DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 107     <-- 107 -->        PDF

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


S. HOČEVAR:
Hišne gobe (Gljive pokućarke),


Drž. Založba Slovenije, Ljubljana, 1975.
str. 1 — 58.


Autor je, prvi put u našoj literaturi u
stručno-popularnom obliku, prikazala gljive
koje razaraju drvo u kućama i sličnim
objektima. To su, kako je poznato,
posebne, specijalizirane vrste gljiva razarača
drvnih tvari. Te gljive vrlo često
uzrokuju trulež u našim kućama, napadajući
balkone, krovne i tavanske konstrukcije,
podove, drvene okvire prozora,
vratnice i si. Autor je obradio slijedeće
gljive pokućarke: Gyrophana lacrimalis,


ČANAK, N. — PARABUCSK, S. — KOJIĆ
M.:


Ilustrovana korovska flora Jugoslavije.


Matica Srpska, Str. 440. Novi Sad, 1978.


»Ilustrovana korovska flora Jugoslavije
« je naš nacionalni spomenik trajniji
od mjedi »Monumentum aere perennis«,
kako su govorili drevni Rimljani za vrijedna
djela. Ono sadrži približno 2000 crteža
naših korovskih biljaka, koju je izradio
prof. Milan G a j i ć ilustrator »Flore
SR Srbije«. Osim toga djelo sadrži naše
narodne i latinske nazive. Te cijeli niz
podataka, kao npr. da li raste dotični ko


GODIŠNJAK Biološkog instituta Univerziteta
u Sarajevu, vol. XXVIII — 1975.
(str. 1 — 249) i vol. XXIX — 1976. (str.
1 — 174).*


1. Dvadeset i osmi svezak Godišnjaka
Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu
»posvećen je uspomeni na Prof. dr.
* Oba sveska uredništvo Š. 1. primilo je
krajem veljače 1978. g.
Coniophora puteana, Poria vaillantii i Gloeophyllum
abietinum, dakle sve četiri najvažnije
vrste. Uz to je dodan »RIJEČNIK«
koji tumači stručne izraze.


Obzirom da se autorica tim gljivama
bavi već niz godina, to je sadržaj stručan
ne samo s mikološkog gledišta nego
i s praktičnog. Date su upute na temelju
biologije i ekoloških uvjeta za rast svake
od tih gljiva, za suzbijanje i obranu.


Priručnik je popraćen vrlo dobrim slikama
u boji. Preporučamo ga svakom šumaru
u praksi, a i drvno-industrij skim
stručnjacima. Možda bi bilo vrijedno djelo
i prevesti.


Prof. dr J. Kišpatić


rov u šumi, usjevima, na močvarnim staništima,
pa agroekološke indekse koji izučavaju
ekološka svojstva staništa, na kojim
korov dolazi (heliofilnost, acidofilnost,
termofilnost, nitrofilnost, ugorenost).


Već iz navedenog su vidljivi korisnici
»Ilustrovane korovske flore«. To su agronomi,
stočari, šumari itd. Jednom riječi
svi oni stručnjaci i znanstvenici kojima je
preokupacija poznavanje i suzbijanje korovske
flore.


»Crteži« korovskih vrsta su oni koji ovu
knijgu čine atraktivnom i jedinstvenom
u ovoj vrsti herbološke literature uopće.


Prof. dr Josip Kovačević


Živka SLAVNICA (1910 — 1975)«. Prof.
Slavnić je po završetku studija prirodnih
nauka (1933. god. na Sorboni u Parizu)
radio kao srednjoškolski profesor, ali se
ne ograničava samo na svoj nastavnički
rad nego se bavi i istraživačkim, koji mu
omogućuje i postizanje doktorata (na Univerzitetu
u Beču). Profesor je na Višoj
pedagoškoj školi u Novom Sadu i naučni
suradnik Zavoda za poljoprivredna istraživanja
sve do 1952. godine kada prelazi