DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 107 <-- 107 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA S. HOČEVAR: Hišne gobe (Gljive pokućarke), Drž. Založba Slovenije, Ljubljana, 1975. str. 1 — 58. Autor je, prvi put u našoj literaturi u stručno-popularnom obliku, prikazala gljive koje razaraju drvo u kućama i sličnim objektima. To su, kako je poznato, posebne, specijalizirane vrste gljiva razarača drvnih tvari. Te gljive vrlo često uzrokuju trulež u našim kućama, napadajući balkone, krovne i tavanske konstrukcije, podove, drvene okvire prozora, vratnice i si. Autor je obradio slijedeće gljive pokućarke: Gyrophana lacrimalis, ČANAK, N. — PARABUCSK, S. — KOJIĆ M.: Ilustrovana korovska flora Jugoslavije. Matica Srpska, Str. 440. Novi Sad, 1978. »Ilustrovana korovska flora Jugoslavije « je naš nacionalni spomenik trajniji od mjedi »Monumentum aere perennis«, kako su govorili drevni Rimljani za vrijedna djela. Ono sadrži približno 2000 crteža naših korovskih biljaka, koju je izradio prof. Milan G a j i ć ilustrator »Flore SR Srbije«. Osim toga djelo sadrži naše narodne i latinske nazive. Te cijeli niz podataka, kao npr. da li raste dotični ko GODIŠNJAK Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, vol. XXVIII — 1975. (str. 1 — 249) i vol. XXIX — 1976. (str. 1 — 174).* 1. Dvadeset i osmi svezak Godišnjaka Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu »posvećen je uspomeni na Prof. dr. * Oba sveska uredništvo Š. 1. primilo je krajem veljače 1978. g. Coniophora puteana, Poria vaillantii i Gloeophyllum abietinum, dakle sve četiri najvažnije vrste. Uz to je dodan »RIJEČNIK« koji tumači stručne izraze. Obzirom da se autorica tim gljivama bavi već niz godina, to je sadržaj stručan ne samo s mikološkog gledišta nego i s praktičnog. Date su upute na temelju biologije i ekoloških uvjeta za rast svake od tih gljiva, za suzbijanje i obranu. Priručnik je popraćen vrlo dobrim slikama u boji. Preporučamo ga svakom šumaru u praksi, a i drvno-industrij skim stručnjacima. Možda bi bilo vrijedno djelo i prevesti. Prof. dr J. Kišpatić rov u šumi, usjevima, na močvarnim staništima, pa agroekološke indekse koji izučavaju ekološka svojstva staništa, na kojim korov dolazi (heliofilnost, acidofilnost, termofilnost, nitrofilnost, ugorenost). Već iz navedenog su vidljivi korisnici »Ilustrovane korovske flore«. To su agronomi, stočari, šumari itd. Jednom riječi svi oni stručnjaci i znanstvenici kojima je preokupacija poznavanje i suzbijanje korovske flore. »Crteži« korovskih vrsta su oni koji ovu knijgu čine atraktivnom i jedinstvenom u ovoj vrsti herbološke literature uopće. Prof. dr Josip Kovačević Živka SLAVNICA (1910 — 1975)«. Prof. Slavnić je po završetku studija prirodnih nauka (1933. god. na Sorboni u Parizu) radio kao srednjoškolski profesor, ali se ne ograničava samo na svoj nastavnički rad nego se bavi i istraživačkim, koji mu omogućuje i postizanje doktorata (na Univerzitetu u Beču). Profesor je na Višoj pedagoškoj školi u Novom Sadu i naučni suradnik Zavoda za poljoprivredna istraživanja sve do 1952. godine kada prelazi |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 108 <-- 108 --> PDF |
na Univerzitet u Sarajevu. Prof. Slavnić posebno se bavio fitocenologijom, pa je, uz ostalo, definirao (1952) četiri osnovne zajednice nizinskih šuma u Vojvodini, i to: Salicetum albo-amygdaline Slavnić, Populetum nigro-albae Slavnić, Fraxinet o-U Imetum effusea Slavnić i Tilieto-Quercetum crassiusculae Slavnić, i dalje, ass. Tilieto — Quereetum (roboriš) raščlanio je u tri subasocijacije, tipičnu, s običnim grabom i na treću s cerom i sladunom. Autor nekrologa je akademik P. Fukarek. Ostalih 19 radova u ovom svesku jesu: Batinaca, D.: Pregled travnjačkih fitocenoza na području Romanije sa osnovnim ekološko-gospodarskim karakteristikama. Bašović, M., Priča, V., Velagić-Habul, E. i Bogdanović, Z.: Apsorpcione sposobnosti lista nekih listopadnih parkovskih kultura za SO2 u aerozagađenoj sredini. Berberović, Lj., Hadžiselimović, R., Marie, C, Popović, i Sofradžija, A.: Populaciono- genetička analiza sekrecija ABH antigena u uzorku stanovnika Hutova i okoline. Gligorović-Danon, Z.: Prilog poznavanju ekologije listanja bukve (Fagus moesiaca (Maly) Czecz) na Trebeviću. Dizdarević, M.: Symphyla i Pauropoda kao komponente biocenoze kraških polja na području Dinarida. Đurović, E. i Vuković, T.: Vještačka hibridizacija Aulopyge hügeli Meckel, 1943. sa vrstama Leuciscus cephalus (Linnaeus, 1758, Rutilis rutilus (Linnaeus, 1758) i Alburnoides bipunetatus (Bloch, 1782) (Pisce, Cyprinidae). Fukarek, P.: Sastav i porijeklo termofilne zajednice medunca i bjelograbića na području centralne Bosne. Gorenflot, R.: Nekoliko aspekata primjene numeričkih metoda u biljnoj taksonomiji (na francuskom s sažetkom na hrvatskom). Janjić, N.: Sistematika poljskih brestova u Bosni i Hercegovini. Erkovič, L. i Jurilj, A.: Značaj nanomorfoloških karaktera u sistematici i klasifikaciji Diatomophycea (na ruskom). Kosorić, Đ., Kapetanović, N. i Veledar, L: Ribe velikog zlatarskog jezera. Krivokapić, K., Gligorević-Danon, Z. i Lakušić, R: Sezonska dinamika šećera i pigmenata nekih vrsta iz različitih planinskih geobiocenoza. Krivokapić, K. i Međedović, S.: Uticaj ekstrata nekih biljnih vrsta na mitozu Allium sativum i kulture tkiva duvana. Lakušić, R. Prirodni sistem geobiocenona planinama Dinarida. Lakušić, R. i Dizdarević. M.: Ekološke karakteristike genetičkih sistema kao kritirijum za određivanje njihovog mjesta u prirodnom sistemu biosa. Međedović, S.: Hromosomska garnitura vrste Lećo j um aestivum L. iz populacije bosansko-hecegovačkih kraških polja. Milanović, S.: Proučavanje vodnog režima jele (Abies alba Mili.), smrče (Picea excelsa) Lam. (Lk.), belog bora (Pinus silvestris L.), bukve (Fagus silvatica L.) i hrasta (Quercus petraea Lieb.) na različitim tipovima zemljišta. Šiljak, S.: Uporedna analiza hromosomskih garnitura vrsta Sesel i bosnense Maly i Seseli hercegov in u m Maly. Vukovič, T. i Erkovič, L.: Problemi koordinacije botaničkog i zoološkog kodeksa. 2. U XXIX svesku Godišnjaka nalaze se ovi prilozi: Blagojević, S.: Prilog poznavanja algi kraških izvorišta u Bosni i Hercegovini — I. Chrysophyceae, Xanthophyceae, Baciliariophyceae. Krek, S. — Kućanski, D. i Tanasijević, M.: Biocenološka analiza naselja insekata (Ephemeroptera, Plecoptera, Simuliidae i Psychodidae) Krivokapić, K.: Aktivna supstanca slična citokininima u ekstraktu nezrelih plodova Laburnum anagyroides Med. Krivokapić, K., Plavšić, B. i Buturić, D.: Neke fiziološke promjene izazvane mikoplazmatskom infekcijom kod L y c o p ersicum esculentum. Lakuš, R. i Međedović, S.: Ekološko-citogenetičke karakteristike A c h i 1 e a clavenae L. i Achilea ageratifoli a (S. S.) Boiss. subsp. ai z o n (Gris.) Heim. Međedović, S.: Uporedna analiza hromosomskih garnitura Cephlari a past r i c e n t i s (Dorf 1. et Hay.) i Cephalaria leucantha L. (Schrad.). Međedović, S. i Krivokapić, K.: Uticaj fizioloških aktivnih materija iz ekstrata Arceuthobium oxycedri (De.) M. B. i Vinca minor L. na mitozu i kulturu biljnog tkiva. |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Mikšić, S.: Uticaj antropogenih faktora na sastav i gustinu populaciju Orthoptera na Bjelašnici. Mučibabić, S., Bjelčić, Ž., Vukorep, I., Burlica, Č., Manušev, Dizdarević, I., Živadinović, M., Cvijović, M., Mikšić, S. i Sijarić, R.: Ekologija životinjskih naselja na području Jahorine. Pavlović, D.: Ekološko-fenološka i morfološka diferencijacija populacije vrsta Anemone nemorosa L. na vertikalnom profilu od vrela Bosne do vrha Jahorine. Živadinović, J.: Uticaj etiola na faunu Collembola (Poduridae, Onychiuridae i Isotomidae) u zajednici Arrhenatheretum elatioris Br. BI. 3. Kako vidimo iz sadržaja, samo se u XXVIII svesku nalaze radovi i s područja šumarstva, pa ih registriramo i kratkim sažecima. Bašović i dr. utvrdili su na području grada i okoline Zenice, kao mjesta s povećanom količinom SO2 u zraku, da je »po prosječnom sadržaju ukupnog S u listu u septembru, redosljed ispitivanih vrsta bio slijedeći: Platanu s (oriental i s L.), Populus (robusta Schneider), Prunus (Pissardii Car.), Acer negundo, Aesculus (hipp ocas tanum L.), Corilus (colurna L.), Catalpa (bignoioides Walt.), Acer dasycarpum«. To bi značilo, da od ovih vrsta platana najviše apsorbira SO2 odnosno najbolje čisti zrak od SO2. A za otpornost pojedinih vrsta autori kažu »da je Ace r negund o vrsta koja se je u našim ispitivanjima pokazala najosjetljivijom na oštećenje od aerozagađenja, a Prunu s Pissardi i najotpornija«. »U preglednoj karti potencijalne vegetacije Bosne i Hercegovine područje najdonje stepenice vegetacije gornjeg sliva Bosne označuje se kao područje klimazonalne zajednice šume hrasta kitnjaka i običnog graba, asocijacije Querco- Carpinetum s. 1. Karta realne vegetacije, međutim, pokazuje da se na ovom području, u zoni tzv. hrastovog pojasa, nalazi jedan mozaik šumskih i šibljačkih zajednica, koje se po sastavu i po svim ostalim stanišnim karakteristikama međusobno znatno razlikuju, a u sintaksonomskom opredjeljivanju pripadaju različtim svezama, redovima i klasama« uvodni je stavak P. Fukareka njegovog rada o »termofilnoj zajednici medunca i bjelograbića na području centralne Bosne«. Navesti koje vrste, osim bjelo grabića, karakteriziraju ovu zajednicu, a koje je diferenciraju od »klasične mediteranske zajednice medunca i bjelograbića, koju je pod nazivom Carpinetum orientalis croaticum opisao S. Horvatić (1939) i kasnije pregledno prikazao u monografiji vegetacije otoka Paga (1963)« značilo bi prepisati pola radnje P. Fukareka. Stoga samo dodajemo, da je ovom radu priložena pregledna karta nalazišta ove zajednice u ovom, gornjobosanskom području. N. Janji ć je na osnovu svojih istraživanja došao do zaključka, da u Bosni i Hercegovini postoje dvije vrste poljskog brijesta: gololisni ili obični poljski brijest (U 1 mu s minor Mill.) i dlakavi (U. canescens Melville) odnosno i srednjoevropska vrsta (gololisni) i vrsta Mediterana i Submediterana (dlakava). Dodajmo, da je autor obradio i domaći planinski brijest (Ulmus glabra H u d s.) Bosne i Hercegovine utvrdivši više varijeteta (v. Šum. list, 1976., br. 3 -4). Z. Gligorević — Dan on, na osnovu šestogodišnjeg promatranja, utvrdila je da je početak listanja bukve (Fagus moesiaca (Maly) Czecz.) na Trebeviću u velikoj mjeri svojstvo pojedine jedinke te da između prve kategorije stabala i druge postoji razlika od 8—10 dana (vremenska razlika između II i III kategorije nije označena, kao ni početak listanja prvih stabala). Smatramo, da je za primjer pojave ranijeg i kasnijeg listanja hrasta bolji hrast jelenščak (Q u e rcus robur var. tardissima Mat.) nego navedenog nizinskog i brdskog lužnjaka.* S. Milanović postavila si zadatak, da »na različitim tipovima zemljišta prouči dnevnu i sezonsku dinamiku nekih pokazatelja vodnog režima« za u naslovu radnje navedene vrste. Ti pokazatelji su bili osmotska vrijednost staničnog soka i transpiracija. Autorica je utvrdila, da su u toku dana maksimalne osmotske *) Ovom prilikom registriram, da sam u Stupničkoj šumi (nedaleko Zagreba) pratio listanje triju hrastovih stabala od 1966. do 1976. god. (1977. u proljeće su posječena), koja su listala 12 — 14 dana ranije od ostalih stabala u istoj šumi, odnosno dok se na tim stablima lišće već razvilo na ostalima se tek pupovi počeli otvarati. U koliko je nakon otvaranja pupova došlo do zahlađivanja, otvaranje je stalo do zatopljenja. Ova tri hrasta, ovisno o vremenu, počeli su otvarati pupove oko 1. travnja. 395 |