DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 35 <-- 35 --> PDF |
sao da mogu postojati kao šumsko-gospodarsko područje i predstavljati veličinu koja bi imala većeg značaja za širu društvenu zajednicu. To su preuski okviri da bi bili i imali veći značaj za šumarstvo i našu Republiku. Što se tiče ostalih kriterija oni se mogu mjeriti za manja područja, jer nemaju onu osnovnu težinu koju imaju ona spomenuta naprijed. Uz sve to svjesni smo, da je teško naći univerzalne kriterije koji bi bili mjerilo za optimalnost i veličinu i bili bi prihvatljivi za sve sudionike u raspravi obzirom na raznolikost područja naše republike počev od nizinskih šuma, prebornih pa do krša. I na stanje koje već duže vrijeme traje i prilike koje vladaju u šumarstvu. Za napomenuti je, da ova rasprava već dugo traje, počev od 1969. godine i da ima negativne posljedice za razvoj u sjedinjavanju modernih sredstava za proizvodnju i daljnja ulaganja u razvoj šumarstva i drvno-industrijskog kompleksa. Ubrzanije rješavanje osnivanja šumsko-gospodarskih područja nije za sve sudionike ovim rastom omogućilo i stabilnije i dugoročnije rješavanje pitanja razvoja šumarstva i industrije za preradu drva. Rascjepkanost, usitnjenost i nepovezanost neće omogućiti razvoj i veću zainteresiranost društvene zajednice za ulaganje u razvojne planove šumarstva. Brže osnivanje šumsko- gospodarskih područja iniciralo bi veću suradnju preko Zajednice za šumarstvo industriju i preradu drva i prometa drvom i papirom i osiguralo bi ujedinjavanje planova i sredstava za razvoj jednostavne i proširene biološke reprodukcije i drvno-industrijskog kompleksa. U nacrtu društvenog dogovora i mjerilima za osnivanje osnovnih organizacija smatramo da funkcionalna organiziranost ne bi omogućila jednaki razvoj i radni opstanak osnovne organizacije udruženog rada pa smo tu na stanovištu da bi ova treća varijanta tj. paralelno teritorijalno organinziranje osnovnih organizacija imalo više osnova. Dalje, prijedlog nacrta Zakona o sredstvima za reprodukciju šuma u predloženih stopa vidjeli smo da postoji problematika uklapanja svih sudionika u ovaj prijedlog nacrta; tu postoje velike raznolikosti i faktori koji djeluju u stvaranju prihoda utrošenih sredstava i dohotka. Zbog toga ne bi se moglo mjeriti kriterije i određivati istim mjerilima stope za izdvajanje sredstava za reprodukciju šuma po prosječnim stopama za sve regije, nego predlažem da se usklade i dati elementi za šumsko-gospodarska područja u regiji i prema tome odrede stope. Na kraju smatram da transformacije koje se provode u našem društvu i šumarstvu već dugo vode računa da treba prići i ovdje na osnovu Ustava i Zakona o šumama te Zakona o udruženom radu u šumarstvu. Na području Ogulina, koji je centar u šumarstvu već 100 godina, što će se označiti i prigodnim proslavama ove i iduće godine, mi ćemo provedbu ovih samoupravnih društvenih dogovora uključiti u akciju aktivnosti, a što je u svrhu daljeg razvoja socijalističkog samoupravnog društva. Hvala! |