpiracija između 13 i 14 sati. I dalje: osmotske vrijednosti i transpiracija kod jele i smreke bile su više na smeđem vapnenastom tlu i kiselo-smeđem verfenskih sedimentata nego na podzolu kvarcnog pješčenjaka i pseudogleju; bukva i hrast više o biljnoj zajednici Luzulo-Fagetum mvrtilleto GODIŠEN ZBORNIK Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Univerziteta — Skopje, Šumarstvo knj. XXVII, Skopje 1975. 1. Ova knjiga Godišnjeg zbornika P. š. fakulteta u Skoplju, koju smo primili početkom 1978. godine, na 132 str. sadrži 9 radova: Em, H.: Oligotrofna bukova cenoza — Brück enthali o-M y r t i 11 i o-F age tum Em ass. n. Popovski, P.: Utjecaj gnojenja na brzinu rasta sadnica crnog bora (P. nigr a A r n.) vajmutovca (P. s t r o b u s L.) i zelene duglazije (Ps. taxifoli a Britton) u kulturi Vitačevo — Kavadarci. Grujoska, M.: Zastupljenost gljive Lophodermium pinastri (Schrad.) Chev. u šumama molike. Hadži-Ristova, Lj.: N e o d i p r i o s e rtifer Geogffr. (Fam. Tenthrenididae) i mogućnosti njegovog razvoja u šumi molike (Pinus peuce Gr is.). Kamilovski, M.: Učešće Oligochaeta: Lumbricidae i Isopoda u šumama molike (P. peuce Gr is). Todorovski, S. i Krstevski, K.: Prilog poznavanju tehnoloških svojstava drva Populus euroamericana (Dođe) Guinier cv. I — 214. Stefanovski, V., Georgievski, Ž. i Dimevski, J.: Istraživanja o ekonomičkoj nadmjeri rezane građe važnijih vrsta u odnosu na različiti stupanj vlažnosti (bijeli i crni bor). Krstevski, M.: Prilog proučavanju vremena za cjepano drvo na privremenom skladištu. Vilarov, L.: Tla u šumama crnog bora u SR Makedonije. 2. Na šest planinskih masiva, koji se nalaze u slivu rijeke Egejskog mora (Vardara, Strumice), H. E M na manjim po^ u m blechnosum, Fab., Fuk., Stef. nego u zajednici B e t u 1 o-Q uercetum myrtilletosum, Fab. Fuk. Stef. iako se obje zajednice nalaze na kiselo-smeđem tlu nastalom na paleozojskim škriljcima. Dodajemo i to »da u povoljnim uslovima vodnog režima zemljišta jela, smrča, bukva i hrast ne pokazuju signifikantne razlike u osmotskoj vrednosti«. Oskar Piškorić vršinama utvrdio je posebnu cenozu bukove šume u kojoj se nalazi Brückenthalia spiculifolia i označio je kao novu biljnu zajednicu Brücken t h a 1 i a-M y r t i 11 o-F agetum. Ova se zajednica nalazi u visinskom rasponu od 970 do 1600 m, ekstremno je acidofilna sa slabim uzrastom bukovih stabala. P. Popovski saopćio je rezultate ispitivanja utjecaja gnojidbe na crni bor, vajmutovac i zelenu duglaziju na lokalitetu Vitačevo (Mariovska kotlina). Geološka podloga je andezitna, a tlo smeđe, duboko 40 — 60 cm, ilovasto s pH 6 i nešto iznad 6. Godišnji prosjek oborina iznosi oko 900 mm, neravnomjerno raspoređenih tokom godine (sušna ljeta). U vremenskom razdoblju 1961 — 1971. godine s minimum u ljeti. Za razdoblje 1961 — 1971. i 1961 — 1973. god. visinski prirasti za negnojene (kontrolne) sadnice iznosili su: 1961 — 1971 1961 — 1973. duglazijecrnog boraborovca 0,48 m 0,43 m 0,30 m 0,61 m 0,54 m 0,40 m a debljinski u vremenu 1961— 1971.: duglazije 2,42 cm crnog bora 3,08 cm borovca 1,26 cm (bez oznake na kojoj visini stabalca) Utjecaj gnojenja bio je različit, pa i, u odnosu na negnojeno, i negativan. Najbolje je reagirala duglazija, manje borovac, a najmanje crni bor (što je svojedobno konstatirao i Afanasijev — vidi Š. 1. 1938, br. 5, str. 211). Šteta što nisu dani i troškovi gnojenja, kako bi se moglo ocijeniti, da li je i maksimalno povećani prirast, (visinskog duglazije za 12,1´%> u odnosu na kontrolnu) ekonomični. |