DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 17 <-- 17 --> PDF |
računa o općem razvoju šumsko-gospodarskog područja, industrije za preradu drveta i drugim djelatnostima te o značenju šuma za oblikovanje kulture područja i stvaranje prirodne ravnoteže u prostoru. U šumsko-gospodarskoj osnovi područja mora biti utvrđena ekološka, projektna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Na razini šumskogospodarskog područja treba osigurati sredstva za reprodukciju šuma. To su osnovne odredbe Zakona o šumama koje govore o osnovnim parametrima koje treba zadovoljiti šumsko-gospodarsko područje. S obzirom na naučne postavke utvrđivanja šumsko-gospodarskih područja zakonom su obuhvaćeni svi osnovni elementi kojima mora udovoljiti pojedino šumsko-gospodarsko područje. Gospodarenjem u prošlosti narušila se struktura dobnih i debljinskih razreda te visina drvne zalihe u pojedininm dijelovima šuma SRH. Kako su navedeni elementi bitni za potrajnost gospodarenja kao jedna od osnovnih pretpostavki Zakona, nije se smatralo svrsishodnom kod utvrđivanja kriterija da se uzimaju normalna stanja šuma već se smatralo najpovoljnije uzeti u razmatranje prosječne veličine sadašnjeg stanja za cijelu Hrvatsku najznačajnijih elemenata gospodarenja. U svrhu utvrđivanja šumsko-gospodarskih područja šumsko-gospodarske organizacije koje gospodare šumama i šumskim zemljištem na kontinentalnom području dostavile su podatke na obrascima pravilnika i drugih šumsko-gospodarskih osnova. Analizom podataka, koji su bili dostavljeni za prijedlog utvrđivanja šumsko-gospodarskih područja kontinentalnih šuma SRH ustanovljeni su kriteriji za utvrđivanje šumsko-gospodarskih područja. Na temelju zakonskih odredbi i njih možemo podijeliti u 3 grupe: naturalni, ekonomski i organizacijski; od ukupno 17 predloženih kriterija 10 kriterija ili 59% su naturalni, 6 ili 35´% ekonomski i 1 ili 6% organizacijski. Postavlja se pitanje zašto takav odnos pojedine grupe kriterija. Poznato je da u šumarstvu ciklus proizvodnje traje 80 i više godina te da mi ne možemo u kratkom roku mijenjati način gospodarenja a veličinu proizvodnje uglavnom je nemoguće promijeniti. Ekološki uvjeti pojedinom području uvjetuju odnos vrsta drveća i veličine proizvodnje a našim radom možemo vrlo malo ili nikako na te odnose utjecati. Možemo konstatirati da su i ekonomski kriteriji uvjetovani naturalno, jer prodajna cijena nije jednaka za sve vrste drveća. Gospodarstvo koje ima zrele hrastove sastojine ima veći prihod za razliku od onog koje ima bukvu ili koju drugu vrstu drveća. Neosporno je također da mi možemo donekle promjenom tehnologije i boljom organiziranošću proizvodnje smanjiti troškove i time si povećati dohodak. Ali to imade svojih granica. U dobroj namjeri da se utvrde takva šumsko-gospodarska područja koja će omogućiti trajno i racionalno gospodarenje i biti sposobna osigurati sredstva za jednostavnu i proširenu reprodukciju, predloženo je 17 kriterija i to: — Veličina obrasle površine, prosječna drvna zaliha po hektaru, prosječni godišnji etat, učešće određenih dobnih i debljinskih razreda, visina drvne zalihe određenih dobnih odnosno debljinskih razreda, učešće vrijednih vrsta drveća u ukupnom etatu, učešće vrijednih vrsta drveća u glavnom prihodu, učešće trupaca u etatu, osiguranje obima jednostavne i proširene biološke reprodukcije, otvorenost šuma prometnicama. To je bilo tih 10 naturalnih kriterija. |