DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 79     <-- 79 -->        PDF

specijalizaciji. I u šumarstvu je ovo pitanje
već duže vremena u središtu pozornosti
organizatora proizvodnje. Autor
obrađuje poglavlja: — Problematika koncentracije
radilišta i mogućnosti njezine
optimalizacije, — Mogućnosti optimalizacije
problema koncentracije uzgojnih radova
i radova na sječi, — Analitička shema
toka radova, — Značenje metode
koncentracije radilišta.


Šik a A.: Smrk pichlavy a jeho perspektivv
v Krušnvch horäch (Bodljikava
smreka i njene perspektive u Krupnoj
gori).


Jedna od malo vrsta četinjača koja
podnosi dobro klimatske ekstreme brdskih
položaja u Krušnoj gori i ostaje daleko
otpornija protiv plinova sumpornog
dioksida nego domaća smreka, jest Picea
pungens Englm. Ali ova vrsta smreke
treba mnogo vlage i svijetla. Njezin rast
u usporedbi s onim Picea abies je mnogo
polaganiji i ukupna proizvodnja drvne
mase i njezina vrijednost je značajno
manja. Njezina funkcija kao vremenski
ograničena vrsta drva za zamjenu
mjesto domaćih smreka na eksponiranim
položajima Krušne gore sastojati će se
prije svega u zaštiti tla i vlage.


P e 1 i š e k J.: Odumiräni lesnvch porostu
podel silnic v oblasti Karlovych
Varu (Odumiranje šumskih nasada uzduž
cesta u području Karlovih Vari).


U sjeveroistočnoj Češkoj utvrđeno je
da šumski nasadi uzduž cesta odumiru.
Kemijski sastav tala pod odumrlim nasadima
je pokazao jako sekundarno osoljavanje
natrijevim kloridom u poređenju
sa tlima pod zdravim nasadima. U
slanim tlima s odumrlim stablima uzduž
cestovnih rubova bio je ustanovljen porast
sadržaja natrija u gornjim slojevima
za 1.166—2.250 %, a u donjim slojevima
nalazi se za 1070—3933 % više natrija.
Sadržaj klora bio je u gornjim slojevima
za 916—1.200%. a u donjim slojevima
za 325—920 % viši nego na drugim
mjestima. Iglice odumrlih nasada
sadržavale su za 356—573 % više Na i za
500—685% više Cl nego drugdje. Odumiranje
u blizini cesta rastućih nasada bilo
je prouzrokovano prokapljavanjem otopina
soli, kojima se posipavaju ceste.


J a n č ä f ik et col.: Laboratorni metoda
testoväni fungicidu proti sypävce borove
(Laboratorijska metoda testiranja
fungicida protiv osipanja iglica bora).


Gljiva Lophdermium pinastri
Chev., koja uzrokuje osipanje iglica bo


ra raste kod statičkog kultiviranja u laboratoriju
na stabilnim pločama agara
razmjerno polagano, i tako ova metoda
za biološke a prije svega fiziološke studije
spomenute gljive ne odgovara baš
mnogo i ona se i ne primjenjuje za laboratorijski
izbor (screening) odgovarajućih
sredstava za uništavanje. Stoga je
bila razvijena u laboratoriju nova metoda
za kultiviranje gljive L. pinastri,
koja se sastoji u duboko submersnom
kultiviranju micelija uzročnika osipanja
iglica bora. U submersnim kulturama
raste gljiva prilično brzo, razvije svoje
karakteristične bodljikave kuglice i postiže
maksimum svoga rasta nakon 12
do 16 dana. Dodavanjem različitih koncentracija
sredstava za suzbijanje u tekući
medij prije inokuliranja micelija
moglo je biti testirano djelovanje fungicida,
koji će se upotrebljavati za zaštitu
sadnica bora u rasadnicima, a njihovo
djelovanje u laboratorijskim uslovima
moglo je biti testirano pomoću tzv. minimalno
inhibijentne koncentracije. To
znači najmanje koncentracija sredstva za
suzbijanje u tekućem mediju, koja još
potpuno sprječava rast inokuliranih gljiva.


Br. 5.


Micha l I.: Les jako predmet uzemniho
planoväni (Šuma kao predmet regionalnog
planiranja).


Regionalno planiranje je razmjerno
mlada disciplina i predstavlja multidis
ciplinarnu djelatnost s ciljem iznalaženja
kompleksnih rješenja za usmjeravanje
razvoja teritorija. Autor razrađuje
slijedeća poglavlja — Teritorijalno planiranje
i potrebe šumskog gospodarstva


— Osnovne informacije o teritorijalnoj
planskoj projekciji — Uređivanje šuma
i teritorijalno planiranje — Praktične
preporuke.
Švestk a M.: Novelizace norem ochrany
lesa (Novelizacija normi zaštite
šuma).


Godine 1973. u ČSSR izrađena je novela
normi zaštite šuma. Sad vrijede osim
osnovne norme, koja utvrđuje glavne zadatke
zaštite šuma protiv škodljivih insekata
i gljiva, samo za granu važeće
norme koje određuju obavezne mjere zaštite
šuma protiv slijedećih štetnika i
bolesti: Ips typographus L.. Hvlobius abietis
L., Lymantria monacha L., Choristoneura
murinana Hb., Trypodendron lineatum
01., Lophodermium pinastri Chev.


205