DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 21 <-- 21 --> PDF |
rijanti, ne bi stvarala svoj prihod direktno prodajom proizvoda na tržište, nego bi sve osnovne organizacije, sve faze rada zajedno radile na stvaranju zajedničkog proizvoda. Realizacijom zajedničkog proizvoda stvarao bi se zajednički prihod svih OOUR-a. Sve osnovne organizacije stvarale bi svoj ukupan prihod udjelom zajedničkog prihoda, koji bi se dobio realizacijom zajedničkog proizvoda a koji sačinjavaju svi drvni sortimenti na šumsko-gospodarskom području. To je zajedničko za sve tri varijante. I u samoj radnoj grupi se smatralo, da je zapravo to bit i osnovna intencija Zakona o udruženom radu i da je to ono što je najvažnije u svemu. Smatralo se je, da ni vanjske organizacione´ forme nisu toliko bitne koliko je bitn a promje na društveno-ekonomskih odnosa. Svima je poznato da danas, kad govorimo o dohodovnim odnosima unutar sadašnjih radnih organizacija, često imamo osamostaljene osnovne organizacije koje zapravo izvršavaju kompletan proces proizvodnje na svom užem dijelu područja od sadnje do sječe i prodaje, prema tomu u smislu Zakona o udruženom radu takve organizacije su praktički radne organizacije, iako su formalno u sklopu radne organizacije i nose naziv osnovne organizacije. Mislim, da bi bilo potrebno kad budemo diskutirali o ovoj problematici, da posebno svratimo pažnju na društveno-ekonomske odnose i to pitanje temeljitije raspravimo, jer je to zaista najhitnija stvar u čitavom ovom društvenom dogovoru. Društveni dogovor predviđa također mogućnost formiranja osnovni h organizacija sporednih djelatnosti tamo gdje za to postoje uvjeti. Ako je šumsko građevinarstvo toliko ojačalo da ispunjava uvjete iz Zakona, sigurno da se može organizirati u osnovnu organizaciju. Isto tako druge sporedne djelatnosti, bilo da se radi o transportu ili da se radi o projektnim službama, kao uređivanju šuma, projektiranju cesta i drugo. Nadalje, društveni dogovor predviđa mogućnost da se neke sporedne djelatnosti obavljaju i u osnovnim organizacijama, ukoliko nemaju uvjeta za organiziranje u osnovne organizacije udruženog rada ako se radi o manjem obimu. To bi u najkraćem bilo sve o najvažnijim odredbama društvenog dogovora. Ja vam ne bih želio puno govoriti o radnim organizacijama u šumarstvu, mislim da je to pitanje više povezano sa šumsko-gospodarskim područjima. Poznato je, da Zakon o šumama točno određuje šta je to radna organizacija u šumarstvu tj. jedno šumsko-gospodarsko područje — jedna radna organizacija. Međutim u društvenom dogovoru ipak je navedeno nešto o radnim organizacijama, radi lakšeg sagledavanja čitavog materijala. Isto tako o složenim organizacijama udruženog rada i o višim oblicima udruživanja je rečeno ono ono najosnovnije iz Zakona o udruženom radu. To je, kao što sam prije napomenuo, učinjeno radi toga, da bi taj materijal bio što cjelovitiji. Nadalje želio bih još reći, da je naša Radna grupa za izradu nacrta društvenog dogovora o organizacijama udruženog rada bila kroz čitavo vrijeme svog rada usmjeravana od strane stručno-političke grupe Republičkog odbora sindikata. Ta stručno-politička grupa imala je više sastanaka i konzultacija s nama, isto tako smo bili u kontaktima sa Zavodom za samoupravljanje. Mislim da treba da se možda i to istakne, da je mišljenje stručnjaka u Zavodu za samoupravljanje takvo, da paralelnih osnovnih organizacija nebi moglo biti, jer takve osnovne organizacije nisu u međusobnom odnosu, pa ne udovoljavaju |