DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 82 <-- 82 --> PDF |
istražujemo druge izvore za zamjenu organskih materijala za proizvodnju supstrata. Jedna od tih je otpadna kora šumskog drveća, iz koje su bili proizvedeni tako zvani supstrati kore i treseta. U priloženom članku su ocijenjeni rezultati višegodišnjeg uzgajanja klijanaca i sadnica raznih šumskih vrsta drveća na o- vim supstratima u poređenju s do sada uobičajenim čistim tresetnim supstratima. Vysko t M.: Lužni les v biomase (Nizinska šuma u biomasi). Razvoj nauke i tehnike zahtjeva obračunavanje produkcije ne samo po obujmu, već i po materiji (težini). Biomasa stabala i sastojina će postati na taj način za šumsko gospodarstvo, drvnu industriju i za druge korisne svrhe važan podatak. Konkretni podaci biti će navedeni na osnovu primjera južnomoravske nizinske šume u zajednici U 1 m e t o — Fraxinetum carpineum. U okviru kompleksnog istraživanja bilo je obrađeno ovdje 15 modelnih stabala hrasta, jasena i lipe u stogodišnjoj sastojini. Kod broja od 854 stabla po ha iznosi nadzemni i podzemni volumen biomase 672,521 m3 po ha. Autor navodi dalje podatke o biomasi korijenja i deblovine u sirovom i suhom stanju po obujmu i u težini. Dalje navodi da stogodišnja nizinska šuma ima blizu 20 milijuna listova po ha i da ukupna površina lišća iznosi 4,6 ha po ha tla, to jest da je površina tla u nizinskoj šumi pokrivena s blizu 5 puta većom površinom lišća. Godišnja proizvodnja nizinske šume iznosi 26 m3 po volumenu, 34 t u sirovoj masi kulture i 17,9 t u suhom stanju po jednom ha. Nasuprot tome poljoprivredne kulture u jednakom području proizvode godišnje 12 tona suhe mase po ha. Godišnja proizvodnja nizinske šume prema tome je za jednu trećinu znatnija nego ona na kultiviranim gnojenim poljima. Navedeni primjer pokazuje da biomasa izražena u težini, predstavlja važan podatak za vrednovanje proizvodnje i značenja šuma. Opi t V.: Možnosti vyuzitf elektroničke vypocetni kanceläfske techniky (Mogućnosti korištenja kancelarijske obračunske tehnike). Moderna elektronska tehnika omogućuje putem svoga minjaturiziranja da prodre izravno u proizvodne procese. Aktualni tipovi programiranih stolnih računara slijede s njihovim učincima automatske računske strojeve srednjih siste ma, koji su bili instalirani prije nekoliko godina. U mnogim projektnim zavodima sada su ovi programirajući stolni računari uvedeni, ali je računska tehnika tehničkih biroa državnih šumarskih ustanova ostala na vrlo niskom nivou. Članak upozorava na iskorištenje stolnih računara Wang 2200 i Hewlett — Pachard 9800 u projektantskoj praksi državnih šumarskih zavoda, a dana su također rješenja konkretnih primjera. Krečmer V. i Petr B.: Sovetske poznatky o zdravotnich funkcich lesu (Sovjetska saznanja o zdravstvenim funkcijama šuma). U svim razvijenim zemljama računaju s tim, da šumsko gospodarstvo ima zadaću planski pružati pogodan prostor i pripravljati i održavati pogodnu sredinu za oporavak, učvršćenje zdravlja pa i lječenje građana. Govori se općenito o rekreacionoj funkciji šuma i šumskih gospodarstava. Glavni zadaci ovdje su: a) objasniti djelovanje šumske sredine na ljudski organizam, zdrav i bolestan, prema pojedinim somatskim i psihičkim učincima i u njihovom kompleksu; b) odrediti oblike uređivanja šumske sredine i prostor šuma za optimalno i trajno pružanje traženih funkcija; c) urediti ekonomsku i upravnu strukturu dosada samo proizvodnog poduzeća (grane) za pružanje i nerobnih usluga za društvo. Br. 9. Prudi č Z.: Vliv zastoupeni buku na odolnost´ smrkovych porostu (Utjecaj zastupljenosti bukve na otpornost smrekovih sastojina). U izabranim gospodarskim cjelinama vegetacionog stupnja smreka — bukva u češkom pograničnom gorju, kao u Češkoj šumi, Krkonošama, visokom gorju i uvalama zapažen je odnos između slučajnog užitka i strukture sastojinske zalihe. Na osnovu analize odnosa između 2,343.000 m3 sastojinske zalihe i odgovarajućih desetogodišnjih slučajnih užitaka bilo je utvrđeno, da na nadmorskim visinama 700—900 m porast zastupljenosti bukve za desetinku znači već smanjenje slučajnog užitka za 12 %. Iz tog proizlazi da osiguranje zastupljenosti bukve od 30 % u smrekovim sastojinama ovoga visinskog stepena, predstavlja mogući put za podizanje otpornosti svih onih sastojina, gdje prije svega nanose štete gospodarenju abiotski faktori. |