DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 17     <-- 17 -->        PDF

računa o općem razvoju šumsko-gospodarskog područja, industrije za preradu
drveta i drugim djelatnostima te o značenju šuma za oblikovanje kulture područja
i stvaranje prirodne ravnoteže u prostoru. U šumsko-gospodarskoj osnovi
područja mora biti utvrđena ekološka, projektna i ekonomska podloga za biološko
poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Na razini šumskogospodarskog
područja treba osigurati sredstva za reprodukciju šuma. To su
osnovne odredbe Zakona o šumama koje govore o osnovnim parametrima koje
treba zadovoljiti šumsko-gospodarsko područje.


S obzirom na naučne postavke utvrđivanja šumsko-gospodarskih područja
zakonom su obuhvaćeni svi osnovni elementi kojima mora udovoljiti pojedino
šumsko-gospodarsko područje. Gospodarenjem u prošlosti narušila se struktura
dobnih i debljinskih razreda te visina drvne zalihe u pojedininm dijelovima
šuma SRH. Kako su navedeni elementi bitni za potrajnost gospodarenja
kao jedna od osnovnih pretpostavki Zakona, nije se smatralo svrsishodnom
kod utvrđivanja kriterija da se uzimaju normalna stanja šuma već se
smatralo najpovoljnije uzeti u razmatranje prosječne veličine sadašnjeg stanja
za cijelu Hrvatsku najznačajnijih elemenata gospodarenja. U svrhu utvrđivanja
šumsko-gospodarskih područja šumsko-gospodarske organizacije koje gospodare
šumama i šumskim zemljištem na kontinentalnom području dostavile
su podatke na obrascima pravilnika i drugih šumsko-gospodarskih osnova.


Analizom podataka, koji su bili dostavljeni za prijedlog utvrđivanja
šumsko-gospodarskih područja kontinentalnih šuma SRH ustanovljeni su
kriteriji za utvrđivanje šumsko-gospodarskih područja. Na temelju zakonskih
odredbi i njih možemo podijeliti u 3 grupe: naturalni, ekonomski i organizacijski;
od ukupno 17 predloženih kriterija 10 kriterija ili 59% su naturalni,
6 ili 35´% ekonomski i 1 ili 6% organizacijski. Postavlja se pitanje zašto
takav odnos pojedine grupe kriterija. Poznato je da u šumarstvu ciklus proizvodnje
traje 80 i više godina te da mi ne možemo u kratkom roku mijenjati
način gospodarenja a veličinu proizvodnje uglavnom je nemoguće promijeniti.
Ekološki uvjeti pojedinom području uvjetuju odnos vrsta drveća i veličine
proizvodnje a našim radom možemo vrlo malo ili nikako na te odnose utjecati.
Možemo konstatirati da su i ekonomski kriteriji uvjetovani naturalno,
jer prodajna cijena nije jednaka za sve vrste drveća. Gospodarstvo koje ima
zrele hrastove sastojine ima veći prihod za razliku od onog koje ima bukvu ili
koju drugu vrstu drveća. Neosporno je također da mi možemo donekle promjenom
tehnologije i boljom organiziranošću proizvodnje smanjiti troškove
i time si povećati dohodak. Ali to imade svojih granica.


U dobroj namjeri da se utvrde takva šumsko-gospodarska područja koja
će omogućiti trajno i racionalno gospodarenje i biti sposobna osigurati sredstva
za jednostavnu i proširenu reprodukciju, predloženo je 17 kriterija i to:



Veličina obrasle površine, prosječna drvna zaliha po hektaru, prosječni
godišnji etat, učešće određenih dobnih i debljinskih razreda, visina
drvne zalihe određenih dobnih odnosno debljinskih razreda, učešće vrijednih
vrsta drveća u ukupnom etatu, učešće vrijednih vrsta drveća u
glavnom prihodu, učešće trupaca u etatu, osiguranje obima jednostavne
i proširene biološke reprodukcije, otvorenost šuma prometnicama.
To je bilo tih 10 naturalnih kriterija.