DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 45 <-- 45 --> PDF |
PROBLEMI PROIZVODNJE NE RJEŠAVAJU SE REORGANIZACIJAMA DRAGAN TONKOVIC, dipl. inž. šum., SOUR SPP »Slavonska šuma« Kao predstavnik starije generacije, ja bih se, prvenstveno, osvrnuo s nekoliko riječi na prvu temu, temu o šumsko-gospodarskim područjima. Kako ona pretpostavljaju i izvjesnu reorganizaciju, osvrnuo bih se i na reorganizacije u šumarstvu Hrvatske u poratnom razdoblju. Koliko znam, bilo je desetak značajnijih organizacionih promjena bilo da se radilo o položaju organizacije šumskog gospodarstva, tj. da li je ono samostalno ili u okviru narodnog odbora, bilo da se radilo o veličini i izmjenama u veličini područja ili o mjestu eksploatacije šuma, koja je često mijenjala svoj položaj. Prema tome mi smo u ovom razdoblju u prosjeku imali oko jednu organizaciju po prilici svake treće godine. Naša je stručna literatura barem koliko ja znam, tu dala samo faktografski pristup, a kritički nikako, iz kojeg bi se vidjela opravdanost tih mjera, polučene koristi, eventualne štete, promašaji i si. No, ako to nismo dosada napravili, bilo bi potrebno da to sada osvjetlimo. Svi mi koji smo to preživljavali u proizvodnim organizacijama znamo dobro, da su to velika opterećenja, da su to u neku ruku potresi koji se dug o osjećaju . Za onih pet reoganizacija između 1945. i 1950. godine, moglo bi se reći, da smo tada svi skupa, cijelo društvo, počeli iz početka, tražili puteve kako da savladamo teret obnove a potom izgradnje. No za nastale promjene 1954. godine, kada smo već bili prilično uhodani, slična opravdanja ne bi se mogla uzeti. Ja ću se malo na toj reorganizaciji više zadržati. Da se podsjetimo. Tom je reorganizacijom rasformirano 10 šumskih gospodarstava i osnovano cea 180 organizacija — šumarija, čije se je područje uglavnom svodilo u okvire tadašnjih općina. Šumarije su imale status ustanov a sa samostalnim financiranjem, a mogle su se baviti samo s k u 1turno- zaštitnim poslovima. Eksploatacija šume bila je u rukama drvne industrije. Koncepcije te organizacije, sročene na brzinu, bez konzultiranja s terenom, bitno je odudarala od postavki Saveznog zakona o šumama, čiji je prijedlog upravo tada bio dat široj stručnoj javnosti na raspravu. Ukoliko je i jedna organizacija, koja se provodila kod nas, ova je preduhitrila ovaj Zakon, ona čak od mjerodavnih organa nije bila ni dopuštena da ide na takvu stručnu tribinu kao što je Šumarsko društvo, već je na brzinu provedena. I kako već znamo, ta brzopleta tvorevina staklenih nogu, iz 1954. god. završila je kroz nekoliko godina. Vrativši se na polazne pozicije ali sa zapaženom stagnacijom i osjetnim materijalnim žrtvama. O ostalim reorganizacijama koje nisu tako značajne ne bih govorio. Evo kako smo mi u vinkovačkom šumarstvu prošli kod te reorganizacije. U razdoblju pred tom reorganizacijom Vinkovačko je gospodarstvo bilo poznato sa svojom organiziranošću, zamašnim zahvatima na uzgojnim i građev |