DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Radna grupa radila je u Zagrebu, u Križevcima, Vinkovcima, Osijeku i u
Koprivnici. Izrađen je i Nacrt društvenog dogovora o razradi kriterija i mjerila
za primjenu utvrđenih uvjeta iz Zakona o udruženom radu za organizacije
udruženog rada u šumarstvu i opširno obrazloženje tog nacrta društvenog dogovora.
Stručno-politička grupa i stručno-politička podgrupa za šumarstvo proširena
sa sindikalnim aktivnostima iz udruženog rada, razmatrala je radni materijal
u prosincu 1977. i siječnju 1978. godine i zaključila da materijal i obrazloženje
treba doraditi, a isto tako, da je potrebno da se predviđeno organiziranje
udruženog rada u nacrtu Društvenog dogovora pokuša primijeniti na tri
radne organizacije, i to na: ŠG Delnice, Vinkovci i Karlovac i tek nakon toga,
da se radni materijal ponovo razrađen dostavi stručno-političkoj grupi i podgrupi
za šumarstvo, gdje će se ocijeniti da li je radni materijal u skladu s uput-,
stvima datim u stručno-političkoj grupi i da se donese odluka kada će se staviti
na javnu raspravu.


U Nacrtu društvenog dogovora o kriterijima i mjerilima za osnivanje
OOUR-a u šumarstvu polazi se od osnovnih načela Zakona o udruženom radu,
prema kojima je samoupravno organiziranje udruženog rada bitna pretpostavka
za odgovarajuće reguliranje i funkcioniranje društveno-ekonomskih i dohodovnih
odnosa. Društvenim dogovorom želi se postići da se u šumarstvu u organizacijama
udruženog rada izgrađuju i primjenjuju takvi oblici organiziranosti
koji će u maksimalno mogućoj mjeri odražavati međuzavisnost, uvjetovanost
i zajedništvo svih dijelova udruženog rada u proizvodnom, tehnološkom,
dohodovnom i samoupravnom pogledu.


Sadašnji Nacrt društvenog dogovora sadrži dvije osnovne varijante organiziranosti:


Prva je funkcionalno organiziranje po djelatnostima, tj. osnovne organizacije
se organiziraju po osnovnim djelatnostima tako da uzgoj i zaštita šuma
čine osnovnu organizaciju udruženog rada, a eksploatacija šuma također osnovnu
organizaciju (na jednom šumsko-gospodarskom području). Pomoćne i
sporedne djelatnosti (šum. građevinarstvo, lovstvo i dr.) mogu se ukoliko imaju
uslova organizirati u posebnu osnovnu organizaciju. Bitni značaj ovakvih osnovnih
organizacija je u tome, da su one međusobno u zavisnom položaju i
da stječu prihod iz zajedničkog prihoda, realizacijom zajedničkog proizvoda.
Svaka ovako koncipirana osnovna organizacija ima jedinice udruženog rada
(šumarije, radilišta).


Ova varijanta iako je najbliža odredbama Zakona o udruženom radu ima
dosta protivnika, jer se njome vrše prilično velike promjene u sadašnjoj organiziranosti.


Druga varijanta polazi od predpostavke da sve djelatnosti šumarstva (na
jednom šum. privrednom području) trebaju biti u jednoj osnovnoj organizaciji,
a šumska mehanizacija činila bi daljnju fazu rada, odnosno posebnu osnovnu
organizaciju, tako da bi se zajednički proizvod i zajednički prihod stvarao kroz
te dvije međusobno zavisne osnovne organizacije. I u takvoj organizaciji postojale
bi jedinice udruženog rada. Ostale sporedne i pomoćne djelatnosti mogle
bi se također izdvojiti u osnovne organizacije ukoliko bi ispunjavala zakonske
uvjete, pa bi se u tom slučaju i one stjecale sredstva kroz zajednički prihod.


Zamišljeno je također da u nacrtu dogovora bude i jedna podvarijanta navedene
druge varijante tj. da osnovne šumske djelatnosti (uzgoj, zaštita i eksploatacija)
budu organizirane u više osnovnih organizacija udruženog rada.


223