DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Kako se vidi iz ovog prikaza kretanja visine stope izdvajanja u gospodarstvima »SLAVONSKE SUME«, vrlo su velike oscilacije stope izdvajanja, a one su bile uslovljene znatno nižom zakonskom stopom izdvajanja amortizacije šuma i oscilacijama, što su se dešavale na tržištu obzirom na veću ili manju tražnju drvnih proizvoda i drugih objektivnih i subjektivnih činioca u uvjetima poslovanja šumskih gospodarstava. S obzirom na ove činjenice i u budućnosti i obzirom na potrebu ublažavanja ovih oscilacija (odnosno djela oscilacija, koje su objektivne naravi) mi predlažemo i drugu varijantu našeg prijedloga određivanja MINIMALNE STOPE U RASPONU za sva šumska gospodarstva na način kako smo mi predložili za gospodarstva »SLAVONSKE SUME«. Prigovora ovakovom prijedlogu (varijanta I) može biti da je ipak prekracak period od tri godine i da je bio period vanredne konjukture pa bi bilo sigurno bolje uzeti u obzir dulji period kao što mi predlažemo za šumska gospodarstva »SLAVONSKE SUME« ostvarenja u periodu 1970—76. godine. No svakako i ovakav prijedlog treba poslati radnim organizacijama, da i same izanaliziraju svoju situaciju i daju svoj prijedlog rješenja, kako bi se na koncu zakonom moglo utvrditi objektivan minimalni procenat — stopu. Naime, ne može biti bojazni da, radne organizacije ne će dati prihvatljiv prijedlog, jer im ne može biti u interesu ni da bude zakonska stopa sredstava mnogo manja od »potreba«, jer će na dio izdvojen više od zakonske stope plaćati porez na dohodak, a ako si predlože veliku stopu ne će imati »prostora« u poslovnom rezultatu da veliku stopu ukalkuliraju. Sigurno je da ne može biti ispravan ni jedan prijedlog minimalne stope koji predviđa ponegdje tako velika odstupanja od do sada ostvarivane ukupne stope amortizacije (2 i više puta). Veliko je pitanje da li je ispravna i orjentacija gledajući šumarstvo SRH-e da mu propisujemo MINIMALNU STOPU prema ovom prijedlogu 18% a ostvarili smo za (izrazito konjukturan!) period 1974—76. godine 14,71%!? Isto tako nam se čini previsoki m ta MINIMALNA STOPA u šumarstvu SRH-e upoređujući je s minimalnim stopama u SR Sloveniji, 12%, ili SR Bosni 1 Hercegovini, gdje je samo 10%!? Sa našim prijedlogom »Slavonske šume« priznajemo teško možemo rješiti problem neprihvatljivo niskih stopa koje se ostvaruju kod nekih šumskih gospodarstava u SR Hrvatskoj, no po našem mišljenju ovaj je prijedlog bolji od prijedloga koji se nudi (po vrstama drva) jer prijedlog po vrstama drva ne uvažava ndkakove utjecaje uvjeta privređivanja od kojih na pr.: spominjemo samo otvorenost šuma!? ltd., itd. Drugi veliki prigovor na prijedlog radne grupe jeste da se preko ovako postavljenih stopa (procenata za vrste drva) NEDOVOLJNO IZJEDNAČAVAJU UVJETI PRIVREĐIVANJA IZMEĐU OOUR-a JEDNOG ŠUMSKO- GOSPODARSKOG PODRUČJA odnosno jedne radne organizacije. Razlike u uvjetima poslovanja kod djelatnosti iskorišćivanja po OOUR-ima su daleko, daleko veće nego između radnih organizacija, pa bi ove stope »po vrstama drva« bile uglavnom za ostvarivanje sredstava za reprodukciju nedovoljne i neadekvatne kod ujednačavanja uvjeta poslovanja OOUR-a. Naime mi predlažemo da se obaveze za sredstva reprodukcije šuma trebaju propisati stopom za šumsko-gospodarsko područje — radnu organizaciju. |