DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 60     <-- 60 -->        PDF

diskusiji, da smo mi stvarno u prednacrtima Zakona predviđali u prelaznim
odredbama da dosadašnja područja budu osnovica daljnjega gospodarenja, dok
se eventualno ne donesu nova, za koja bi onda mogli da koristimo sve ove metode,
a znanost u prvom redu. Mislim da bi to bila odlična stvar da smo mogli
sve relevantne faktore znanstveno istražiti. To je međutim dugotrajan put,
ta istraživanja se ne mogu provesti brzo, već traju godinama a mi smo u obvezi
predložili rješenja. Teza po kojoj dosadašnja područja do donošenja novih
da budu okviri daljnjega gospodarenja, nije prihvaćena kod nadležnih u Republici
i Saboru i tu se nije ništa moglo učiniti nego ono što danas stoji u
Zakonu.


Drugo, vi se dobro sjećate da je prije donošenja Zakona u našoj Republici
pokrenuto mijenjanje organizacije šumarstva, da je najkonkretnije došlo do
izdvajanja određenih dijelova šumsko-privrednih područja i proglašavanjem
novih organizacija, da je na dosta mjesta u Republici pokrenuta takva akcija
i da smo bili u dilemi šta da u tom pogledu radimo. Tada smo išli na teren,
sjeli s drugovima gdje su ova pitanja pokretana i dogovorili se da se takove
akcije zaustave, da se sačeka novi Zakon te, da se Zakon provede u dijelu
organiziranja i u smislu kako tog bude propisano.


Radi svih ovih problema, kao i na osnovi rasprava vođenih povodom donošenja
ZOŠ-a, pred nas je postavljen zahtjev da se poradi na novom utvrđivanju
šumsko-gospodarskih područja. Stoji i činjenica da je to kompleksno
pitanje, međutim ono predstavlja okvir makroorganizacije u šumarstvu, gdje
na osnovi određenih odnosa uspostavljamo određene reprodukcione cjeline,
koje su u stanju da utvrđeni društveni značaj i karakter šuma zadovoljavajuće
održavaju, da ih reproduciraju. Društvo na taj način osigurava i materijalnu
podlogu za realizaciju propisa šumsko-gospodarskih osnova, kojima se društveno
reguliraju svi zadaci i poslovi u gospodarenju šumama. Ovo je bilo nužno
zakonski normirati, jer smo gospodarenje šumama u kontinentalnome području
stavili na privrednu računicu.


Zakonom su propisani i određeni rokovi u kojima bi trebalo ove poslove
obaviti a određen je novi način ustanovljivanja šumsko-gospodarskog područja
društvenim dogovorom. Upravo sada raspravljamo o ovim pitanjima na osnovi
izgrađenog prijedloga koji je prezentiran svim zainteresiranima i koji
vjerojatno nije savršen, a nije niti mogao biti tako timski kreiran da budu svi
znanstveni metodi i principi primijenjeni jer postavljeni rokovi to nisu omogućili.
Prijedlog je utvrđen na osnovi prikupljenih podataka i elemenata iz
kojih je moguće doći do određenih zaključaka. Ovdje se zapravo radi o nacrtu
prijedloga, koji je dat na raspravu sa ciljem da se dadu primjedbe, mišljenja
i prijedlozi, i da se nakon toga predlože u sadašnjim uvjetima zadovoljavajuća
i moguća rješenja.


Mislim da nije veliko zlo da se dogovorimo o određenim prihvatljivim rješenjima,
koja su moguća da se provedu u datim uvjetima u našoj struci, imajući
u vidu heterogenost interesa svih onih koji su zainteresirani za rješavanje
šumsko-privrednih područja. To očigledno nisu samo šumari i šumarske organizacije,
to su i drugi faktori koji su nominirani kao sudionici u zaključivanju
društvenog dogovora. To su društveno-političke zajednice, zajednice općina —
uz mišljenja općinskih skupština. Međutim, sada je tu nastao problem. Šumari
bi vjerojatno uskladili svoja mišljenja i odnose bez velikih problema, jer bi
se zadovoljili sadašnjim stanjem, i dogovor bi bio relativno brzo usvojen bez
obzira da li se radilo o 14 ili 17 šumsko-gospodarskih područja. Međutim, stvar