DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 79 <-- 79 --> PDF |
specijalizaciji. I u šumarstvu je ovo pitanje već duže vremena u središtu pozornosti organizatora proizvodnje. Autor obrađuje poglavlja: — Problematika koncentracije radilišta i mogućnosti njezine optimalizacije, — Mogućnosti optimalizacije problema koncentracije uzgojnih radova i radova na sječi, — Analitička shema toka radova, — Značenje metode koncentracije radilišta. Šik a A.: Smrk pichlavy a jeho perspektivv v Krušnvch horäch (Bodljikava smreka i njene perspektive u Krupnoj gori). Jedna od malo vrsta četinjača koja podnosi dobro klimatske ekstreme brdskih položaja u Krušnoj gori i ostaje daleko otpornija protiv plinova sumpornog dioksida nego domaća smreka, jest Picea pungens Englm. Ali ova vrsta smreke treba mnogo vlage i svijetla. Njezin rast u usporedbi s onim Picea abies je mnogo polaganiji i ukupna proizvodnja drvne mase i njezina vrijednost je značajno manja. Njezina funkcija kao vremenski ograničena vrsta drva za zamjenu mjesto domaćih smreka na eksponiranim položajima Krušne gore sastojati će se prije svega u zaštiti tla i vlage. P e 1 i š e k J.: Odumiräni lesnvch porostu podel silnic v oblasti Karlovych Varu (Odumiranje šumskih nasada uzduž cesta u području Karlovih Vari). U sjeveroistočnoj Češkoj utvrđeno je da šumski nasadi uzduž cesta odumiru. Kemijski sastav tala pod odumrlim nasadima je pokazao jako sekundarno osoljavanje natrijevim kloridom u poređenju sa tlima pod zdravim nasadima. U slanim tlima s odumrlim stablima uzduž cestovnih rubova bio je ustanovljen porast sadržaja natrija u gornjim slojevima za 1.166—2.250 %, a u donjim slojevima nalazi se za 1070—3933 % više natrija. Sadržaj klora bio je u gornjim slojevima za 916—1.200%. a u donjim slojevima za 325—920 % viši nego na drugim mjestima. Iglice odumrlih nasada sadržavale su za 356—573 % više Na i za 500—685% više Cl nego drugdje. Odumiranje u blizini cesta rastućih nasada bilo je prouzrokovano prokapljavanjem otopina soli, kojima se posipavaju ceste. J a n č ä f ik et col.: Laboratorni metoda testoväni fungicidu proti sypävce borove (Laboratorijska metoda testiranja fungicida protiv osipanja iglica bora). Gljiva Lophdermium pinastri Chev., koja uzrokuje osipanje iglica bo ra raste kod statičkog kultiviranja u laboratoriju na stabilnim pločama agara razmjerno polagano, i tako ova metoda za biološke a prije svega fiziološke studije spomenute gljive ne odgovara baš mnogo i ona se i ne primjenjuje za laboratorijski izbor (screening) odgovarajućih sredstava za uništavanje. Stoga je bila razvijena u laboratoriju nova metoda za kultiviranje gljive L. pinastri, koja se sastoji u duboko submersnom kultiviranju micelija uzročnika osipanja iglica bora. U submersnim kulturama raste gljiva prilično brzo, razvije svoje karakteristične bodljikave kuglice i postiže maksimum svoga rasta nakon 12 do 16 dana. Dodavanjem različitih koncentracija sredstava za suzbijanje u tekući medij prije inokuliranja micelija moglo je biti testirano djelovanje fungicida, koji će se upotrebljavati za zaštitu sadnica bora u rasadnicima, a njihovo djelovanje u laboratorijskim uslovima moglo je biti testirano pomoću tzv. minimalno inhibijentne koncentracije. To znači najmanje koncentracija sredstva za suzbijanje u tekućem mediju, koja još potpuno sprječava rast inokuliranih gljiva. Br. 5. Micha l I.: Les jako predmet uzemniho planoväni (Šuma kao predmet regionalnog planiranja). Regionalno planiranje je razmjerno mlada disciplina i predstavlja multidis ciplinarnu djelatnost s ciljem iznalaženja kompleksnih rješenja za usmjeravanje razvoja teritorija. Autor razrađuje slijedeća poglavlja — Teritorijalno planiranje i potrebe šumskog gospodarstva — Osnovne informacije o teritorijalnoj planskoj projekciji — Uređivanje šuma i teritorijalno planiranje — Praktične preporuke. Švestk a M.: Novelizace norem ochrany lesa (Novelizacija normi zaštite šuma). Godine 1973. u ČSSR izrađena je novela normi zaštite šuma. Sad vrijede osim osnovne norme, koja utvrđuje glavne zadatke zaštite šuma protiv škodljivih insekata i gljiva, samo za granu važeće norme koje određuju obavezne mjere zaštite šuma protiv slijedećih štetnika i bolesti: Ips typographus L.. Hvlobius abietis L., Lymantria monacha L., Choristoneura murinana Hb., Trypodendron lineatum 01., Lophodermium pinastri Chev. 205 |