DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 25 <-- 25 --> PDF |
stvenog stanovišta je najbolja; jedino je moje mišljenje, a vjerojatno i drugih koji su to čitali, da je dosta teško primjenjivo da se u zakonskoj formi donese kao propis, jer je to zapravo metodologija izdvajanja a nije ono direktno određivanje što se treba izdvajati. Međutim, ja ostavljam to za daljnju diskusiju, vjerojatno će netko od drugova s Fakulteta, koji je bolje s tom varijantom još temeljitije upoznat, moći reći nešto više. Ja bih sada još samo nekoliko riječi rekao o onoj varijanti o izdvajanju po vrstama drveća. Sigurno je da ta varijanta nije najsavršenija, jer ona bazira na prosječnim cijenama i na prosječnim troškovima. Prema tomu vrlo je teško da može odgovarati svim radnim i osnovnim organizacijama, jer znamo i sami da ima hrastovine koja vrijedi 280.000 po kubiku u prosjeku, a ima one koja vrijedi 110.000 Istina je, da bi se ovo izdvajanje vršilo na bazi stvarno realiziranih količina i cijena, pa bi onaj koji je dobio manju svotu i manje izdvajao, ali unatoč toga kada su neke radne organizacije preračunale postotke koji su predviđeni za pojedinu vrstu, a to su za hrastovinu, to već znate, 40%, za četinjače 20´%, za bukvu i neke Mstače 2.5%. Kad su to preračunali došli su do zaključka da bi za neke osnovne organizacije to bilo preveliko opterećenje i da bi došle u gubitak, pa bi zapravo i kod te varijante ukoliko bi se s njom išlo dalje i ukoliko udruženi rad ocijeni da se i ta varijanta isto tako pošalje na javnu raspravu, vjerojatno bi trebalo u ovoj varijanti postotke predložiti u rasponu, tako da se ostavi radnim organizacijama mogućnost da izabere i niži raspon koji bi garantirao izvršenje barem jednostavne biološke reprodukcije i jedan dio proširene. I na kraju želim istaći, da su članovi Radne grupe predložili izdvajanje po vrsti drveća pretežno radi toga što je poznato danas da često postoje nesuglasice između osnovnih organizacija o tomu koliko će koja dati za reprodukciju šuma. Poznato je, da se sredstva za reprodukciju šuma trebaju prema Zakonu objediniti za cijelo šumsko-gospodarsko područje, ali je sada pitanje koliko tko, pa da onda ne bi do tih svađa dolazilo predložen je takav način izdvajanja. Ima šumarija koje imaju samo bukvu i onih koje imaju samo hrastovinu i često izgleda da oni koji imaju vrednije vrste na neki način to poklanjaju drugima koji su u slabijem ekonomskom položaju. Međutim ovako bi se po vrstama drveća uspjelo regulirati izdvajanje sredstava za reprodukciju, ja vjerujem da onda takvih problema unutar radnih organizacija ne bi bilo, jer onaj koji bi imao vredniju vrstu, bolju vrstu, više bi izdvajao, a onaj koji bi imao manje vrijednu, manje bi izdvajao. Prema tomu ovo izdvajanje po vrstama drveća bi bilo bolje od drugih varijanta. Ali stvar je udruženog rada da to ocjeni i da kaže svoje mišljenje o tome. O ovim problemima koji su meni bili stavljeni u zadatak da ih tu obrazložim iznio sam, mislim, sve bitne elemente i ponovno napominjem, da su to zaista vrlo teški i složeni problemi, koji će se sigurno rješavati još dosta vremena i vjerujem da ćemo se još sretati po raznim našim odborima vjerojatno i na Savezu inženjera i tehničara i drugdje, pa ćemo te stvari morati dovršiti onako kako će najbolje biti i za nas i za naše radne i osnovne organizacije a s druge strane da se zaštiti i opći interes koji šume imaju za društvo kao cjelinu. |