DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 15     <-- 15 -->        PDF

RAD SAVJETOVANJA


UVOD


Savjetovanje je otvorio Prof. Dr BRANIMIR PRPIĆ, predsjednik SITSDI


Hrvatske, ovim govorom:
Drugarice i drugovi!
Ovo je svakako jedan od neobično važnih i zanimljivih skupova ne samo


za našu struku nego i za nas pojedince i lijepo bih vas molio, da se pokušamo
u raspravama izdići iznad vlastitih osobnih interesa i da mislimo uglavnom
na rješavanje ovog našeg krupnog problema, koji se odnosi na šumarstvo.


Ja bih lijepo molio druga inžinjera LUKU ŠABARlCA da vodi Savjetovanje1.


Predsjedništvo Savjetovanja: Dr B. Prpić, ing. S. Vanjković, ing. L. šabarić,
ing. M. Ćelap i ing. E. Kalajdžić Foto; A Sorić


Polazne referate izložili su D. Cestar i A. Mudrovčić, a u diskusiji su sudjelovali
(prema redosljedu govornika): S. Tomanić, P. Vratarić, B. Momčilović,


M.
Kožul, S. Vanjković, D. Tonković, M. Andrašek, Z. Potočić i na kraju,
T.
Krnjak
Naslove izlaganja pojedinih govornika dalo je Uredništvo2.
1 i 2 Svi govori na ovom Savjetovanju snimani su na magnetofonsku vrpcu i
prema tim snimkama priređeni su za tisak. Svoje govore autorizirali su drugovi
Krnjak, Mudrovčić, Tomanić i Vanjković.




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 16     <-- 16 -->        PDF

ŠUMSKO GOSPODARSKA PODRUČJA: UTVRĐIVANJE I OSNIVANJE


Dr DRAŽEN CESTAR, dipl. inž. šum.,


Institut za šumarstvo Jastrebarsko


Drugarice i drugovi!
Ja ne bih govorio o detaljima prijedloga nacrta Društvenog dogovora jer
ste vi svi u šumarstvu primili taj prijedlog sa obrazloženjem, nego bih želio
podsjetiti na neke osnovne postavke Zakona i postavke društvenoga dogovora.
Naime, donošenjem Zakona, a s obzirom da nisu rješenja Izvršnog vijeća od
1963. g. i 1969. g. provedena, potrebno je bilo za kontinentalne šume Hrvatske
utvrditi šumsko-gospodarska područja. Polazeći od ustavne kategorije šuma
i šumskog zemljišta kao dobra od općeg interesa Zakonom o šumama se ustanovljuje
specifičnost ovog prirodnog dobra i utvrđuje, da šume predstavljaju
posebne prirodne i gospodarske uvjete rada kao i da gospodarenje šumama i
šumskim zemljištem predstavlja djelatnost od posebnog društvenog interesa,
a ostvarivanje ovog interesa utvrđeno je Zakonom. Zakonom su nadalje, pobliže
definirani prostori i način gospodarenja šumama i šumskim zemljištem
te dati elementi za utvrđivanje šumsko-gospodarskih područja a propisan je i
način njihovog utvrđivanja i mjenjanja. Zakonom je također određeno da šumsko-
gospodarskim područjem gospodari jedna šumsko-gospodarska organizacija
čime se dovodi u određen odnos ostvarivanje posebnog društvenog interesa u
gospodarenju šumama na utvrđenom području i organiziranost udruženog rada
na tom području na osnovi Zakona o udruženom radu.


Odredbama Zakona o šumama, radi osiguranja trajnog racionalno i uspješnog
gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u društvenom vlasništvu,
ustanovljuju se šumsko-gospodarska područja. Šumsko-gospodarsko područje


obuhvaća šume te šumska i druga zemljišta u društvenom vlasništvu koja čine
prirodno geografsko i gospodarsko jedinstvo i reprodukcijsku cjelinu te osiguravaju
uvjete za trajno, racionalno i uspješno gospodarenje. Osiguranje uvjeta
za trajno, racionalno i uspješno gospodarenje ostvaruje se korištenjem
prirodnih i gospodarskih uvjeta rada koji omogućuju, da se na osnovi rezultata
rada dugoročno izdvajaju potrebna sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju
šuma i za neophodno učešće za proširenu reprodukciju šuma ,te unapređivanje
i razvitak tehničkih uvjeta rada u gospodarenju šumama. Pod racionalnim
i uspješnim gospodarenjem smatra se osim navedenog izvršavanje
jednostavne i proširene biološke reprodukcije, stvaranje uvjeta za istovremeno
povećanje proizvodnosti rada svrsishodnom organizacijom gospodarenja i upravljanje
šumama i šumskim zemljištem te povoljnim korištenjem stručnih
kadrova. Na šumskom gospodarskom području potrebno je stvarati preduvjete
za uspješno usklađivanje kapaciteta za preradu drva s proizvodnjom i korištenjem
drvne mase. Nadalje, na šumsko-gospodarskom području gospodari se na
temelju šumsko-gospodarske osnove područja. Ona mora polaziti od opće korisnih
funkcija i racionalnog korištenja proizvodnih mogućnosti šuma, vodeći


230




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 17     <-- 17 -->        PDF

računa o općem razvoju šumsko-gospodarskog područja, industrije za preradu
drveta i drugim djelatnostima te o značenju šuma za oblikovanje kulture područja
i stvaranje prirodne ravnoteže u prostoru. U šumsko-gospodarskoj osnovi
područja mora biti utvrđena ekološka, projektna i ekonomska podloga za biološko
poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Na razini šumskogospodarskog
područja treba osigurati sredstva za reprodukciju šuma. To su
osnovne odredbe Zakona o šumama koje govore o osnovnim parametrima koje
treba zadovoljiti šumsko-gospodarsko područje.


S obzirom na naučne postavke utvrđivanja šumsko-gospodarskih područja
zakonom su obuhvaćeni svi osnovni elementi kojima mora udovoljiti pojedino
šumsko-gospodarsko područje. Gospodarenjem u prošlosti narušila se struktura
dobnih i debljinskih razreda te visina drvne zalihe u pojedininm dijelovima
šuma SRH. Kako su navedeni elementi bitni za potrajnost gospodarenja
kao jedna od osnovnih pretpostavki Zakona, nije se smatralo svrsishodnom
kod utvrđivanja kriterija da se uzimaju normalna stanja šuma već se
smatralo najpovoljnije uzeti u razmatranje prosječne veličine sadašnjeg stanja
za cijelu Hrvatsku najznačajnijih elemenata gospodarenja. U svrhu utvrđivanja
šumsko-gospodarskih područja šumsko-gospodarske organizacije koje gospodare
šumama i šumskim zemljištem na kontinentalnom području dostavile
su podatke na obrascima pravilnika i drugih šumsko-gospodarskih osnova.


Analizom podataka, koji su bili dostavljeni za prijedlog utvrđivanja
šumsko-gospodarskih područja kontinentalnih šuma SRH ustanovljeni su
kriteriji za utvrđivanje šumsko-gospodarskih područja. Na temelju zakonskih
odredbi i njih možemo podijeliti u 3 grupe: naturalni, ekonomski i organizacijski;
od ukupno 17 predloženih kriterija 10 kriterija ili 59% su naturalni,
6 ili 35´% ekonomski i 1 ili 6% organizacijski. Postavlja se pitanje zašto
takav odnos pojedine grupe kriterija. Poznato je da u šumarstvu ciklus proizvodnje
traje 80 i više godina te da mi ne možemo u kratkom roku mijenjati
način gospodarenja a veličinu proizvodnje uglavnom je nemoguće promijeniti.
Ekološki uvjeti pojedinom području uvjetuju odnos vrsta drveća i veličine
proizvodnje a našim radom možemo vrlo malo ili nikako na te odnose utjecati.
Možemo konstatirati da su i ekonomski kriteriji uvjetovani naturalno,
jer prodajna cijena nije jednaka za sve vrste drveća. Gospodarstvo koje ima
zrele hrastove sastojine ima veći prihod za razliku od onog koje ima bukvu ili
koju drugu vrstu drveća. Neosporno je također da mi možemo donekle promjenom
tehnologije i boljom organiziranošću proizvodnje smanjiti troškove
i time si povećati dohodak. Ali to imade svojih granica.


U dobroj namjeri da se utvrde takva šumsko-gospodarska područja koja
će omogućiti trajno i racionalno gospodarenje i biti sposobna osigurati sredstva
za jednostavnu i proširenu reprodukciju, predloženo je 17 kriterija i to:



Veličina obrasle površine, prosječna drvna zaliha po hektaru, prosječni
godišnji etat, učešće određenih dobnih i debljinskih razreda, visina
drvne zalihe određenih dobnih odnosno debljinskih razreda, učešće vrijednih
vrsta drveća u ukupnom etatu, učešće vrijednih vrsta drveća u
glavnom prihodu, učešće trupaca u etatu, osiguranje obima jednostavne
i proširene biološke reprodukcije, otvorenost šuma prometnicama.
To je bilo tih 10 naturalnih kriterija.


ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 18     <-- 18 -->        PDF


Učešće prihoda planiranog etata ukupnog etata Hrvatske poslije pokrića
direktnih troškova, ukupna akumulacija za razdoblje 1972—76.
po kubiku, ukupna akumulacija za razdoblje 1978—87. također po kubiku,
odnos planirane i ostvarene akumulacije, odnos planiranih i ostvarenih
akumulacija u biološku reprodukciju i prometnice. Ti, od
11—16-tog, bi bili ekonomsk i kriteriji.

Organiziranost specijaliziranih službi i pogona je 17 kriterij.
U materijalima koje ste primili za svaki od tih kriterija dato je i obrazloženje.
U dosadašnjim raspravama o predloženim kriterijima nije bilo bitnih
prigovora na naturalne kriterije, već na odnos naturalnih i ekonomskih kriterija;
također je bilo prigovora na površinu kao kriterij, te se kriterij površine
želio povećati s intenzitetom gospodarenja preko dohotka po hektaru. Međutim,
poznato je da dohodak po hektaru ne ovisi o intenzitetu gospodarenja
nego o vrijednosti sječive mase na tom hektaru; također je bilo prigovora da
nije uzet dohodak u prošlom periodu gospodarenja od 1972—76. po radniku
i po hektaru. Svi navedeni elementi razmatrani su, ali su isti opterećeni s nizom
drugih faktora i djelatnosti koje Zakon o šumama kao osnovnu djelatnost
ne predviđa u šumarstvu a što je u skladu sa Zakonom o udruženom radu.


U dosadašnjim raspravama došlo je također do izražaja i neslaganje pojedinih
općina s predloženim rješenjem, jer one ne vide svoju korist u predloženim
područjima. Također pojedine radne organizacije traže, premda ostaje
područje, dio susjednih gospodarstava kako bi poboljšale svoje stanje ne vodeći
računa o tome da u tom slučaju onemogućavaju daljnje postojanje tih organizacija.


Ovim kratkim prikazom žele se dati glavne karakteristike prijedloga društvenog
dogovora te neke od problema koji se javljaju u dosadašnjim raspravama
oko prijedloga društvenog dogovora. Ovo su samo dijelovi problema
koji su nastupili u raspravama za donošenje društvenog dogovora. Nadam se,
da ćete vi danas svojim konstruktivnim prijedlozima pomoći Koordinacionom
odboru i radnoj grupi da poboljša kriterije za društveni dogovor, a ujedno da
mi kao stručnjaci, barem nekim postavkama, zauzmemo zajednički stav.




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 19     <-- 19 -->        PDF

OSNIVANJE OOUR-a I ZAKON O SREDSTVIMA
ZA REPRODUKCIJU ŠUMA


ANTE MUDROVČIĆ, dipl. inž. šumarstva
Zajednica za šumarstvo itd.


U prvom redu ja bih zamolio prisutne da ovo moje izlaganje shvate samo
kao jednu daljnju informaciju od onoga što ste primili uz pozive. Cilj je tog
izlaganja, da se čim veći broj naših stručnjaka upozna s materijalima, koji su
još u izradi, koji još nisu konačno ni verificirani od stručno-političke grupe
i koji se još uvijek dorađuju. Prema tome, tako bi trebalo shvatiti ovu raspravu,
tj. da se ne radi o nekim materijalima koji su već stavljeni na javnu
raspravu, jer ovi materijali još nisu dovršeni. Ova rasprava koja se vodi u toku
samog rada na izradi društvenog dogovora treba da pomogne radnoj grupi
koja na tom radi da bolje te materijale doradi i dovrši.


1. Ja bih se sada kratko osvrnuo na sam društveni dogovor o osnovni m
organizacijama . On je koncipiran slično kao i druga takva dokumentacija
pa sadrži opće odredbe, odredbe koje govore o osnivanju i organiziranju
osnovnih organizacija udruženog rada u šumarstvu, zatim kratko obrađuje
radne organizacije, složene organizacije i udruživanje u više oblike, radi cjelovitosti
materijala, a isto tako obrađene su i radne zajednice. Svakako da bi bilo
preopširno kad bi se sad upuštali u detaljno analiziranje svakog člana društvenog
dogovora, pa bih ja samo u kratko rekao da su u općem dijelu za opis
radova u šumarstvu korišteni savezni propisi o nomenklaturi djelatnosti. Dalje,
u dijelu koji se odnosi na organizacije udruženog rada, radna grupa je
pošla od pretpostavke, da je šumarstvo kao proces proizvodnje jedinstveni proces
koji se odvija u radnoj organizaciji, a svaki dio tog jedinstvenog procesa
proizvodnje, i to takav dio koji je u međuzavisnom odnosu s drugim dijelovima,
čini osnovnu organizaciju. Prema tome, ne predviđaju se paralelne osnovne
organizacije koje izvršavaju sve radove, nego takve gdje se rad pojedine
osnovne organizacije nadovezuje na rad druge da bi zajednički stvarale zajednički
proizvod i zajednički prihod i na taj način bili u svom radu međuzavisne.
U samom nacrtu društvenog dogovora predviđene su dvije osnovne varijante
i jedna podvarijanta. Zapravo smatram da je ta podvarijanta u biti
treća varijanta.


Prva varijanta polazi od pretpostavke, da svaka djelatnonst u šumarstvu,
to znači uzgoj i zaštita šuma, iskorištavanje šuma i pojedine sporedne djelatnosti,
čini dio jedinstvenog procesa rada i radnu cjelinu i da svaki taj dio
treba da čini zasebnu osnovnu organizaciju i to u okviru šumsko-privrednog
područja. Znači po prvoj varijanti radovi na uzgoju i zaštiti šuma čine zasebnu
osnovnu organizaciju; isto tako radovi na iskorištavanju šuma zajedno s fazom
dva, to znači mehanizacijom koja služi za dopremu šumskih sortimenata
do glavnog stovarišta ili do ceste, čine također osnovnu organizaciju za isko




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 20     <-- 20 -->        PDF

rištavanje šuma. Dio jedinstvenog procesa rada čine i razne sporedne djelatnosti,
kao cestovni transport, šumsko građevinarstvo i druge sporedne djelatnosti.
U tom dijelu društvenog dogovora je navedeno što pojedina osnovna
organizacija radi, koje poslove obavlja. Tako su za osnovnu organizaciju uzgoja
i zaštite navedeni svi radovi koji se u tim djelatnostima izvode. Obzirom
na veličinu pojedinih područja, odnosno pojedinih radnih organizacija, predviđa
se mogućnost osnivanja posebnih radnih jedinica udruženog
rada, dakle vjerojatno šumarija, koje bi kao organizacione jedinice obavljale
dio poslova zbog teritorijalne veličine područja i radova koji se moraju na
širokom teritoriju izvoditi.


Druga varijanta ne razlikuje se jako mnogo od ove prve varijante; razlika
je u tomu što se u drugoj varijanti smatra da prva faza radova
obuhvaća sve radove na gospodarenju šumama. To znači
ne samo uzgojne radove i radove na zaštiti šuma, nego i radove na eksploataciji,
ali do sječe, tj. samo sječa bi još ulazila u te osnovne organizacije koje
bi se bavile gospodarenjem šumama, dočim drugu čini mehanizacija i transport.
Prema tom,e to bi bila slijedeća faza koja bi se organizirala u zasebnu osnovnu
organizaciju za cijelo šumsko-gospodarsko područje. Druga varijanta predviđa
i to da bi se gospodarenje šumama također organiziralo u jednu osnovnu organinzaciju
na šumsko-gospodarskom području, a isto tako i za drugu fazu
jedna osnovna organizacija za cijelo područje. Svakako da bi takve osnovne
organizacije, posebno ova za gospodarenje šumama, bile vrlo velike i da se u
njima, vjerojatno ne bi moglo sprovesti idealno samoupravljanje, a pitanje je
kako bi se uspješno obavljali i radovi sa stručno tehničkog stanovišta, pa se
radi toga u ovoj varijanti i predviđaju jedinice udruženog rada koje bi vršile
pojedine poslove na širem terenu.


Treća varijanta ili podvarijanta ove druge predviđa mogućnost formi ranja
paralelnih osnovnih organizacija za gospodarenje šumama,
što znači dosadašnjih šumarija ili većih teritorijalnih jedinica, kao što
to danas imamo u Karlovcu, Koprivnici i još nekim gospodarstvima. Znači prvu
fazu bi obavljalo više paralelnih osnovnih organizacija, druga faza je ista kao
u varijanti dva tj. transport i mehanizacija. I u ovoj podvarijanti predviđa se
stvaranje zajedničkog proizvoda i zajedničkog prihoda.


U svakom slučaju sama radna grupa u toku rada analizirala je mogućnosti
i sadašnje prilike na terenu i došla do zaključka, da su prva i druga varijanta
prilično radikalni zahvati, koji bi se vjerojatno mogli provesti uz vrlo velike
teškoće i koji bi prouzrokovati vrlo velike promjene unutar sadašnjih radnih
organizacija, pa je zbog toga i predvidjela treću varijantu odnosno podvarijantu
kao jednu mogućnost koja je najbliža današnjoj organiziranosti. Međutim
teško je reći, obzirom na to što sam već prije istakao, koju će varijantu
verificirati stručno-politička grupa koja prva treba da dade ocjenu materijala
i koja će varijanta biti konačno stavljena na javnu raspravu. Međutim, ja želim
istaći, da je radna grupa bila potpuno usaglašena. Svi članovi radne grupe
smatraju da bi trebalo ići s tri varijante i ostaviti mogućnost udruženom radu
da se izjasni, koji oblik organiziranosti najbolje odgovara radnim ljudima.
Posebno treba naglasiti, da su promjene u društvenom dogovoru koje se odnose
na društveno-ekonomske odnose i dohodovne odnose, u sve tri varijante
slične i da se predviđa ista promjena društveno ekonomskih odnosa. To znači
da i prva i druga i treća varijanta predviđaju međuzavisnost u radu, a to znači
da ni jedna osnovna organizacija, bilo da se radi o prvoj, drugoj ili trećoj va




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 21     <-- 21 -->        PDF

rijanti, ne bi stvarala svoj prihod direktno prodajom proizvoda na tržište, nego
bi sve osnovne organizacije, sve faze rada zajedno radile na
stvaranju zajedničkog proizvoda. Realizacijom zajedničkog proizvoda
stvarao bi se zajednički prihod svih OOUR-a. Sve osnovne organizacije
stvarale bi svoj ukupan prihod udjelom zajedničkog prihoda, koji bi se dobio
realizacijom zajedničkog proizvoda a koji sačinjavaju svi drvni sortimenti na
šumsko-gospodarskom području. To je zajedničko za sve tri varijante. I u samoj
radnoj grupi se smatralo, da je zapravo to bit i osnovna intencija Zakona


o udruženom radu i da je to ono što je najvažnije u svemu. Smatralo se je, da
ni vanjske organizacione´ forme nisu toliko bitne koliko je bitn a promje na
društveno-ekonomskih odnosa. Svima je poznato da danas,
kad govorimo o dohodovnim odnosima unutar sadašnjih radnih organizacija,
često imamo osamostaljene osnovne organizacije koje zapravo izvršavaju kompletan
proces proizvodnje na svom užem dijelu područja od sadnje do sječe i
prodaje, prema tomu u smislu Zakona o udruženom radu takve organizacije
su praktički radne organizacije, iako su formalno u sklopu radne organizacije
i nose naziv osnovne organizacije.
Mislim, da bi bilo potrebno kad budemo diskutirali o ovoj problematici,
da posebno svratimo pažnju na društveno-ekonomske odnose i to pitanje temeljitije
raspravimo, jer je to zaista najhitnija stvar u čitavom ovom društvenom
dogovoru.


Društveni dogovor predviđa također mogućnost formiranja osnovni h
organizacija sporednih djelatnosti tamo gdje za to postoje
uvjeti. Ako je šumsko građevinarstvo toliko ojačalo da ispunjava uvjete iz
Zakona, sigurno da se može organizirati u osnovnu organizaciju. Isto tako druge
sporedne djelatnosti, bilo da se radi o transportu ili da se radi o projektnim
službama, kao uređivanju šuma, projektiranju cesta i drugo. Nadalje, društveni
dogovor predviđa mogućnost da se neke sporedne djelatnosti obavljaju i u
osnovnim organizacijama, ukoliko nemaju uvjeta za organiziranje u osnovne
organizacije udruženog rada ako se radi o manjem obimu.


To bi u najkraćem bilo sve o najvažnijim odredbama društvenog dogovora.


Ja vam ne bih želio puno govoriti o radnim organizacijama u šumarstvu,
mislim da je to pitanje više povezano sa šumsko-gospodarskim područjima.
Poznato je, da Zakon o šumama točno određuje šta je to radna organizacija u
šumarstvu tj. jedno šumsko-gospodarsko područje — jedna radna organizacija.
Međutim u društvenom dogovoru ipak je navedeno nešto o radnim organizacijama,
radi lakšeg sagledavanja čitavog materijala. Isto tako o složenim organizacijama
udruženog rada i o višim oblicima udruživanja je rečeno ono
ono najosnovnije iz Zakona o udruženom radu. To je, kao što sam prije napomenuo,
učinjeno radi toga, da bi taj materijal bio što cjelovitiji.


Nadalje želio bih još reći, da je naša Radna grupa za izradu nacrta društvenog
dogovora o organizacijama udruženog rada bila kroz čitavo vrijeme svog
rada usmjeravana od strane stručno-političke grupe Republičkog odbora sindikata.
Ta stručno-politička grupa imala je više sastanaka i konzultacija s
nama, isto tako smo bili u kontaktima sa Zavodom za samoupravljanje. Mislim
da treba da se možda i to istakne, da je mišljenje stručnjaka u Zavodu za samoupravljanje
takvo, da paralelnih osnovnih organizacija nebi moglo biti, jer
takve osnovne organizacije nisu u međusobnom odnosu, pa ne udovoljavaju




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 22     <-- 22 -->        PDF

onome što Zakon o udruženom radu traži. Međutim u ovoj fazi, ja sam već
prije naglasio, ide se i s jednom takvom varijantom da u gospodarenju šumama
omoguće paralelne osnovne organizacije.


Nadalje bih vas samo informirao o zaključcima zadnje sjednice stručno-
političke grupe, na kojoj je konstatirano da u samom dogovoru, osnovne postavke
koje se odnose na društveno ekonomske odnose, nisu dovoljno razrađene.
Isto tako da pitanje samoupravljanja također nije dovoljno razrađeno i
da bi i to trebalo do konca ovog mjeseca bolje i potpunije razraditi. U samom
sporazumu su te odredbe navedene prilično načelno, a nije se išlo u detalje.
Nadalje, bilo je primjedba da bi za paralelne osnovne organizacije (uglavnom
šumarije) trebalo također da se pokuša naći određene kriterije što se tiče veličine
ekonomske snage ili neki drugi kriterij koji bi na neki način također
nekako usmjeravao naše proizvođače prilikom organiziranja OOUR-a i to u
slučaju ako bi se prihvatila ta varijanta.


Sudionici Savjetovanja i društvenog Plenuma


Nadalje je rečeno da bi u tom smislu trebalo i obrazloženje nadopuniti.
Društveni dogovor ima prilično i koncizno obrazloženje, i to jedno opće obrazloženje,
zatim obrazloženje za svaku varijantu, i posebno obrazloženje, u kojem
su obrađene mogućnosti primjene navedenih varijanata na radne organizacije:
ŠG Delnice, Karlovac i »Hrast« — Vinkovci. Prema tomu ta obrazloženja
će trebati također u daljnjem radu dopuniti u smislu primjedaba na sam
društveni dogovor a isto tako trebat će ovo posebno obrazloženje koje se odnosi
na ove tri organizacije uskladiti s primjedbama radnih organizacija.


Dalje, zaključak je da se ovaj društveni dogovor n e bi odnosi o n a
krš , jer znamo da je krš nešto specifično i da bi za krš trebalo možda obraditi
samo nekoliko kriterija, ali koji bi bili u jednoj drugoj formi, ne u formi
društvenog dogovora.


Nadalje, zaključeno je i to, da će se na sjednici Republičkog odbora sindikata,
koja će se održati 25. 4. 1978, predložiti sudionicima isto kao za društveni
dogovor o područjima, da oforme koordinacioni odbor u koji će se ili reimenovati
neke drugove koji su radili na tomu ili će se odrediti nove ljude. Nakon
toga bi koordinacioni odbor preuzeo daljnju brigu oko procedure i javne rasprave
o društvenom dogovoru.




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Treba svakako reći, da su ovo zahvati koji su od vitalnog značaja
za šumarstv o i koji nisu tako jednostavni i da će vjerojatno taj posao,
koji se prilično vuče, negdje od jeseni, najvjerojatnije potrajati još neko vrijeme.
Prema tome će trebati još puno konzultacija s udruženim radom i sa
stručno-političkim forumima prije nego se bude išlo na konačna rješenja.


Ja imam napisano opširno obrazloženje uz ovaj društveni dogovor, međutim
mislim da sam već najbitnije rekao i da o obrazloženju ne bi trebalo posebno
govoriti. Neki su već takva obrazloženja dobili, koji rade u raznim komisijama
ili su članovi našeg odbora grupacije šumarstva, a oni koji nemaju te
materijale vjerojatno će u najskorije vrijeme dobiti. Međutim potrebno je
istaći, da obrazloženje polazi od pretpostavke da je samoupravno organiziranje
udruženog rada, posebno osnovnih organizacija, bitna pretpostavka za sve daljnje
organiziranje udruženog rada i da bez dobro organiziranih osnovnih organizacija,
ne može biti ni dobro organiziranih radnih organizacija niti može biti


Sudionici Savjetovanja i društvenog Plenuma
Foto: A. Sorić


dobro organiziranih složenih organizacija ili viših faza udruživanja. Nadalje u
samom obrazloženju je prilično opširno navedeno i to da je naše šumarstvo,
naše organizacije udruženog rada od ustavnih amandmana i formiranja osnovnih
organizacija pa sve do danas postiglo velike uspjehe, posebno u tehničkoj
opremljenosti i u izgradnji saobraćajnica a isto tako, ali slabije, u uzgojnim
radovima. Međutim navedeno je da postoje i određene slabosti koje se posebno
odražavaju u tomu, što mi imamo danas veliku šarolikost u pogledu organiziranja
osnovnih organizacija. Znači, da su i kriteriji po kojima su se osnovne
organizacije kod nas organizirale bili vrlo neujednačeni i to neopravdano neujednačeni.
Sigurno je da razlika može biti, ali ima neujednačenonsti koje nisu
opravdane. Tako da mi danas imamo šumarija od 1300 hektara do preko 20.000
hektara iako se bave istim poslom — gospodarenjem šumama. Prema tome imamo
takvih osnovnih organizacija koje su jako male s desetak zaposlenih i 3.000
kubika etata do onih koji imaju preko 100.000 kubika s nekoliko stotina zaposlenih.


Drugo, imamo da su nam negdje šumarije osnovne organizacije, koje se
bave sa svim, s uzgojem i zaštitom, eksploatacijom, transportom i svim poslo




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 24     <-- 24 -->        PDF

vima, praktički djeluju kao što sam rekao kao mala »mini«-poduzeća. Drugdje
imamo da nam se šumarije bave samo osnovnim djelatnostima, uzgojem, zaštitom
i iskorištavanjem, a da drugu fazu obavlja zasebna osnovna organizacija
transport i mehanizacija. Onda imamo slučajeva, gdje više šumarija čini
jednu osnovnu organizaciju (od 2 do 5), gdje su isto tako te osnovne organizacije
potpuno osamostaljene u radnom i ekonomskom pogledu. Često ne postoji
šumsko-gospodarsko područje u pravom smislu, jer nema ravnomjernog održavanja
tog područja. Svaka osnovna organizacija sve što stvara troši na svom
terenu. Imamo još i raznih drugih kombinacija organiziranosti što je siguran
znak da u pogledu organiziranja osnovnih organizacija nismo još došli do jednog
stupnja da taj posao nekako ujednačimo i da se izorganiziramo onako kao
što Zakon o udruženom radu kaže.


I nadalje, u obrazloženju se bolje razrađuje međuovisnost OOUR-a jer
Zakon o udruženom radu kaže da su osnovne organizacije međuzavisne u svom
radu, to se posebno obrazlaže i mislim da je to također interesantno.


2. To bi otprilike bilo sve o društvenom dogovoru o osnovnim organizacijama
i o obrazloženju što se moglo u jednom ovako kraćem izlaganju reći. Pa
sada, ako mi dozvolite, kada je ovako to zamišljeno da se ide dalje u informiranje
da kažem ujedno nekoliko riječi o Zakonu o sredstvima za
reprodukciju . Vjerojatno ste netko više netko manje informirani o tomu
da se taj posao također radi već 5 do 6 mjeseci, da se dosta i kasnilo. Do zakašnjavanja
je došlo uglavnom radi toga što smo podatke koje smo tražili
preko Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo dobili dosta kasno. Drugo,
ti su podaci bili netočni, pa smo ih morali ispravljati i treće, što smo mi u Radnoj
grupi i u onoj koja radi na osnovnim organizacijama udruženog rada kao
i u onoj drugoj grupi svi ljudi koji su zaposleni, imamo radna mjesta, a ovo
nam je nekako povrh toga, pa sigurno da ni sam kontinuitet rada možda nije
tekao kao što bi trebalo biti. U prijedlogu o sredstvima za reprodukciju razrađen
je samo način izdvajanja sredstava, tekstovnog dijela Zakona još nema,
jer on je dosta ovisan o tomu kako će izgledati samo izdvajanje sredstava. Prema
tome kad se to pitanje na javnoj raspravi raščisti onda bi se izradio tekstovni
dio tog zakona.
Prijedlog sadrži tr i koncepcije . Jedna polazi sa stanovišta da bi trebalo
sredstva za reprodukciju šuma izdvajati po vrstama drveća,
što znači da bi one vrste drveća koje imaju veći prihod po kubiku trebale više
izdvajati od onih koje imaju manje. Druga predviđa takvu mogućnost izdvajanja
da se kroz dugi niz godina izračunaju postoci koliko je koja
radna organizacija izdvajala u amortizaciju šuma, i to u onu obaveznu i neobaveznu
zajedno, i da se kada dobijemo te postotke izdvajanja za svaku radnu
organizaciju ozakone i da bi to bili zapravo postoci kojima bi morala svaka
radna organizacija izdvajati sredstva za reprodukciju. I u toj varijanti se predviđa
mogućnost izdvajanja sredstava u rasponu, tako da u godinama kada
pojedina radna organizacija ne bi bila u situaciji da izdvaja velika sredstva
da bi onda koristila niži postotak raspona. Treću varijantu je izradio prof.
KRALJIĆ. Ona bazira na objektivnim podacima za prihode i
rashod e na potrebi za šumsko-uzgojnim radovima tj. na objektivnim kalkulacijama
prema kojima bi se računala sredstva za reprodukciju, a ne nikakvim
posebnim postocima bilo po vrstama drveta ili kao što je to rečeno u drugoj
varijanti. Sigurno je jedno, da ta varijanta prof. Kraljića sa stručno-znan


238




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 25     <-- 25 -->        PDF

stvenog stanovišta je najbolja; jedino je moje mišljenje, a vjerojatno i drugih
koji su to čitali, da je dosta teško primjenjivo da se u zakonskoj formi donese
kao propis, jer je to zapravo metodologija izdvajanja a nije ono direktno određivanje
što se treba izdvajati. Međutim, ja ostavljam to za daljnju diskusiju,
vjerojatno će netko od drugova s Fakulteta, koji je bolje s tom varijantom
još temeljitije upoznat, moći reći nešto više.


Ja bih sada još samo nekoliko riječi rekao o onoj varijanti o izdvajanju
po vrstama drveća. Sigurno je da ta varijanta nije najsavršenija, jer ona bazira
na prosječnim cijenama i na prosječnim troškovima. Prema tomu vrlo
je teško da može odgovarati svim radnim i osnovnim organizacijama, jer znamo
i sami da ima hrastovine koja vrijedi 280.000 po kubiku u prosjeku, a ima
one koja vrijedi 110.000 Istina je, da bi se ovo izdvajanje vršilo na bazi stvarno
realiziranih količina i cijena, pa bi onaj koji je dobio manju svotu i manje izdvajao,
ali unatoč toga kada su neke radne organizacije preračunale postotke
koji su predviđeni za pojedinu vrstu, a to su za hrastovinu, to već znate, 40%,
za četinjače 20´%, za bukvu i neke Mstače 2.5%. Kad su to preračunali došli
su do zaključka da bi za neke osnovne organizacije to bilo preveliko opterećenje
i da bi došle u gubitak, pa bi zapravo i kod te varijante ukoliko bi se s njom
išlo dalje i ukoliko udruženi rad ocijeni da se i ta varijanta isto tako pošalje
na javnu raspravu, vjerojatno bi trebalo u ovoj varijanti postotke predložiti
u rasponu, tako da se ostavi radnim organizacijama mogućnost da izabere i niži
raspon koji bi garantirao izvršenje barem jednostavne biološke reprodukcije
i jedan dio proširene.


I na kraju želim istaći, da su članovi Radne grupe predložili izdvajanje po
vrsti drveća pretežno radi toga što je poznato danas da često postoje nesuglasice
između osnovnih organizacija o tomu koliko će koja dati za reprodukciju
šuma. Poznato je, da se sredstva za reprodukciju šuma trebaju prema Zakonu
objediniti za cijelo šumsko-gospodarsko područje, ali je sada pitanje koliko tko,
pa da onda ne bi do tih svađa dolazilo predložen je takav način izdvajanja.
Ima šumarija koje imaju samo bukvu i onih koje imaju samo hrastovinu i
često izgleda da oni koji imaju vrednije vrste na neki način to poklanjaju drugima
koji su u slabijem ekonomskom položaju. Međutim ovako bi se po vrstama
drveća uspjelo regulirati izdvajanje sredstava za reprodukciju, ja vjerujem
da onda takvih problema unutar radnih organizacija ne bi bilo, jer onaj
koji bi imao vredniju vrstu, bolju vrstu, više bi izdvajao, a onaj koji bi imao
manje vrijednu, manje bi izdvajao. Prema tomu ovo izdvajanje po vrstama
drveća bi bilo bolje od drugih varijanta. Ali stvar je udruženog rada da to
ocjeni i da kaže svoje mišljenje o tome.


O ovim problemima koji su meni bili stavljeni u zadatak da ih tu obrazložim
iznio sam, mislim, sve bitne elemente i ponovno napominjem, da su to
zaista vrlo teški i složeni problemi, koji će se sigurno rješavati još dosta vremena
i vjerujem da ćemo se još sretati po raznim našim odborima vjerojatno
i na Savezu inženjera i tehničara i drugdje, pa ćemo te stvari morati dovršiti
onako kako će najbolje biti i za nas i za naše radne i osnovne organizacije a
s druge strane da se zaštiti i opći interes koji šume imaju za društvo kao cjelinu.