DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 6 <-- 6 --> PDF |
SAZIV SAVJETOVANJA UVOD U organizaciji Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Zagrebu je, u sklopu Plenuma Saveza, 20. travnja 1978. god. održano SAVJETOVANJE o: — utvrđivanju i osnivanju šumsko-gospodarskih područja, — osnivanju osnovnih organizacija udruženog rada (OOUR-a), te o — prijedlogu Zakona o sredstvima za reprodukciju šuma. Broj sudionika Savjetovanja iznosio je preko 300 inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Ovo jednodnevno savjetovanje organizirao je Savez u dogovoru sa Zajednicom šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom u Zagrebu, Šumarskim fakultetom u Zagrebu i Šumarskim institutom u Jastrebarskom. Uz brojne predstavnike Šumskih gospodarstava i Šumarija u radu Savjetovanja sudjelovali su i predstavnici Sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, SR Hrvatske, Republičkog sindikata radnika industrijske prerade drva i šumarstva, Republičkog zavoda za zaštitu prirode, republičke i općinskih inspekcija za šumarstvo, Osnovne privredne komore i dr. Savez je smatrao da mu je dužnost organizirati javnu raspravu o ovako krupnoj i značajnoj problematici, a naročito zbog toga što je Savez bio i ostaje tribina i mjesto, na kojem se mogu ujednačiti stručna mišljenja. Stoga je Savez uz objavljivanje o održavanju ovog Savjetovanja pozvao i sva Društva inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u SR Hrvatskoj, da se uključe u raspravu o ovoj aktualnoj i presudnoj problematici šumarstva Hrvatske. Savez smatra da niti jedan inžinjer i tehničar šumarstva i drvne industrije ne smije ostati ravnodušan i u ovim stručnim zbivanjima, razmatranjima i odlukama! Pravilna provedba Zakona o udruženom radu temeljni je zadatak svih naših stručnih organizacija i društva u cjelini, koji je i potenciran novim Zakononm o šumama (od 23. svibnja 1977. god., N. N. br. 20 od 23. V 1977). Uz poziv na Savjetovanje bilo je priloženo: 1. Informacija o izvršenim radovima: — na izradi nacrta Društvenog dogovora o kriterijima za ustanovljivanje šumsko-privrednih područja, — o bližim kriterijima za osnivanje OOUR-a u šumarstvu, i — za nacrt Zakona o sredstvima za reprodukciju šuma; 2. članak »Smanjiti broj šumsko-gospodarskih područja«, koji je objavljen u »Delegatskom vjesniku« (br. 83. od 22. III 1978. god.). |
ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 7 <-- 7 --> PDF |
1. INFORMACIJA O IZVRŠENIM RADOVIMA NA IZRADI NACRTA DRUŠTVENOG DOGOVORA O KRITERIJIMA ZA ŠUMSKO-PRIVREDNA PODRUČJA, BLIŽIM KRITERIJIMA ZA OSNIVANJE OOUR U ŠUMARSTVU I NACRTA ZAKONA O SREDSTVIMA ZA REPRODUKCIJU ŠUMA Sprovedba Zakona o udruženom radu je osnovni zadatak svih organizacija udruženog rada i društva kao cjeline. Ova obveza potencirana je za šumarstvo Zakonom o šumama koji je donesen u prvoj polovini prošle godine i koji razrađuje odredbe ZUR-a u oblasti šumarstva. Zakon o šumama jasno je odredio zadatke, koje treba u relativno kratkom vremenu riješiti, a to su pored ostalog: 1. Razraditi i donijeti kriterije za šumsko-gospodarska područja, kao osnovnog uvjeta za racionalno gospodarenje sa šumama. Zakonom je određeno, da se šumska gospodarska područja utvrđuju i osnivaju Društvenim dogovorom kojeg zaključuju Izvršno viješe Sabora, Privredna komora Hrvatske, Sindikat radnika šumarstva i prerade drva, Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom Zagreb, Republička zajednica za znanstveni rad i Skupštine zajednica općina. Prije zaključenja društvenog dogovora Skupština zajednica općina pribavit će mišljenje općinskih skupština (čl. 12 i 14. Zakona o šumama). 2. Pobliže razraditi mjerila za primjenjivanje Zakonom utvrđenih uvjeta za osnivanje osnovnih organizacija udruženog rada u šumarstvu. Društveni dogovor, koji regulira ovo pitanje potpisuju isti sudionici, koji su određeni i za potpisivanje Društvenog dogovora za šum. gospodarska područja (Cl. 17 i 18.). 3. Zakon o šumama u čl. 65 određuje da će se visinu sredstava, koja se izdvajaju za reprodukciju šuma utvrditi posebnim Zakonom. Na realizaciji ovih izuzetno važnih zadataka za šumarstvo radi se vrlo intenzivno i postignuta je puna koordinacija rada između Republičkog sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Republičkog odbora Sindikata radnika industrijske prerade drva i šumarstva, Zajednice šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom te drugih organa, kao i udruženog rada čiji predstavnici sudjeluju u svim radnim grupama, koje rade na izradi nacrta za navedene društvene dogovore i Zakona o sredstvima za reprodukciju. S obzirom na obim i važnost zadataka izvršena je podjela rada, pa je Rupublički sekretarijat za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo preuzeo zadatak na izradi društvenog dogovora o kriterijima za šum. gospodarska područja, Republički odbor Sindikata industrijske prerade drveta i šumarstva radi na razradi mjerila za osnivanje osnovnih organizacija udruženog rada u šumarstvu, a Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa na nacrtu Zakona o sredstvima za reprodukciju šuma. Međutim, unatoč zauzimanja gore navedenih nosilaca pojedinih zadataka, kao i vrlo aktivnog rada radnih grupa, rad na navedenoj problematici je dovršen sa zakašnjenjem, a dio materijala (Društveni dogovor o razradi mjerila za osnivanje OOUR-a u šumarstvu) još se razrađuje i bit će predložen na verifikaciju nadležnom organu u toku mjeseca travnja. Do zakašnjenja je došlo djelomično zbog toga što su podaci potrebni |
ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 8 <-- 8 --> PDF |
za izradu dokumentacije stigli od udruženog rada kasnije nego je bilo predviđeno, kao i zbog toga što se radi o vrlo delikatnim temama, koje zahtijevaju dublje razmatranje u radnim grupama kao i konzultiranje širokog broja stručnjaka i političara prije nego se daju prijedlozi za javnu raspravu. Do sada je učinjeno slijedeće: Republički sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo imenovao je radnu grupu u sastavu: Dr Dražen Cestar, Mr Zorko Kovačević, iz Instituta za šumarstvo; Ing. Karlo Kožul iz zajedničkih službi »Slavonske šume«; Ing. Krešo Vučetić iz Republičkog sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo i Ing. Veljko Igrčić iz Zajednice šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom u Zagrebu, , koja je dobila zadatak da izradi »Prijedlog utvrđivanja šumsko-gospodarskih područja«. Izvršno vijeće Sabora svojim zaključkom od 23. VII 1977. godine imenovalo je koordinacioni odbor sastavljen od predstavnika sudionika, koji potpisuju Društveni dogovor o šum. gospodarskim područjima. Za predsjednika Odbora izabran je podsekretar za šumarstvo Ing. Tomislav Krnjak. Radna grupa izradila je Metodologiju obrade elemenata za izradu podloge za utvrđivanje šumsko-gospodarskih područja, prikupila potrebne podatke i izradila »Prijedlog utvrđivanja šumsko-gospodarskih područja kontinentalnih šuma SR Hrvatske«. Radni materijal razmatran je na Koordinacionom odboru, gdje je zaključeno, da se »Prijedlog« doradi, nakon čega je ponovno razmatrao na Koordinacionom odboru, gdje je predloženo da se konačan materijal, i to: Nacrt prijedloga Društvenog dogovora o utvrđivanju šumsko-gospodardkih područja u SR Hrvatskoj i Prijedlog utvrđivanja šumsko-gospodarskih podiučja kontinentalnih šuma SR Hrvatske, stavi na javnu raspravu. Koordinacioni odbor uputio je Nacrt prijedloga i Prijedlog svim sudionicima s tim, da se javna rasprava održi do konca mjeseca travnja ove godine. Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa, kao potpisnik Društvenog dogovora, uputila je navedene materijale svim OOUR-ima i OUR-ima šumarstva u Hrvatskoj 14 3. 1978. godine s tim da se primjedbe i prijedlozi dostave do konca mjeseca truvnja, kako bi organi Zajednice mogli zauzeti stavove koji će biti u skladu sa mišljenjem udruženih članica. Sindikat radnika industrijske prerade drva i šumarstva SRH imenovao je Stručno-političku radnu grupu za provedbu Zakona o udruženom rada i Stručno-političku podgrupu za šumarstvo, koja ima zadatak da izradi mjei/ila za organiziranje osnovnih organizacija udruženog rada u šumarstvu. Stručno-politička grupa i podgrupa za šumarstvo imenovale su uže radno tijelo u sastavu: Bjelobaba Julika, pravnica iz ŠG Bjelovara, Bobetko Stjepan, dipl. ekonomist iz ŠG Sisak, Kožul Karlo iz Zajedničkih službi »Slavonska šuma «, Maričević Ivan, dipl. ing. iz Republičkog odbora Sindikata, Mudrovčić Ante, dipl. ing. iz Zajednice šumarstva i prerade drva. Kasnije je radna grupa dopunjena sa Gazdek Zdravkom, dipl. ekonomistom iz ŠG Koprivnice i Crnković ing. Robertom iz ŠG Delnice. Na zahtjev Republičkog odbora Sindikata. Zavod za samoupravljanje izradio je Metodologiju za utvrđivanje kriterija za konstituiranje OOUR-a u skladu sa ZUR-om. 222 |
ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Radna grupa radila je u Zagrebu, u Križevcima, Vinkovcima, Osijeku i u Koprivnici. Izrađen je i Nacrt društvenog dogovora o razradi kriterija i mjerila za primjenu utvrđenih uvjeta iz Zakona o udruženom radu za organizacije udruženog rada u šumarstvu i opširno obrazloženje tog nacrta društvenog dogovora. Stručno-politička grupa i stručno-politička podgrupa za šumarstvo proširena sa sindikalnim aktivnostima iz udruženog rada, razmatrala je radni materijal u prosincu 1977. i siječnju 1978. godine i zaključila da materijal i obrazloženje treba doraditi, a isto tako, da je potrebno da se predviđeno organiziranje udruženog rada u nacrtu Društvenog dogovora pokuša primijeniti na tri radne organizacije, i to na: ŠG Delnice, Vinkovci i Karlovac i tek nakon toga, da se radni materijal ponovo razrađen dostavi stručno-političkoj grupi i podgrupi za šumarstvo, gdje će se ocijeniti da li je radni materijal u skladu s uput-, stvima datim u stručno-političkoj grupi i da se donese odluka kada će se staviti na javnu raspravu. U Nacrtu društvenog dogovora o kriterijima i mjerilima za osnivanje OOUR-a u šumarstvu polazi se od osnovnih načela Zakona o udruženom radu, prema kojima je samoupravno organiziranje udruženog rada bitna pretpostavka za odgovarajuće reguliranje i funkcioniranje društveno-ekonomskih i dohodovnih odnosa. Društvenim dogovorom želi se postići da se u šumarstvu u organizacijama udruženog rada izgrađuju i primjenjuju takvi oblici organiziranosti koji će u maksimalno mogućoj mjeri odražavati međuzavisnost, uvjetovanost i zajedništvo svih dijelova udruženog rada u proizvodnom, tehnološkom, dohodovnom i samoupravnom pogledu. Sadašnji Nacrt društvenog dogovora sadrži dvije osnovne varijante organiziranosti: Prva je funkcionalno organiziranje po djelatnostima, tj. osnovne organizacije se organiziraju po osnovnim djelatnostima tako da uzgoj i zaštita šuma čine osnovnu organizaciju udruženog rada, a eksploatacija šuma također osnovnu organizaciju (na jednom šumsko-gospodarskom području). Pomoćne i sporedne djelatnosti (šum. građevinarstvo, lovstvo i dr.) mogu se ukoliko imaju uslova organizirati u posebnu osnovnu organizaciju. Bitni značaj ovakvih osnovnih organizacija je u tome, da su one međusobno u zavisnom položaju i da stječu prihod iz zajedničkog prihoda, realizacijom zajedničkog proizvoda. Svaka ovako koncipirana osnovna organizacija ima jedinice udruženog rada (šumarije, radilišta). Ova varijanta iako je najbliža odredbama Zakona o udruženom radu ima dosta protivnika, jer se njome vrše prilično velike promjene u sadašnjoj organiziranosti. Druga varijanta polazi od predpostavke da sve djelatnosti šumarstva (na jednom šum. privrednom području) trebaju biti u jednoj osnovnoj organizaciji, a šumska mehanizacija činila bi daljnju fazu rada, odnosno posebnu osnovnu organizaciju, tako da bi se zajednički proizvod i zajednički prihod stvarao kroz te dvije međusobno zavisne osnovne organizacije. I u takvoj organizaciji postojale bi jedinice udruženog rada. Ostale sporedne i pomoćne djelatnosti mogle bi se također izdvojiti u osnovne organizacije ukoliko bi ispunjavala zakonske uvjete, pa bi se u tom slučaju i one stjecale sredstva kroz zajednički prihod. Zamišljeno je također da u nacrtu dogovora bude i jedna podvarijanta navedene druge varijante tj. da osnovne šumske djelatnosti (uzgoj, zaštita i eksploatacija) budu organizirane u više osnovnih organizacija udruženog rada. 223 |
ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Međutim, oko organiziranja ovakvih osnovnih organizacija ima poteškoća, jer među paralelnim osnovnim organizacijama udruženog rada, nema međuzavisnosti, a isto tako nije još jasno kako bi se između takvih osnovnih organizacija formirao zajednički prihod. Ovdje su samo u najkraćim crtama iznesena razmišljanja radne grupe i čim nacrt društvenog dogovora bude dovršen i verificiran od strane stručno -političke grupe bit će dostavljen na raspravu svim OUR. Zajednica šumarstva, prerade drveta i prometa imenovala je putem ko misija za provedbu Zakona o udruženom radu i Zakona o šumama u grupaciji šumarstva radnu grupu za izradu Nacrta Zakona o sredstvima za reprodukciju šuma u sastavu: Spudić Berta, dipl. ing. iz ŠG Delnica, Gazdek Zdravko, dipl. ekonomista iz ŠG Koprivnica, Kožul Karlo, dipl. ing. iz »Slavonske šume«, Mudrovčić Ante, dipl. ing. iz Zajednice, Novak Zdravko, dipl. ing. iz ŠG Kar lovac i Prgin Davor dipl. ing. iz Poslovne zajednice za Dalmaciju. Radna grupa prikupila je potrebne podatke od svih šumskih gospodarstava. Izrađeno je nekoliko varijanti za izdvajanje sredstava za reprodukciju i održano više rad nih sastanaka. Kao orijentacija za izradu prijedloga, služila su dosadašnja ukupna izdvajanja (redovna i povećana amortizacija šuma) na području SRH. Prema tome u najnovijem prijedlogu nije se išlo na značajnije povećanje sredstava za reprodukciju u ukupnom iznosu. Međutim, izdvajanje sredstava ne bi se vršilo kao do sada u amortizaciju šuma, nego u skladu s čl. 65. Zakona o šumama iz ukupnog prihoda ostvarenog na osnovi vrijednosti posječenih i prodanih drvnih proizvoda i to po vrsti drveta. Tako da bi prema dosadašnjim razmatranjima na radnoj grupi izdvajanje u sredstva za reprodukciju bilo veće kod vrijednijih vrsta (hrast, četinjače) nego kod manje vrijednih vrsta (bukva, meke listače). Međutim, obzirom da su pojedini članovi radne grupe uključeni u druge radne grupe, kao i zbog toga što su pojedini OOUR dostavili netočne podatke koje je naknadno trebalo proširiti i ispraviti, rad na izradi nacrta Zakona o sredstvima za reprodukciju dovršen je samo djelomično i to onaj dio koji se odnosi na izdvajanje sredstava, dočim će tekstovni dio biti izrađen, nakon što prvi dio prođe javnu raspravu. Prijedlog za izdvajanje sredstava za reprodukciju šuma dostavljen je članovima Odbora grupacije šumarstva, koji treba verificirati materijale prije nego se dostave organizacijama udruženog rada na raspravu. U Zagrebu, 20. 3. 1978. godine. 2. SMANJITI BROJ ŠUMSKO-GOSPODARSKIH PODRUČJA Društvenim dogovorom o utvrđivanju šumsko-gospodarskih po dručja, čije se usvajanje očekuje kroz dva mjeseca, za četrnaest po dručja u kontinentalnom dijelu republike osiguralo bi trajno, racio nalno i uspješno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u društvenom vlsništvu Da bi se definirala ta šumsko-gospodarska područja, trebalo je precizirati koji je dio dohotka rezultat rada u šumarstvu, a što je rezultat rente ili kakvih drugih pogodnosti. |
ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Sumsko-gospodarsko područje moći će se konstituirati ako od sedamnaest predviđenih ispunjava najmanje dvanaest kriterija. Svi su izgledi da ćemo uskoro dobiti i Društveni dogovor o utvrđivanju šumsko-gospodarskih područja u Hrvatskoj čija bi potpisnici bili Izvršno vijeće Sabora, Privredna komora Hrvatske, Sindikat radnika šumarstva i industrije prerade drva, Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom, Republička zajednica za znanstveni rad, te skupštine zajednica općina Bjelovar, Gospić, Karlovac, Osijek, Rijeka, Sisak, Varaždin, Zagreb i Skupština Gradske zajednice općina Zagreb. Da bi zajednice općina mogle svoj potpis staviti na taj dokument, predhodno moraju pribaviti mišljenje skupština općina u svome sastavu. O tekstu Dogovora ovih se dana raspravljalo u Republičkom odboru Sindikata radnika šumarstva i industrije prerade drva u prisustvu predstavnika Zajednice šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom. Utvrđen je tekst spomenutog društvenog dogovora, koji se upućuje na šire razmatranje svim zainteresiranima. Pošto se o njemu izjasne, a računa se da bi to bilo u roku od mjesec, mjesec i po, pristupit će se potpisivanju Dogovora. Ovim se društvenim dogovorom utvrđuje područja, u kontinentalnom dijelu Republike, radi osiguranja trajnoga, racionalnoga i uspješnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u društvenom vlasništvu i ostvarivanja općekorisnih funkcija šuma, u skladu s općim interesom utvrđenim Ustavom SR Hrvatske i Zakonom o šumama. Naime, šumsko-gospodarsko područje, prema ovom dogovoru, obuhvaća šume, šumska i druga zemljišta u društvenom vlasništvu koja čine prirodno geografsko i gospodarsko jedinstvo i reprodukcijsku cjelinu na kojoj se mogu osigurati uvjeti za trajno, racionalno i uspješno gospodarenje, te korištenje šume kao prirodnog i privrednog uvjeta rada. Kao kriterij uzet je i momenat da šumsko-gospodarska područja mogu dugoročno izdvajati potrebna sredstva predviđena šumsko-gospodarskom osnovom područja i to za: a) ostvarivanje jedinstvene biološke reprodukcije šuma; b) nužno učešće u sredstvima za proširenu reprodukciju šuma; c) ulaganje za unapređenje i razvitak tehničkih uvjeta rada u gospodare nju šumama. Pored osiguranja svih tih uvjeta gospodarenja na šumsko-gospodarskom području treba stvoriti i preduvjete predviđene Zakonom o šumama. Postojeći oblici organiziranosti Da bismo bolje razumjeli o kakvoj se novoj organizaciji radi, treba reći nešto više i o dosadašnjoj organiziranosti šumarstva. Još prije tridesetak godina, radi gospodarenja šumama u društvenom vlasništvu, osnovana su u Hrvatskoj prva šumska gospodarstva. Godine 1954. šumska se gospodarstva ukidaju, a poslovi uzgoja i zaštite šuma povjeravaju šumarijama kao novoosnovanim ustanovama sa samostalnim financiranjem, kojih je tada u Hrvatskoj bilo 187. Već 1960. i 1961. godine ponovo se osnivaju šumska gospodarstva kao privredne organizacije, a njihova se djelatnonst proširuje i na iskorištavanje šu |
ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ma. Svako šumsko gospodarstvo, u pravilu, obuhvaća šume i šumska zemljišta koja se prostiru na području matičnog kotara, tj. u 27 tadašnjih kotara. Kasnije je uslijedilo još niz promjena, od kojih neke nisu nikada ni dobile pravo građanstva, a danas na području kontinentalnih šuma i šumskih zemljišta gospodari 19 šumsko-gospodarskih organizacija, odnosno šumskih gospodarstava, koja su osnovica za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, kao specifičnim prirodnim bogatstvom od općeg interesa. Kad je već riječ o postojećoj organiziranosti šumarstva, valja reći da danas u šumarstvu djeluje i jedna složena organizacija udruženog rada SPP »Slavonska šuma« sa sjedištem u Vinkovcima, koja se sastoji od pet šumsko-privrednih organizacija. Valja reći da udruživanje šumsko-privrednih organizacija u SOUR »Slavonska šuma« nije bilo na osnovi zakonskih pretpostavki o šumsko- privrednim područjima, što znači da takvo udruživanje nije izmijenilo i uvjete zajedničkog ulaganja u reprodukciju šuma. Svrha udruživanja u SOUR bila je, zapravo, zajednička poslovna politika, razvijanje tehnologije i koordinacije, objedinjavanje pravnih, kadrovskih, financijskih i komercijalnih poslova, te posebne funkcije u oblasti uređivanja šuma, projektiranje prometnica, informatika, nabava i servisiranje opreme, te obrazovanje i usklađivanje naučnoistraživačkog rada. Šumsko-gospodarske radne organizacije u Hrvatskoj udružene su i u druge oblike udruživanja s organizacijama udruženog rada prerade drva i prometa u regijama i Republici. U Slavoniji i Baranji organizacije udruženog rada iz oblasti šumarstva i drvne industrije i prometa udružene su u Poslovni sistem šumarstva, industrije za preradu drva i prometa, sa sjedištem u Osijeku. U bjelovarskoj i varaždinskoj regiji organizacije udruženog rada iz oblasti šumarstva i drvne industrije udružene su u Poslovnu zajednicu drvne industrije i šumarstva sa sjedištem u Bjelovaru, a u riječkoj regiji organizacije udruženog rada udružene su u SOUR »Drvo«, bez Šumskog gospodarstva Delnice i drvne industrije s tog područja. Reprodukcija šuma Obrazlažući sadržaj novoga društvenog dogovora o utvrđivanju šumskogospodarskih područja Hrvatske predsjednik Sindikata radnika šumarstva i industrije prerade drva Dušk o Dragu n naglasio je da, prije nego što se u taj dokument zapiše da bi se šumarstvo trebalo organizirati na 14 šumskogospodarskih područja, treba jasno definirati kriterije, a što je možda najvažnije, pokušati definirati dohodak u šumarstvu. Naime, radi se o tome da je trebalo precizno utvrditi dohodak, kao rezultat rada u šumarstvu, a što je rezultat rente ili nekakve druge pogodnosti. Da bi se to bolje razumjelo, valja spomenuti primjer dvije organizacije udruženog rada od kojih jedna uzgaja i eksploatira hrastovu šumu, a druga bukovu. Radnici u obje organizacije ulažu gotovo isti rad i sredstva u uzgoj i eksploataciju (eksploatacija bukve čak je i teža), ali ne dobivaju isti dohodak. Oni koji rade na hrastu zbog razno-raznih razloga stječu čak tri puta veći dohodak. Međutim, nije problem u tome što ta organizacija stječe trostruko veći dohodak, nego u činjenici što nismo imali gotovo nikakve kriterije kuda će se taj dohodak usmjeriti. To je i objašnjenje zašto se neke društveno-političke zajednice imale svoj poseban interes na nekim šumskim područjima. Razlog je 226 |
ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 13 <-- 13 --> PDF |
jednostavan: nemaju nikakve brige s takvom organizacijom (radi se o organizaciji s većim dohotkom), a otvara se i mogućnost da se taj dohodak prelijeva u druge djelatnosti na tom području i tako daleko lakše rješavaju mnogi problemi te zajednice. Prema tome, sve se svodi na to da su neke organizacije šumarstva, tj. one s manjim dohotkom, ostale prepuštene same sebi i nisu mogle vraćati šumi ono što su od nje uzimale. Tako je bila dovedena u pitanje prosta reprodukcija, a da i ne govorimo o proširenoj. Dakle, reprodukcija je moguća samo na širim područjima jer dobro znamo da se nakon eksploatacije šume na to područje vraćamo tek za 50—100 godina. Na uskim područjima, nadalje, ne može se osigurati ni kontinuitet zaposlenonsti, optimalna organiziranost rada i korištenje suvremene tehnike i tehnologije. S novim područjima neće se odmah stvoriti i veći dohodak već će se ostvariti samo preduvjeti za njegovo povećanje. Radi se, naime, o tome da se dolazi u situaciju da, npr., dizalica u jednom OOUR-u radi samo tri mjeseca u godini, kao i ostala sredstva za pošumljavanje. Svaki će OOUR raditi na svom proizvodu, a dohodovnim interesima otvorit će proces za udruživanje ne samo unutar šumarstva već i šumarstva te industrijske prerade drveta. Kriteriji U želji da se nađu objektivni kriteriji za utvrđivanje šumsko-gospodarskih područja, sudionici Dogovora definirali su sedamnaest kriterija: 1) neophodna veličina obrasle površine šumsko-gospodarskog područja, 2) prosječni etat šumsko-gospodarskog područja, 3) prosječna drvna zaliha po kubnom metru*. 4) učešće određenih dobnih razreda po površini i određenih debljinskih razreda po drvnoj zalihi, 5) visina drvne zalihe određenih dobnih, odnosno debljinskih razreda po hektaru, 6) učešće vrednijih vrsta drveća u ukupnom etatu, 7) učešće vrednijih vrsta drveća u glavnom prihodu, 8) učešće trupaca u etatu, 9) osiguranje opsega biološke reprodukcije, 10) otvorenost šuma prometnicama, 11) učešće prihoda planiranog etata u ukupnom etatu kontinentalnih šuma u Republici, 12) postotak pokrića direktnih troškova, 13) ukupna akumulacija po kubnom metru za razdoblje 1972—1976. godine, 14) ukupna akumulacija po kubnom metru za razdoblje 1978—1987, godine, 15) odnos planirane i ostvarene akumulacije, 16) odnos visine planiranih i ostvarenih ulaganja u biološku reprodukciju i prometnice te 17) organiziranost specijaliziranih službi i pogona. Sudionici Dogovora utvrđuju da šumsko-gospodarsko područje, da bi se formiralo, mora ispunjavati uvjete na najmanje dvanaest kriterija. Treba dodati da su ti kriteriji temeljeni na analizi elaborata izrađenog radi utvrđivanja šumsko-gospodarskih područja u kontinentalnom dijelu Republike. * Treba po 1 ha, a ne m3 (op. ur.). |
ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Nova šumsko-gospodarska područja Poštujući spomenute kriterije sudionici Dogovora utvrđuju, umjesto ranijih devetnaest šumsko-gospodarskih organizacija, novih četrnaest šumskogospodarskih područja u Republici. Deset šumsko-gospodarskih područja formirat će se za područja jednodobne šume i to: 1) Donje-posavsko (ŠG Vinkovci i Slavonski Brod), 2) Donje-podravsko (ŠG Osijek, Našice i P. Slatina), 3) Slavonsko gorje (ŠG Slavonska Požega), 4) Srednje-posavsko (ŠG Nova Gradiška), 5) Bilogorsko-moslavačko (ŠG Bjelovar), 6) Gornje-podravsko (ŠG Koprivnica i Varaždin), 7) Zagorsko-prigorsko (ŠG Zagreb), 8) Gornje-posavsko-banijsko (ŠG Sisak), 9) Pokupsko-kordunsko (ŠG Karlovac), 10) Baranjsko (ŠG »Jelen«). Četiri šumsko-gospodarska područja formirat će se za područja raznodobne šume i to: 1) Kapelsko (ŠG Ogulin i Vrbovsko), 2) Goransko (ŠG Delnice), 3) Velebitno (ŠG Senj), 4) Ličko (ŠG Gospić). Dogovorom je, dalje, predviđeno da sudionici utvrđuju da šumama i šumskim zemljištem u društvenom vlasništvu, obuhvaćenim šumsko-gospodarskim područjem, upravljaju radnici udruženi u šumsko-gospodarskoj radnoj organizaciji koja je nosilac prava korištenja, odnosno na koju se, temeljem Zakona o šumama prenosi pravo korištenja određenim šumama s ranijeg nosioca tog prava. U provođenju te odredbe utvrđuju se obveze skupštine zajednica općina — sudionika da donesu akte kojima će utvrditi, u skladu sa Zakonom o šumama i ovim dogovorom, nosioce prava korištenja šumama i šumskim zemljištem u društvenom vlasništvu obuhvaćenim šumsko-gospodarskim područjem u zajednici općina. Sudionici dogovora obavezuju se da će utvrđena šumsko-gospodarska područja iz ovog dogovora ustanoviti u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu Dogovora, pa će se i spomenute obaveze skupština zajednica općina — sudionika morati izvršiti u tom roku. |