DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 84 <-- 84 --> PDF |
pasnim površinama vjetroloma. Ovi strojevi za iskorištavanje šuma mogu ispuniti zadatak mobilne rezerve za izradu kalamiteta u šumskom gospodarstvu. Navrati l K.: Technizace präci težebni činnosti a ürazovost (Tehnizacija radova djelatnosti iskorištavanja i učestalost nesreća na radu). Djelatnost iskorištavanja u proteklih pet godina predstavljala je polovicu ukupnog sadržaja produkcije u državnim šumama ČSR, pri čemu je udio nesreća na radu kod iskorištavanja iznosio 65 do 69 % ukupnog broja nesreća na radu u državnim šumama ČSR. Uvođenjem moderne tehnike uspielo je ne samo povisiti obujam pojedinih operacija djelatnosti iskorištavanja, nego i smanjiti ukupan broj nesreća u ovoj djelatnosti. Tehnizacija ovih radova značajno smanjuje učestalost nesreća, čime opadaju i gubitci živoga rada, a sazrijevaju dobri gospodarski rezultati i postiže se viša radna kultura i radna higijena. Nova k V.: Hrozi nebespeči pfemnoženi hmvzu po vetrne kalamite (Prijeti li opasnost prevelikog razmnažanja škodljivih zareznika nakon kalamiteta vjetroloma). Izvanredni vremenski uslovi, prije svega dugotrajne visoke temperature i suše u cijeloj Srednjoj Evropi, utjecali su jako na razvoj podkornjaka i isto tako su pojačali dispoziciju za napad različitih štetnih insekata na drvo vjetroloma. Prije svega vjetrolomi jako su privlačili takve štetnike. Na sastojinskim rubovima nisu bila napadnuta samo stabla s oštećenim korjenovim sistemom, nego i stabla oslabljena od suše. Napadnuta stabla često nisu pokazivala nikakvih simptoma napada, njihove krošnje ostale su zelene do u kasno ljeto, što je otežavalo utvrđivanje i uklanjanje. Broj mladih zareznika po jednom sušcu kretao se između 52 do 78 hiljada. Također je poraslo stanje štetnika u liku i kori, Trypodendron lineatum 01., zajedno se Hvlurgops palliatus Gyll, Pityogenes chalkographus L. i na nekim mjestima i Ips typographus L. i Ips amitinus Eichh. Ü situacijama vjetroloma razmnaža se i vrsta Hylastes cunicularius Erichs, koji s pipom Hylobius abietis L. uništava novoposađene mlade sadnice na očišćenim pomlađenim površinama vjetroloma. Bile su prodiskutirane razne mjere za zaštitu i uništavanje, koje moraju biti ostvarene još prije konca godine. Vošahli k J.: Nährada škod vznikaiicich na lesnich porostech použivanim posypovych soli (Naknada šteta nastalih na šumskim sastojinama upotrebom soli za posipanje cesta). Autor obrađuje u prvom redu potrebu nedvosmislenog ustanovljivanja šteta u suradnji svih zainteresiranih. Po tom slijedi obračun štete na osnovu nadležnih uputstava, a zatim odštetni zahtjev upućen upravi za ceste te obrađuje pravno stranu cijelog postupka sve do naplate štete. Br. 11—12. Boče k J.: Investice — klič k rozvoji lesniho hospodäfstvi (Investicije — ključ za razvoj šumskog gospodarstva). Povisivanje obujma investicione izgradnje stvara preduslov za ravnomjeran, proporcionalan i efektivan razvoj u daljnjoj perspektivi investicione izgradnje. U grani šumarstva je došlo tokom pete petoljetke do značajnog porasta investicione izgradnje, što se pokazalo u progresivnim strukturalnim promjenama proizvodne baze. Niz tradicionalnih profesija nestaje, mjenjaju se cijele radne operacije, strojevi zamjenjuju ručni rad i dolazi do stalnoga snižavanja broja radnika potrebnih za izvršenje povećanih radnih zadataka. Jedan od osnovnih faktora kvalitetnog razvoja je izraziti napredak nauke i tehnike te ubrzano provođenje novih saznanja u praksu. Mehanizacija i automatizacija postaju pretežni oblici tehnologije u proizvodnji. Smisao toga procesa je postizavanje kvalitetnih promjena proizvodnotehničke baze. Rezultati postignuti na sektoru investicione izgradnje u šumarstvu ČSR baziraju na izvršenim ulaganjima, čija se struktura u članku detaljno razrađuje. Moudry, Neshyba i Pavelka: Päty rok s komplexnimi četami (Peta godina s kompleksnim radnim grupama). Kompleksne radne grupe postaju i danas kao mjera racionalizacije rada na sječi i prevlačenju. Njihova suština leži i u organskom spajanju sječe i privlačenja drva u jedan radni tok. U šumskoj upravi Rajec i školskom pogonu Krtiny radi se na tome već od 1972. godine. Ova tehnologija se razvijala istodobno s razvijanjem proizvodnih snaga i specijalizacijom unutarnje organizacije obaju pogona. Glavni probitak ove tehnologije leži u povećanju produktivnosti rada u periodu 1971. do 1975. za 37,2 do 38%, u |