DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 108 <-- 108 --> PDF |
na Univerzitet u Sarajevu. Prof. Slavnić posebno se bavio fitocenologijom, pa je, uz ostalo, definirao (1952) četiri osnovne zajednice nizinskih šuma u Vojvodini, i to: Salicetum albo-amygdaline Slavnić, Populetum nigro-albae Slavnić, Fraxinet o-U Imetum effusea Slavnić i Tilieto-Quercetum crassiusculae Slavnić, i dalje, ass. Tilieto — Quereetum (roboriš) raščlanio je u tri subasocijacije, tipičnu, s običnim grabom i na treću s cerom i sladunom. Autor nekrologa je akademik P. Fukarek. Ostalih 19 radova u ovom svesku jesu: Batinaca, D.: Pregled travnjačkih fitocenoza na području Romanije sa osnovnim ekološko-gospodarskim karakteristikama. Bašović, M., Priča, V., Velagić-Habul, E. i Bogdanović, Z.: Apsorpcione sposobnosti lista nekih listopadnih parkovskih kultura za SO2 u aerozagađenoj sredini. Berberović, Lj., Hadžiselimović, R., Marie, C, Popović, i Sofradžija, A.: Populaciono- genetička analiza sekrecija ABH antigena u uzorku stanovnika Hutova i okoline. Gligorović-Danon, Z.: Prilog poznavanju ekologije listanja bukve (Fagus moesiaca (Maly) Czecz) na Trebeviću. Dizdarević, M.: Symphyla i Pauropoda kao komponente biocenoze kraških polja na području Dinarida. Đurović, E. i Vuković, T.: Vještačka hibridizacija Aulopyge hügeli Meckel, 1943. sa vrstama Leuciscus cephalus (Linnaeus, 1758, Rutilis rutilus (Linnaeus, 1758) i Alburnoides bipunetatus (Bloch, 1782) (Pisce, Cyprinidae). Fukarek, P.: Sastav i porijeklo termofilne zajednice medunca i bjelograbića na području centralne Bosne. Gorenflot, R.: Nekoliko aspekata primjene numeričkih metoda u biljnoj taksonomiji (na francuskom s sažetkom na hrvatskom). Janjić, N.: Sistematika poljskih brestova u Bosni i Hercegovini. Erkovič, L. i Jurilj, A.: Značaj nanomorfoloških karaktera u sistematici i klasifikaciji Diatomophycea (na ruskom). Kosorić, Đ., Kapetanović, N. i Veledar, L: Ribe velikog zlatarskog jezera. Krivokapić, K., Gligorević-Danon, Z. i Lakušić, R: Sezonska dinamika šećera i pigmenata nekih vrsta iz različitih planinskih geobiocenoza. Krivokapić, K. i Međedović, S.: Uticaj ekstrata nekih biljnih vrsta na mitozu Allium sativum i kulture tkiva duvana. Lakušić, R. Prirodni sistem geobiocenona planinama Dinarida. Lakušić, R. i Dizdarević. M.: Ekološke karakteristike genetičkih sistema kao kritirijum za određivanje njihovog mjesta u prirodnom sistemu biosa. Međedović, S.: Hromosomska garnitura vrste Lećo j um aestivum L. iz populacije bosansko-hecegovačkih kraških polja. Milanović, S.: Proučavanje vodnog režima jele (Abies alba Mili.), smrče (Picea excelsa) Lam. (Lk.), belog bora (Pinus silvestris L.), bukve (Fagus silvatica L.) i hrasta (Quercus petraea Lieb.) na različitim tipovima zemljišta. Šiljak, S.: Uporedna analiza hromosomskih garnitura vrsta Sesel i bosnense Maly i Seseli hercegov in u m Maly. Vukovič, T. i Erkovič, L.: Problemi koordinacije botaničkog i zoološkog kodeksa. 2. U XXIX svesku Godišnjaka nalaze se ovi prilozi: Blagojević, S.: Prilog poznavanja algi kraških izvorišta u Bosni i Hercegovini — I. Chrysophyceae, Xanthophyceae, Baciliariophyceae. Krek, S. — Kućanski, D. i Tanasijević, M.: Biocenološka analiza naselja insekata (Ephemeroptera, Plecoptera, Simuliidae i Psychodidae) Krivokapić, K.: Aktivna supstanca slična citokininima u ekstraktu nezrelih plodova Laburnum anagyroides Med. Krivokapić, K., Plavšić, B. i Buturić, D.: Neke fiziološke promjene izazvane mikoplazmatskom infekcijom kod L y c o p ersicum esculentum. Lakuš, R. i Međedović, S.: Ekološko-citogenetičke karakteristike A c h i 1 e a clavenae L. i Achilea ageratifoli a (S. S.) Boiss. subsp. ai z o n (Gris.) Heim. Međedović, S.: Uporedna analiza hromosomskih garnitura Cephlari a past r i c e n t i s (Dorf 1. et Hay.) i Cephalaria leucantha L. (Schrad.). Međedović, S. i Krivokapić, K.: Uticaj fizioloških aktivnih materija iz ekstrata Arceuthobium oxycedri (De.) M. B. i Vinca minor L. na mitozu i kulturu biljnog tkiva. |