DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 87     <-- 87 -->        PDF

U NEKOLIKO REDAKA . . .


U mjesečniku »Lesnoe hozjaistvo« čitamo i ovo:


— U sjeverozapadnim područjima SSSR-a od 1961. godine proučavaju se metode
za uspješniji uzgoj kultura jele.
Između ostalog ispitan je utjecaj starosti biljaka na prirast kultura na 105
pokusnih ploha. Ti su pokusi pokazali da je prosječni godišnji visinsk
i priras t u toku prvih deset godina iznosio:


biljaka od sjetve u šumi 7,0 cm
biljaka neškolovanih 2-god. sadnica 13,3 cm
biljaka neškolovanih 3-god. sadnica 16,6 cm
biljaka 4-god. školovanih sadnica 18,8 cm
biljaka 5-god. školovanih sadnica 22,8 cm
biljaka 7-god. školovanih sadnica 20,3 cm.


Visina sadnica iznosila je: 2-god. 10,4 cm, 3-god. 16,8 cm, 4-god. 19,4 cm, 5-god.
25,9 cm, a 7-god. 38,1 cm. (Br. 8/1977).


— M. G. SLJUSAREV i V. I. SAENKO, u br. 8/1977, izvješćuju o utjecaj u
dubin e obrad e tl a na razvoj korjena bagrema i o broju korovnih biljaka
u vjetrobranim pojasima. Kod duboke obrade, oranje na 40—45 cm, korjenov
sistem imao je prosječnu dužinu 726,4 cm i težinu u zračno suhom stanju 22,3 gr,
a kod obrade na dubinu 27—30 cm dužina korjenovog sistema iznosila je 218,6 cm
težine 9,7 gr. Kod pliće obrade na 10 m2 niklo je 7 239 korovnih biljaka, a kod
duboke samo 888 komada; broj vrsta u prvom slučaju iznosio je 10, a u drugom
bile su samo tri.
— Centralni sovjet sveruskog društva za zaštitu prirode, zajedno s časopisima
»Lesnoe hozjaistvo« i »Lesnaja promišleniost« te još nekoliko listova raspisao
je IY Sveruski fotokonkurs pod devizom »Zaštita prirode — općenarodno
djelo«. Natjecati se može s crnobijelim ili s kolor fotografijama (poželjne dimenzije
24 X 30 cm). Natječaj se završava 31. XII 1978. godine. Nagrade iznose:
prva 200 rubalja za foto u boji, a 150 crnobijelu,
druga 150 odnosno 100 rubalja, a
treća 100 odnosno 75 rubalja.


(Br. 2/1978)


U »Revue forestiere francaise« (br. 5/1977):


— J. LOCATELLI pita »zašto i kako kljaštriti naše jele u Vogezima?
« Zato, čitamo u tom članku, što kljaštrenje grana na dužinu debla od 8 met.
povisuje vrijednost drva za 189 franaka, a troškovi tog rada, prema cijenama iz
1973. godine, iznose svega 7 franaka. Naime kljaštrenjem dobivaju se trupci bez
čvorova, pa prema tome i kvalitetnije daske. Prvo kljaštrenje izvrši se do 4 met.
visine, a drugo (eventualno i treće) do 8 met. Prvo kljaštrenje se vrši kada stabla
postiglu pp oko 12 cm (starosti 30 god.) i to 300 stabala najkvalitetnijih stabala
po jednom hektaru.
— H. POLGE navodi nekoliko primjera, kako se može »potpunije koristit i
stablo« preradom i panjevine sa žiljem promjera do 5 cm, jer se
klasičnim načinom iskorišćavanja obuhvaćeno samo 53 % cjelokupne biomase
stabla. Početak je tu te je u Francuskoj 1976. godine proradila tvornica sulfitne
celuloze iz panjevine i žilja godišnjeg kapaciteta 50 000 m3; u Švedskoj su dva
213