DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 77 <-- 77 --> PDF |
ovih periodičkih šumskih inventura Zavod izrađuje od 1972. godine stalne godišnje inventure šuma koje sadrže najnovije podatke o strukturi i stanju šuma a namjenjene su pogonima šumskih gospodarstava u cijeloj republici. Š i n d e 1 a r J.: Praktičke perspektivv semennych plantaž smrku ztepileho (Picea Abies) (Praktični izgledi sjemenskih plantaža smreke [Picea Abies]). Sjemenske plantaže smreke u većoj mjeri treba da budu u ČSSR osnivane poslije 1980. godine. Za vrijeme 6. petoljetke treba grana istraživanja da sakupi sva potrebna saznanja za realizaciju ovoga programa. Tehnika vegetativnog razmnažanja cijepljenjem je u dovoljnoj mjeri rješena. Zapažanja u sada u ČSSR postojećem arhivu klonova i u pokusnim sjemenskim plantažama smreke doprinose izradi osnova za osnivanje i biotehniku pogonskih nasada. U članku su zabilježena neka iskustva i rezultati zapažanja u arhivima klonova Instituta za šumarstvo i lovstvo Zvraslav-Strnadv. Poimence neka obavještenja o vegetativnom rastu cijepova, o nekim fenološkim svojstvima klonova i o njihovoj fruktifikaciji su ovdje obuhvaćena. Tesa f V.: K vychove mladych smrkovych porostu v imism´h uzemfch (Za uzgajanje mladih smrekovih nasada u imisionim predjelima). Prema desetogodišnjim rezultatima iz dva pokusna objekta i prema analizi stanja šuma u imisionim područjima bit će zasnovan predloženi način uzgoja. Aktivno jačanje otpornosti i postojanosti je moguće putem uzgajanja, ako se započne najkasnije do starosti od okruglo 25 godina. Optimalni stadij je prije prvoga sklapanja krošanja. Načelo se sastoji u ranom, veoma jakom zahvatu (30 do 50 °/o) radi razvijanja krošnje u ravnomjernom slabijem sklopu. Izbor stabala za sječu ovisi o vanjskim primjetljivim oštećenjima, a ako nisu dosta zastupljena od preostalih stabala običnim principima šumsko-uzgojnog izbora. Svaki je uzgoj bez svrhe ako je trajanje života smreke ispod 20 godina. Jarabač - Zeleny: Lesotehnicke meliorace jako součast peče o prirodni prostfedi (Šumsko tehničke melioracije sastavni dio brige o prirodnoj sredini). Šumsko tehničke melioracije su zaštitile u toku svoje kratke historije značajne vrijednosti od posljedica erozije i bu jičnih voda. Suvremena orijentacija na uključenje brige o prirodnoj sredini stavlja u tim odnosima nove zadatke u planiranju i ostvarivanju optimalnih struktura za izgled krajolika usaglašavanjem potreba šumskog i vodnog gospodarstva u korištenju obalnih nasada i ostavljanjem slobodnih površina za korištenje u svrhu kratkodobne rekreacije te bazena za kupanje s prostorom za odmor kao i mogućnost vršenja ribolova uz uređene vodotoke. Br. 3. Č i ž e k J.: K otazkäm racionalizace v lesnim hospodäfstvi (K pitanjima racionalizacije u šumskom gospodarstvu). Potpuno je izvan svake sumnje, da proces racionalizacije u šumskom gospodarstvu, osobito sada u vrijeme kada se tehnika tako brzo razvija a potreba mehanizacije radova na svim sektorima (rasadnici, njega i čišćenje, urorede, sječe i dr.), traži svoje mjesto. Zbog toga je potrebno u prvom redu uzgoj šuma i cilj gospodarenja tako postaviti da se uz postizavanje maksimalnih prinosa prilagode potrebama mehanizacije uvođenjem određenog prostornog reda i transportne pristupačnosti sastojina. Posebne teškoće vidi u provođenju sitnih proreda gdje će trebati dobro odmjeriti intenzitet zahvata, njihovo opetovanje i način odabiranja za sječu. Uzgajivači, uređivači i drugi stručnjaci ne smiju u ovom procesu stajati po strani već suprotno tome pozitivnim prijedlozima izaći u susret kategoričnoj nužnosti mehanizacije i postaviti njezine biotehničke osnove. Osobitu ulogu treba usmjeriti osoblju osnovne šumske uprave, kojega pojava mehanizacije ne smije otrgnuti od povjerene mu šume. U tako riješenim odnosima ne treba se bojati racionalizacije u šumskom gospodarstvu, koje prije nije imalo takvih uslova uspješnog razvoja kao u socijalističkom poretku. Richä f V.: Uplatneni jilmu v obnove lesu pfi püsobeni prumyslovych exhalätu na Ostravsku (Korištenje brijestova u obnovi šuma kod djelovanja industrijskih ekshalata u Ostravskom kraju). Istodobno s industrijskim razvojem Ostravskog ugljenog bazena pojačava se decimirajuće djelovanje dimnih plinova na tamošnje vrste drva, čiji je rast, plodnost i sama egzistencija dovedena u opasnost. Glavna šumarska mjera sastoji se u izboru relativno otpornijih vrsta drva. Da se ispita priklad 203 |