DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 107 <-- 107 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA S. HOČEVAR: Hišne gobe (Gljive pokućarke), Drž. Založba Slovenije, Ljubljana, 1975. str. 1 — 58. Autor je, prvi put u našoj literaturi u stručno-popularnom obliku, prikazala gljive koje razaraju drvo u kućama i sličnim objektima. To su, kako je poznato, posebne, specijalizirane vrste gljiva razarača drvnih tvari. Te gljive vrlo često uzrokuju trulež u našim kućama, napadajući balkone, krovne i tavanske konstrukcije, podove, drvene okvire prozora, vratnice i si. Autor je obradio slijedeće gljive pokućarke: Gyrophana lacrimalis, ČANAK, N. — PARABUCSK, S. — KOJIĆ M.: Ilustrovana korovska flora Jugoslavije. Matica Srpska, Str. 440. Novi Sad, 1978. »Ilustrovana korovska flora Jugoslavije « je naš nacionalni spomenik trajniji od mjedi »Monumentum aere perennis«, kako su govorili drevni Rimljani za vrijedna djela. Ono sadrži približno 2000 crteža naših korovskih biljaka, koju je izradio prof. Milan G a j i ć ilustrator »Flore SR Srbije«. Osim toga djelo sadrži naše narodne i latinske nazive. Te cijeli niz podataka, kao npr. da li raste dotični ko GODIŠNJAK Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, vol. XXVIII — 1975. (str. 1 — 249) i vol. XXIX — 1976. (str. 1 — 174).* 1. Dvadeset i osmi svezak Godišnjaka Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu »posvećen je uspomeni na Prof. dr. * Oba sveska uredništvo Š. 1. primilo je krajem veljače 1978. g. Coniophora puteana, Poria vaillantii i Gloeophyllum abietinum, dakle sve četiri najvažnije vrste. Uz to je dodan »RIJEČNIK« koji tumači stručne izraze. Obzirom da se autorica tim gljivama bavi već niz godina, to je sadržaj stručan ne samo s mikološkog gledišta nego i s praktičnog. Date su upute na temelju biologije i ekoloških uvjeta za rast svake od tih gljiva, za suzbijanje i obranu. Priručnik je popraćen vrlo dobrim slikama u boji. Preporučamo ga svakom šumaru u praksi, a i drvno-industrij skim stručnjacima. Možda bi bilo vrijedno djelo i prevesti. Prof. dr J. Kišpatić rov u šumi, usjevima, na močvarnim staništima, pa agroekološke indekse koji izučavaju ekološka svojstva staništa, na kojim korov dolazi (heliofilnost, acidofilnost, termofilnost, nitrofilnost, ugorenost). Već iz navedenog su vidljivi korisnici »Ilustrovane korovske flore«. To su agronomi, stočari, šumari itd. Jednom riječi svi oni stručnjaci i znanstvenici kojima je preokupacija poznavanje i suzbijanje korovske flore. »Crteži« korovskih vrsta su oni koji ovu knijgu čine atraktivnom i jedinstvenom u ovoj vrsti herbološke literature uopće. Prof. dr Josip Kovačević Živka SLAVNICA (1910 — 1975)«. Prof. Slavnić je po završetku studija prirodnih nauka (1933. god. na Sorboni u Parizu) radio kao srednjoškolski profesor, ali se ne ograničava samo na svoj nastavnički rad nego se bavi i istraživačkim, koji mu omogućuje i postizanje doktorata (na Univerzitetu u Beču). Profesor je na Višoj pedagoškoj školi u Novom Sadu i naučni suradnik Zavoda za poljoprivredna istraživanja sve do 1952. godine kada prelazi |