DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 78 <-- 78 --> PDF |
nost brijestova na nastale čistine bili su brijestovi sađeni u područjima najviše ugroženim od ekshalata. Prve sadnje poljskog brijesta (Ulmus carpinifolia) bile su ostvarene već 1953. godine. Sastojina je zdrava, visoko vrijedna, u prosjeku 12 m visoka, s dobrim izgledom za daljnji razvoj. Druge sadnje brijestova slijedile su 1962. godine u smjesi. Brijes t pokazuje među svim vrstama drva najveći visinski prirast (8,5 m). Treći puta su bili brijestovi sađeni 1964. godine. Deset godina nakon sadnje pokazuju 90 % biljaka sposobnih za život s prosječnom visinom od 6,5 m. Šika A. i Vančura K.: Semenarske oblasti nekterych dfevin dovazenych ze Severni Ameriky (Sjemenarske oblasti nekojih vrsta drva uvoženih iz Sjeverne Amerike). Iz Sjeverne Amerike uvozi se najviše sjeme duglazije i goleme jele i to naročito iz država Washington i Oregon. Obje države imaju od 1966. godine utvrđenih 27 sjemenskih područja koja su podjeljena prema stupnjevima dužine i širine, temperature i vlažnosti. Svako od ovih područja dalje je podijeljeno u visinske stepenice, koje iznose oko 150 m. Za ispitano sjeme šumskih vrsta drveća iz ovih država ustanovljena su četiri kvalitetna razreda. K nama uvezeno sjeme duglazije i goleme jele je bilo C razreda. Iz dosadašnjih podataka proizvodnih pokusa s proveniencijama duglazije proizlazi da u našim uslovima najbolje uspjevaju provenijencije iz zapadnih padina Kaskadskog gorja u državi Washington i iz južnih predjela Binnenlanda iz Britanske Kolumbije (Kanada). Šemrine c J.: Vysledky opakovaneho sociologickeho pruskumu kompleksne mehanyzovanych čet (Rezultati ponovljenog sociološkog istraživanja kompleksno mehaniziranih radnih grupa). Članak sadrži podatke istraživanja socioloških problema kod uvođenja ove novovremene tehnologije rada u šumskom gospodarstvu. Autor vrednuje jednim dijelom promjene, koje su se pojavile nakon posljednjeg prije dvije godine provedenog istraživanja, drugim dijelom činjenice, koje su se pri ovoj _ tehnologiji rada u radnim grupama za sječu stabilizirale. On obrađuje prije svega zaključke, koji se odnose na organizacioni sektor grupnog rada, nadalje direktno vodstvo grupa i položaj tehničkog voditelja grupe, područje materijalne sigurnosti, zaštite protiv nesreća i higijenu rada, pi tanja kvalifikacija i motiviranosti radnog učinka, isto tako međuljudske odnose unutar radnih grupa i grupa s njihovom okolinom, te konačno društvenu aktivnost i način života radnika, koji su bili uvršteni u ove mehanizirane radne grupe. Vicen a L: Ochrana lesa pred vlivem klimatickych činitelu (Zaštita šume od utjecaja klimatskih faktora). Autor sistematizira glavne zaključke iz predloženih referata na zemaljskoj konferenciji s međunarodnim učešćem na temu »Racionalizacija u zaštiti šuma«. Brhe l S.: K technologicke priprave pracovišt (Za tehnološku pripremu radilišta). U prilogu autor se bavi problematikom tehnološke pripreme radilišta u šumskom gospodarstvu, koja se ne tiče samo sječe već i drugih šumarskih djelatnosti. Glavnu temu članka čini područje radnih funkcija personala koji obavlja ove radove i metoda kako bi tehnološka priprema trebala biti provedena nadovezano na aktuelne probleme šumarske prakse s konsekventnim prilagođavanjem na razvoj mehanizacije i samog gospodarenja šumama. Članku je od uredništva namjenjena uloga podloge za poticanjem diskusije i to mnogo širje u cijelom opsegu pripreme proizvodnje, a ne samo u tehničkoj pripremi radilišta. Br. 4. Bludosk y Z.: Ekonomickä efektivnost vyuziväni suroveho dfeva (Ekonomska efikasnost korištenja sirovog drva). Nivo cijena drva u Čehoslovačkoj je bio konstruiran na osnovu postojećih proizvodnih troškova. Radi toga neće osobito dugo trajanje proizvodnje podnositi nikakve račune, jer dio izdanih sredstava mora mirovati blizu 100 godina. Autor predlaže u kalkulacijama nekih tehnoloških iskustava, čijim slijedom dolazi do porasta ili umanjivanja gubitka i korištenja, da se drvo kao sirovina vrednuje cijenom koja sadrži faktor vremena. Ovaj se može utvrditi putem kompliciranog ukamaćivanja izvršenih troškova. Beinchauer K. i Domes Č.: Soustfedoväni pracovišt´ a jeho vyznam (Koncentracija radilišta i njezino značenje). Razvoj u organizaciji rada teži u svim oblastima stalno većoj koncentraciji |