DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Sumsko-gospodarsko područje moći će se konstituirati ako od sedamnaest predviđenih ispunjava najmanje dvanaest kriterija. Svi su izgledi da ćemo uskoro dobiti i Društveni dogovor o utvrđivanju šumsko-gospodarskih područja u Hrvatskoj čija bi potpisnici bili Izvršno vijeće Sabora, Privredna komora Hrvatske, Sindikat radnika šumarstva i industrije prerade drva, Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom, Republička zajednica za znanstveni rad, te skupštine zajednica općina Bjelovar, Gospić, Karlovac, Osijek, Rijeka, Sisak, Varaždin, Zagreb i Skupština Gradske zajednice općina Zagreb. Da bi zajednice općina mogle svoj potpis staviti na taj dokument, predhodno moraju pribaviti mišljenje skupština općina u svome sastavu. O tekstu Dogovora ovih se dana raspravljalo u Republičkom odboru Sindikata radnika šumarstva i industrije prerade drva u prisustvu predstavnika Zajednice šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom. Utvrđen je tekst spomenutog društvenog dogovora, koji se upućuje na šire razmatranje svim zainteresiranima. Pošto se o njemu izjasne, a računa se da bi to bilo u roku od mjesec, mjesec i po, pristupit će se potpisivanju Dogovora. Ovim se društvenim dogovorom utvrđuje područja, u kontinentalnom dijelu Republike, radi osiguranja trajnoga, racionalnoga i uspješnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u društvenom vlasništvu i ostvarivanja općekorisnih funkcija šuma, u skladu s općim interesom utvrđenim Ustavom SR Hrvatske i Zakonom o šumama. Naime, šumsko-gospodarsko područje, prema ovom dogovoru, obuhvaća šume, šumska i druga zemljišta u društvenom vlasništvu koja čine prirodno geografsko i gospodarsko jedinstvo i reprodukcijsku cjelinu na kojoj se mogu osigurati uvjeti za trajno, racionalno i uspješno gospodarenje, te korištenje šume kao prirodnog i privrednog uvjeta rada. Kao kriterij uzet je i momenat da šumsko-gospodarska područja mogu dugoročno izdvajati potrebna sredstva predviđena šumsko-gospodarskom osnovom područja i to za: a) ostvarivanje jedinstvene biološke reprodukcije šuma; b) nužno učešće u sredstvima za proširenu reprodukciju šuma; c) ulaganje za unapređenje i razvitak tehničkih uvjeta rada u gospodare nju šumama. Pored osiguranja svih tih uvjeta gospodarenja na šumsko-gospodarskom području treba stvoriti i preduvjete predviđene Zakonom o šumama. Postojeći oblici organiziranosti Da bismo bolje razumjeli o kakvoj se novoj organizaciji radi, treba reći nešto više i o dosadašnjoj organiziranosti šumarstva. Još prije tridesetak godina, radi gospodarenja šumama u društvenom vlasništvu, osnovana su u Hrvatskoj prva šumska gospodarstva. Godine 1954. šumska se gospodarstva ukidaju, a poslovi uzgoja i zaštite šuma povjeravaju šumarijama kao novoosnovanim ustanovama sa samostalnim financiranjem, kojih je tada u Hrvatskoj bilo 187. Već 1960. i 1961. godine ponovo se osnivaju šumska gospodarstva kao privredne organizacije, a njihova se djelatnonst proširuje i na iskorištavanje šu |