DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ma. Svako šumsko gospodarstvo, u pravilu, obuhvaća šume i šumska zemljišta koja se prostiru na području matičnog kotara, tj. u 27 tadašnjih kotara. Kasnije je uslijedilo još niz promjena, od kojih neke nisu nikada ni dobile pravo građanstva, a danas na području kontinentalnih šuma i šumskih zemljišta gospodari 19 šumsko-gospodarskih organizacija, odnosno šumskih gospodarstava, koja su osnovica za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, kao specifičnim prirodnim bogatstvom od općeg interesa. Kad je već riječ o postojećoj organiziranosti šumarstva, valja reći da danas u šumarstvu djeluje i jedna složena organizacija udruženog rada SPP »Slavonska šuma« sa sjedištem u Vinkovcima, koja se sastoji od pet šumsko-privrednih organizacija. Valja reći da udruživanje šumsko-privrednih organizacija u SOUR »Slavonska šuma« nije bilo na osnovi zakonskih pretpostavki o šumsko- privrednim područjima, što znači da takvo udruživanje nije izmijenilo i uvjete zajedničkog ulaganja u reprodukciju šuma. Svrha udruživanja u SOUR bila je, zapravo, zajednička poslovna politika, razvijanje tehnologije i koordinacije, objedinjavanje pravnih, kadrovskih, financijskih i komercijalnih poslova, te posebne funkcije u oblasti uređivanja šuma, projektiranje prometnica, informatika, nabava i servisiranje opreme, te obrazovanje i usklađivanje naučnoistraživačkog rada. Šumsko-gospodarske radne organizacije u Hrvatskoj udružene su i u druge oblike udruživanja s organizacijama udruženog rada prerade drva i prometa u regijama i Republici. U Slavoniji i Baranji organizacije udruženog rada iz oblasti šumarstva i drvne industrije i prometa udružene su u Poslovni sistem šumarstva, industrije za preradu drva i prometa, sa sjedištem u Osijeku. U bjelovarskoj i varaždinskoj regiji organizacije udruženog rada iz oblasti šumarstva i drvne industrije udružene su u Poslovnu zajednicu drvne industrije i šumarstva sa sjedištem u Bjelovaru, a u riječkoj regiji organizacije udruženog rada udružene su u SOUR »Drvo«, bez Šumskog gospodarstva Delnice i drvne industrije s tog područja. Reprodukcija šuma Obrazlažući sadržaj novoga društvenog dogovora o utvrđivanju šumskogospodarskih područja Hrvatske predsjednik Sindikata radnika šumarstva i industrije prerade drva Dušk o Dragu n naglasio je da, prije nego što se u taj dokument zapiše da bi se šumarstvo trebalo organizirati na 14 šumskogospodarskih područja, treba jasno definirati kriterije, a što je možda najvažnije, pokušati definirati dohodak u šumarstvu. Naime, radi se o tome da je trebalo precizno utvrditi dohodak, kao rezultat rada u šumarstvu, a što je rezultat rente ili nekakve druge pogodnosti. Da bi se to bolje razumjelo, valja spomenuti primjer dvije organizacije udruženog rada od kojih jedna uzgaja i eksploatira hrastovu šumu, a druga bukovu. Radnici u obje organizacije ulažu gotovo isti rad i sredstva u uzgoj i eksploataciju (eksploatacija bukve čak je i teža), ali ne dobivaju isti dohodak. Oni koji rade na hrastu zbog razno-raznih razloga stječu čak tri puta veći dohodak. Međutim, nije problem u tome što ta organizacija stječe trostruko veći dohodak, nego u činjenici što nismo imali gotovo nikakve kriterije kuda će se taj dohodak usmjeriti. To je i objašnjenje zašto se neke društveno-političke zajednice imale svoj poseban interes na nekim šumskim područjima. Razlog je 226 |