DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 85 <-- 85 --> PDF |
boljoj zaštiti od nesreća na radu i zaključno u jednostavnijem i bržem odvijanju toka iskorištavanja drveta. Važan preduslov je tehnološka priprema radilišta koja osigurana pomoću specijalista kompleksne radne grupe omogućuje također uvođenje daljnjih modernih sredstava mehanizacije u proizvodni proces. Kadlu s Z.: Pestovani lesa a typologie (Uzgajanje šuma i tipologija). Uzgajanje šuma može biti definirano kao vođenje i uređivanje procesa rasta i reprodukcije u šumskim biocenozama (uključivo i kultiviranim) radi postizavanja određenih redovnih i izvanrednih prihoda. U modernom shvaćanju kompleksne racionalizacije je nužno diferenciranje prema tipološkim jedinicama definiranim prirodnim uslovima. Smetnja u tom smislu bili su do sada nestabilizirani tipološki sistemi i gospodarski ciljevi, kao i sistematske pogonske i šumsko uzgojne jedinice kao posljedica naprednog poznavanja šume i njezine okoline. Ulogu ovdje igraju isto tako promjene šumskog gospodarstva u sebi i u njegovom položaju u cijelom društvu slijedom naučnotehničkog razvoja. Put k neizostavnom iskorištenju tipologije vodi preko rajoniziranja ciljeva i svrhe šumskog gospodarstva i optimalizacije bioloških, tehničkih i gospodarskih mjera u suglasnosti s naravnim i antropskim uslovima (npr. ekshalati) zadanog područja. B a r t o š Z.: Vystavba pozemnich staveb v lesnich uzemich z hled´iska estetiky a krajinäfstvi (Izgradnja zgrada na .šumskim zemljištima s gledišta estetike i krajolika). U zadnje vrijeme ulazi u svijest ljudi, što dalje to više, da kvaliteta sredine u kojoj žive ima utjecaja ne samo na njihovu psihu, osjećaje i emocije. Ukratko kvaliteta njihovog života je znatno ovisna o kvaliteti njihove životne sredine. Jedan od glavnih faktora, koji djeluju na životnu sredinu i izgled krajolika su građevinske investicije svih vrsta i namjena. Za sve je zajednički zahtjev s gledišta stvaranja i zaštite životne sredine, da u najvećoj mjeri sačuvaju izvoran izgled krajolika i estetsko usklađivanje gradnje s njezinim okolišem. L i z n a A.: Pohled na strukturu lesnich delniku ĆSSR (Pogled na strukturu šumskih radnika ČSSR). Statističkom obradom podataka jedinstvene evidencije svih radnika dobiveni podaci pokazuju za 10 % čehoslovačkih šumskih radnika, da nema samo određenih razlika između šumskih radnika različitih profesija, nego da je struktura šumskih radnika u ČSR i SSR malo različita. Među profesije s povoljnom starosnom i kvalifikacionom zastupljenošću spadaju radnici koji poslužuju sredstva mehanizacije i sjekači. Žene, koje djeluju prije svega u uzgoju šuma, čine samostalnu grupu. Briga, koju država posvećuje šumskim radnicima je vidljiva u njihovom visokom stručnom nivou i povoljnoj starosnoj strukturi. Članak sadrži podatke o: starosnom sastavu radnika, nastanjenosti (selo-grad), obiteljskom stanju, broju djece u obiteljima, školskoj spremi i načinu dopreme na radilište po profesijama. Kudel a M.: Zkušenosti s Emdelitem pri ochrane kultur proti žiru klikoroha boroveho (Iskustva s Emdelitom zaštiti kultura od borove pipe). U zaštiti mladih kultura četinjača protiv napadaja pipa (Hylobius abietis L.) se iskušalo umakanje cijelog nadzemnog dijela sadnice prije sadnje u 2 %-tnu vodenu emulziju sredstva Emdelit (15 Vo Trichlorfona s 10% Lindana). Djelovanje je trajalo cijelo vrijeme vegetacije a pipe su kod žderanja bile uništene još 5 mjeseci nakon tretiranja biljaka. Kod prošlogodišnjih i predprošlogodišnjih kultura koje su bile iznenada napadnute pipama, prskanje sadnica prije svega korjenovih vratova s 0,5 do 1 °/0 rastopinom Emdelita spriječilo je daljnje žderanje pipa i stanje ovih insekata je znatno opalo. Peliše k J.: Ucinky plynnych exhalätu Ostravska na lesni pudy Moravsko slezskych Beskyd (Djelovanje plinovitih ekshalata ostrawskog kraja na šumska tla Moravskošleskih Beskida). Oblast Moravskošleskih Beskida je vrlo važna za opskrbu ostravskog kraja vodom. Izlučenju ove namjenske oblasti su predhodila pedološka i fitocenološka istraživanja. Detaljnija pedološka istraživanja su pokazala znatan utjecaj ekshalata iz ostravskog kraja, koji jako djeluju na sastav šumskih tala i kvalitetu voda u vodotocima. Tiče se to prije svega spojeva sumpora u obliku SO3. U zaključku je rečeno: plinoviti ekshalati iz ostravskog kraja izrazito djeluju na povišenje sumpora u obliku SO3 u šumskim tlima na padinama izloženim vjetrovima S + SZ srednjeg i sjevernog dijela Moravskošleskih Beskida. Prema udaljenim |