DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 76 <-- 76 --> PDF |
LESNICKÄ PRACE, 1976. Br. 1. Svačina J. i kol. autora: Tficet let lesniho hospodäfstvi zapadnočeskeho kraje (Trideset godina šumskog gospodarstva zapadnočeškog kraja). Prilog obuhvaća kratko povijest razvoja šumskog fonda i proizvodnih odnosa u gospodarenju šumama te obrađuje ulazeći u aktuelno stanje i perspektive slijedećeg bližeg vremena. P e 1 i š e k J.: Vliv smrkovvch monokultur na lesni pudy (Utjecaj smrekovih monokultura na šumska tla). Na području ČSSR studiraju se degradirajući utjecaji smrekovih monokultura na tla prema visinskim zonama tala. Smreka se može saditi u ravničarskim i prigorskim područjima samo uvijek na određenim staništima i samo u određenoj zastupljenosti u sastojinama. Važan faktor predstavlja ovdje vlažnost tala u toku godine. U nizinama (do 250 m nadm. visine) može se 20—30 % smreke umiješati u sastojine, u brežuljcima (do 500 m) 30—40%, u prigorju (do 700 m) 40— 60 % i konačno u brdskom području (do 1000 m) 60—90%. Jača zastupljenost smreke u sastojinama navedenih područja ima veliko narodno gospodarsko značenje. Zeleny V.: Eroze na lesni pude a jeji spolecensky vyznam na pfikladu Beskyd (Erozija na šumskom tlu i njezino društveno značenje na primjeru Beskida). Porast mehanizacije radova u eksploataciji, privlačenju i odvozu drva zahtijeva izgradnju guste mreže puteva i prema tome zahvate u šumsko tlo, koji u vezi s naglim oborinama dovode do kretanja većih količina zemlje, šljunka i kamena. Osobito gradnja puteva izvodi se samo buldožerima bez ikakve neposredne brige o stabilizaciji padina i kolovoza te uređenju odvodnje. Da se ovim neželjenim pojavama izbjegne, prije svega u 202 perimetrima izvora pitke vode, mora se pristupiti određenom broju tehničkih i bioloških mjera. V y s k o t I.: Srovnäni ruznych probirek ve smrčine sušši oblasti (Upoređenje raznih proreda u smrekovim sastojinama u sušoj oblasti). Potreba visoke produkcije drvne mase odgovarajuće kvalitete isključuje upotrebu uzgojne metode usmjerene samo po jednom stanovištu. Zato je u konkretnim uslovima nužno upotrijebiti individualne uzgojne metode, kombiniranom proredom pozitivnim i sanitarnim odabiranjem, sa svrhom uzgajanja zdrave kvalitetne smreke s dobrim prirastom i na sušim područjima manje pogodnim za ovu vrstu drva. Negativnim odabiranjem je potrebno odstranjivati osušena i oslabljena stabla, a pozitivnim odabiranjem pronalaziti najljepša stabla u sastojini i brinuti se o njihovom povoljnom rastu i razvoju. Postepenom redukcijom neželjenih smreka pomaže se istodobno razvoj ostalih vrsta, koje će sa smrekom stvoriti kvalitetnu smjesu određenu gospodarskom osnovom. Br. 2. Nymbursk y B.: Hospodafskä uprava lesu ČSR v uplynulych tficeti letech (Gospodarsko uređivanje šuma u proteklih trideset godina). Važna uloga u izgradnji socijalističkog šumskog gospodarstva pripada uređivanju šuma. U ČSR ovo je zadatak Zavoda za uređivanje šuma, čije se djelovanje može pohvaliti dugogodišnjom tradicijom. U sadašnjici radi Zavod na površini od 2,442.000 ha. Glavni dio djelatnosti ovoga Zavoda čini od početka izrada gospodarskih osnova za šume. Na njihovoj podlozi izradio je Zavod već tri periodičke inventure šuma za cijelu zemlju i to za godine 1950, 1960 i 1970. U njima sadržani podatci su izvanredno potrebna podloga za vrednovanje stanja šuma, za gospodarske analize, planiranje, prognoze, a one služe ne samo šumskim gospodarstvima, nego i ostalim stručnim područjima narodnog gospodarstva. Osim |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 77 <-- 77 --> PDF |
ovih periodičkih šumskih inventura Zavod izrađuje od 1972. godine stalne godišnje inventure šuma koje sadrže najnovije podatke o strukturi i stanju šuma a namjenjene su pogonima šumskih gospodarstava u cijeloj republici. Š i n d e 1 a r J.: Praktičke perspektivv semennych plantaž smrku ztepileho (Picea Abies) (Praktični izgledi sjemenskih plantaža smreke [Picea Abies]). Sjemenske plantaže smreke u većoj mjeri treba da budu u ČSSR osnivane poslije 1980. godine. Za vrijeme 6. petoljetke treba grana istraživanja da sakupi sva potrebna saznanja za realizaciju ovoga programa. Tehnika vegetativnog razmnažanja cijepljenjem je u dovoljnoj mjeri rješena. Zapažanja u sada u ČSSR postojećem arhivu klonova i u pokusnim sjemenskim plantažama smreke doprinose izradi osnova za osnivanje i biotehniku pogonskih nasada. U članku su zabilježena neka iskustva i rezultati zapažanja u arhivima klonova Instituta za šumarstvo i lovstvo Zvraslav-Strnadv. Poimence neka obavještenja o vegetativnom rastu cijepova, o nekim fenološkim svojstvima klonova i o njihovoj fruktifikaciji su ovdje obuhvaćena. Tesa f V.: K vychove mladych smrkovych porostu v imism´h uzemfch (Za uzgajanje mladih smrekovih nasada u imisionim predjelima). Prema desetogodišnjim rezultatima iz dva pokusna objekta i prema analizi stanja šuma u imisionim područjima bit će zasnovan predloženi način uzgoja. Aktivno jačanje otpornosti i postojanosti je moguće putem uzgajanja, ako se započne najkasnije do starosti od okruglo 25 godina. Optimalni stadij je prije prvoga sklapanja krošanja. Načelo se sastoji u ranom, veoma jakom zahvatu (30 do 50 °/o) radi razvijanja krošnje u ravnomjernom slabijem sklopu. Izbor stabala za sječu ovisi o vanjskim primjetljivim oštećenjima, a ako nisu dosta zastupljena od preostalih stabala običnim principima šumsko-uzgojnog izbora. Svaki je uzgoj bez svrhe ako je trajanje života smreke ispod 20 godina. Jarabač - Zeleny: Lesotehnicke meliorace jako součast peče o prirodni prostfedi (Šumsko tehničke melioracije sastavni dio brige o prirodnoj sredini). Šumsko tehničke melioracije su zaštitile u toku svoje kratke historije značajne vrijednosti od posljedica erozije i bu jičnih voda. Suvremena orijentacija na uključenje brige o prirodnoj sredini stavlja u tim odnosima nove zadatke u planiranju i ostvarivanju optimalnih struktura za izgled krajolika usaglašavanjem potreba šumskog i vodnog gospodarstva u korištenju obalnih nasada i ostavljanjem slobodnih površina za korištenje u svrhu kratkodobne rekreacije te bazena za kupanje s prostorom za odmor kao i mogućnost vršenja ribolova uz uređene vodotoke. Br. 3. Č i ž e k J.: K otazkäm racionalizace v lesnim hospodäfstvi (K pitanjima racionalizacije u šumskom gospodarstvu). Potpuno je izvan svake sumnje, da proces racionalizacije u šumskom gospodarstvu, osobito sada u vrijeme kada se tehnika tako brzo razvija a potreba mehanizacije radova na svim sektorima (rasadnici, njega i čišćenje, urorede, sječe i dr.), traži svoje mjesto. Zbog toga je potrebno u prvom redu uzgoj šuma i cilj gospodarenja tako postaviti da se uz postizavanje maksimalnih prinosa prilagode potrebama mehanizacije uvođenjem određenog prostornog reda i transportne pristupačnosti sastojina. Posebne teškoće vidi u provođenju sitnih proreda gdje će trebati dobro odmjeriti intenzitet zahvata, njihovo opetovanje i način odabiranja za sječu. Uzgajivači, uređivači i drugi stručnjaci ne smiju u ovom procesu stajati po strani već suprotno tome pozitivnim prijedlozima izaći u susret kategoričnoj nužnosti mehanizacije i postaviti njezine biotehničke osnove. Osobitu ulogu treba usmjeriti osoblju osnovne šumske uprave, kojega pojava mehanizacije ne smije otrgnuti od povjerene mu šume. U tako riješenim odnosima ne treba se bojati racionalizacije u šumskom gospodarstvu, koje prije nije imalo takvih uslova uspješnog razvoja kao u socijalističkom poretku. Richä f V.: Uplatneni jilmu v obnove lesu pfi püsobeni prumyslovych exhalätu na Ostravsku (Korištenje brijestova u obnovi šuma kod djelovanja industrijskih ekshalata u Ostravskom kraju). Istodobno s industrijskim razvojem Ostravskog ugljenog bazena pojačava se decimirajuće djelovanje dimnih plinova na tamošnje vrste drva, čiji je rast, plodnost i sama egzistencija dovedena u opasnost. Glavna šumarska mjera sastoji se u izboru relativno otpornijih vrsta drva. Da se ispita priklad 203 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 78 <-- 78 --> PDF |
nost brijestova na nastale čistine bili su brijestovi sađeni u područjima najviše ugroženim od ekshalata. Prve sadnje poljskog brijesta (Ulmus carpinifolia) bile su ostvarene već 1953. godine. Sastojina je zdrava, visoko vrijedna, u prosjeku 12 m visoka, s dobrim izgledom za daljnji razvoj. Druge sadnje brijestova slijedile su 1962. godine u smjesi. Brijes t pokazuje među svim vrstama drva najveći visinski prirast (8,5 m). Treći puta su bili brijestovi sađeni 1964. godine. Deset godina nakon sadnje pokazuju 90 % biljaka sposobnih za život s prosječnom visinom od 6,5 m. Šika A. i Vančura K.: Semenarske oblasti nekterych dfevin dovazenych ze Severni Ameriky (Sjemenarske oblasti nekojih vrsta drva uvoženih iz Sjeverne Amerike). Iz Sjeverne Amerike uvozi se najviše sjeme duglazije i goleme jele i to naročito iz država Washington i Oregon. Obje države imaju od 1966. godine utvrđenih 27 sjemenskih područja koja su podjeljena prema stupnjevima dužine i širine, temperature i vlažnosti. Svako od ovih područja dalje je podijeljeno u visinske stepenice, koje iznose oko 150 m. Za ispitano sjeme šumskih vrsta drveća iz ovih država ustanovljena su četiri kvalitetna razreda. K nama uvezeno sjeme duglazije i goleme jele je bilo C razreda. Iz dosadašnjih podataka proizvodnih pokusa s proveniencijama duglazije proizlazi da u našim uslovima najbolje uspjevaju provenijencije iz zapadnih padina Kaskadskog gorja u državi Washington i iz južnih predjela Binnenlanda iz Britanske Kolumbije (Kanada). Šemrine c J.: Vysledky opakovaneho sociologickeho pruskumu kompleksne mehanyzovanych čet (Rezultati ponovljenog sociološkog istraživanja kompleksno mehaniziranih radnih grupa). Članak sadrži podatke istraživanja socioloških problema kod uvođenja ove novovremene tehnologije rada u šumskom gospodarstvu. Autor vrednuje jednim dijelom promjene, koje su se pojavile nakon posljednjeg prije dvije godine provedenog istraživanja, drugim dijelom činjenice, koje su se pri ovoj _ tehnologiji rada u radnim grupama za sječu stabilizirale. On obrađuje prije svega zaključke, koji se odnose na organizacioni sektor grupnog rada, nadalje direktno vodstvo grupa i položaj tehničkog voditelja grupe, područje materijalne sigurnosti, zaštite protiv nesreća i higijenu rada, pi tanja kvalifikacija i motiviranosti radnog učinka, isto tako međuljudske odnose unutar radnih grupa i grupa s njihovom okolinom, te konačno društvenu aktivnost i način života radnika, koji su bili uvršteni u ove mehanizirane radne grupe. Vicen a L: Ochrana lesa pred vlivem klimatickych činitelu (Zaštita šume od utjecaja klimatskih faktora). Autor sistematizira glavne zaključke iz predloženih referata na zemaljskoj konferenciji s međunarodnim učešćem na temu »Racionalizacija u zaštiti šuma«. Brhe l S.: K technologicke priprave pracovišt (Za tehnološku pripremu radilišta). U prilogu autor se bavi problematikom tehnološke pripreme radilišta u šumskom gospodarstvu, koja se ne tiče samo sječe već i drugih šumarskih djelatnosti. Glavnu temu članka čini područje radnih funkcija personala koji obavlja ove radove i metoda kako bi tehnološka priprema trebala biti provedena nadovezano na aktuelne probleme šumarske prakse s konsekventnim prilagođavanjem na razvoj mehanizacije i samog gospodarenja šumama. Članku je od uredništva namjenjena uloga podloge za poticanjem diskusije i to mnogo širje u cijelom opsegu pripreme proizvodnje, a ne samo u tehničkoj pripremi radilišta. Br. 4. Bludosk y Z.: Ekonomickä efektivnost vyuziväni suroveho dfeva (Ekonomska efikasnost korištenja sirovog drva). Nivo cijena drva u Čehoslovačkoj je bio konstruiran na osnovu postojećih proizvodnih troškova. Radi toga neće osobito dugo trajanje proizvodnje podnositi nikakve račune, jer dio izdanih sredstava mora mirovati blizu 100 godina. Autor predlaže u kalkulacijama nekih tehnoloških iskustava, čijim slijedom dolazi do porasta ili umanjivanja gubitka i korištenja, da se drvo kao sirovina vrednuje cijenom koja sadrži faktor vremena. Ovaj se može utvrditi putem kompliciranog ukamaćivanja izvršenih troškova. Beinchauer K. i Domes Č.: Soustfedoväni pracovišt´ a jeho vyznam (Koncentracija radilišta i njezino značenje). Razvoj u organizaciji rada teži u svim oblastima stalno većoj koncentraciji |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 79 <-- 79 --> PDF |
specijalizaciji. I u šumarstvu je ovo pitanje već duže vremena u središtu pozornosti organizatora proizvodnje. Autor obrađuje poglavlja: — Problematika koncentracije radilišta i mogućnosti njezine optimalizacije, — Mogućnosti optimalizacije problema koncentracije uzgojnih radova i radova na sječi, — Analitička shema toka radova, — Značenje metode koncentracije radilišta. Šik a A.: Smrk pichlavy a jeho perspektivv v Krušnvch horäch (Bodljikava smreka i njene perspektive u Krupnoj gori). Jedna od malo vrsta četinjača koja podnosi dobro klimatske ekstreme brdskih položaja u Krušnoj gori i ostaje daleko otpornija protiv plinova sumpornog dioksida nego domaća smreka, jest Picea pungens Englm. Ali ova vrsta smreke treba mnogo vlage i svijetla. Njezin rast u usporedbi s onim Picea abies je mnogo polaganiji i ukupna proizvodnja drvne mase i njezina vrijednost je značajno manja. Njezina funkcija kao vremenski ograničena vrsta drva za zamjenu mjesto domaćih smreka na eksponiranim položajima Krušne gore sastojati će se prije svega u zaštiti tla i vlage. P e 1 i š e k J.: Odumiräni lesnvch porostu podel silnic v oblasti Karlovych Varu (Odumiranje šumskih nasada uzduž cesta u području Karlovih Vari). U sjeveroistočnoj Češkoj utvrđeno je da šumski nasadi uzduž cesta odumiru. Kemijski sastav tala pod odumrlim nasadima je pokazao jako sekundarno osoljavanje natrijevim kloridom u poređenju sa tlima pod zdravim nasadima. U slanim tlima s odumrlim stablima uzduž cestovnih rubova bio je ustanovljen porast sadržaja natrija u gornjim slojevima za 1.166—2.250 %, a u donjim slojevima nalazi se za 1070—3933 % više natrija. Sadržaj klora bio je u gornjim slojevima za 916—1.200%. a u donjim slojevima za 325—920 % viši nego na drugim mjestima. Iglice odumrlih nasada sadržavale su za 356—573 % više Na i za 500—685% više Cl nego drugdje. Odumiranje u blizini cesta rastućih nasada bilo je prouzrokovano prokapljavanjem otopina soli, kojima se posipavaju ceste. J a n č ä f ik et col.: Laboratorni metoda testoväni fungicidu proti sypävce borove (Laboratorijska metoda testiranja fungicida protiv osipanja iglica bora). Gljiva Lophdermium pinastri Chev., koja uzrokuje osipanje iglica bo ra raste kod statičkog kultiviranja u laboratoriju na stabilnim pločama agara razmjerno polagano, i tako ova metoda za biološke a prije svega fiziološke studije spomenute gljive ne odgovara baš mnogo i ona se i ne primjenjuje za laboratorijski izbor (screening) odgovarajućih sredstava za uništavanje. Stoga je bila razvijena u laboratoriju nova metoda za kultiviranje gljive L. pinastri, koja se sastoji u duboko submersnom kultiviranju micelija uzročnika osipanja iglica bora. U submersnim kulturama raste gljiva prilično brzo, razvije svoje karakteristične bodljikave kuglice i postiže maksimum svoga rasta nakon 12 do 16 dana. Dodavanjem različitih koncentracija sredstava za suzbijanje u tekući medij prije inokuliranja micelija moglo je biti testirano djelovanje fungicida, koji će se upotrebljavati za zaštitu sadnica bora u rasadnicima, a njihovo djelovanje u laboratorijskim uslovima moglo je biti testirano pomoću tzv. minimalno inhibijentne koncentracije. To znači najmanje koncentracija sredstva za suzbijanje u tekućem mediju, koja još potpuno sprječava rast inokuliranih gljiva. Br. 5. Micha l I.: Les jako predmet uzemniho planoväni (Šuma kao predmet regionalnog planiranja). Regionalno planiranje je razmjerno mlada disciplina i predstavlja multidis ciplinarnu djelatnost s ciljem iznalaženja kompleksnih rješenja za usmjeravanje razvoja teritorija. Autor razrađuje slijedeća poglavlja — Teritorijalno planiranje i potrebe šumskog gospodarstva — Osnovne informacije o teritorijalnoj planskoj projekciji — Uređivanje šuma i teritorijalno planiranje — Praktične preporuke. Švestk a M.: Novelizace norem ochrany lesa (Novelizacija normi zaštite šuma). Godine 1973. u ČSSR izrađena je novela normi zaštite šuma. Sad vrijede osim osnovne norme, koja utvrđuje glavne zadatke zaštite šuma protiv škodljivih insekata i gljiva, samo za granu važeće norme koje određuju obavezne mjere zaštite šuma protiv slijedećih štetnika i bolesti: Ips typographus L.. Hvlobius abietis L., Lymantria monacha L., Choristoneura murinana Hb., Trypodendron lineatum 01., Lophodermium pinastri Chev. 205 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Dosada važeća norma za suzbijanje štetnika u šumskim sastojinama od tla pa do zraka (pomoću aviona) bit će zamjenjena novim uputstvima o kemijskom suzbijanju štetnika avionima. U radu na noveli išlo se za pojednostavljenjem i razumljivošću. Tehnološka iskustva ne čine sada više sastavni dio tehničkih normi, još će biti izdane oznake poznatih kemijskih sredstava. Kao osnovna metoda zaštite šuma bit će naznačena preventivna zaštita. Nužnost zaštite čovjekove okoline bit će u noveli normi jako naglašena. Pohorel y M.: Problematika hospodäfske üpravy lesu ve Finsku (Problematika gospodarskog uređivanja šuma u Finskoj). Rad opisuje tehnologiju izrade planova uređivanja šuma u Finskoj i to kako u državnim šumama i velikih šumsko-industrijskih društava, tako i kod vlasnika malih šumskih kompleksa. Nadalje čitalac priloga upoznaje s razvojem cjelodržavnih inventura šuma. One se izrađuju od 1921. u istraživačkom institutu, u odjelu za šumske inventure i izvozne obavijesti. Pretežni dio ove studije naročito je posvećen EDV upotrebi i primjeni matematičkih metoda, kod čega će biti uvijek ukazivano na razlike radova na uređivanju u Finskoj i kod nas. Ku s J.: Nove pohledy na vypracoväm lesnych hospodäfskych plänu (Novi pogledi na izrađivanje šumskih gospodarskih osnova). Novi financijski plan za šumsku upravu Ostrovice uređuje gospodarenje šumama putem okvirnih uputstava za gospodarenje pojedinim proizvodnim cjelinama diferencirano i kompleksno. Postavljeni ciljevi gospodarenja vodama su aktivno osigurani i određena su neka ograničenja u pogledu sječe, privlačenja i odvoza. S istih razloga utjecat će se na njegu tla, održavanje reda vodotoka i priobalne sastojine. Promišljenim gospodarenjem šumama otvorit će se uslovi za stvaranje i zaštitu izvora vode, produženje proljetnog kopnjenja snijega, stabiliziranje odtoka voda i održavanje kvalitete pitke vode. Osobita pažnja biti će posvećena područjima izvora vode i zamočvarenim i eroziji sklonim područjima. Br. 6. Adame k I.: Proudove netradični technologie zpevnoväni lesnich komunikaci (Tokovi netradicionalne tehnologije učvršćivanja šumskih komunikacija). Zbog potreba najbržeg dovršavanja mreže šumskih komunikacija na gospodarsku gustoću u odnosu na površinski i vremenski koncentrirane zahvate u iskorišćivanju, sazrio je prijedlog usmjerenih faznih postupaka kod gradnje i učvršćivanja puteva, koji tako daleko idući koliko je moguće, iskorišćuju lokalne izvore građevnih materijala. Ovaj postupak u građenju pokazuje slijedeća karakteristična zapažanja: visoku produktivnost građevinskih radova, niske troškove građenja, pretežno krovnog poprečnog presjeka tako građenih puteva, iskorištenje teške tehnike za nabijanje s faznim sistemom izgradnje i niske troškove potpuno mehaniziranog održavanja takvih puteva. Izgrađeni i ocjenjivani kolnici pokazuju isto tako dobre parametre kao konvencionalno građene ceste. Razvit će se visokokapacitetni sastavi strojeva radi usmjerenih faznih postupaka gradnie s godišnjim kapacitetom izgradnje 40 do 60 km učvršćenih namjenskih šumskih puteva. Dressler M.: Težebni postupy v mytnich težbach s jednoduchym odvetvovacim strojem (Sječni postupci u dovršnim sjekovima jednostavnim strojem za sječu grana). Prilog sadrži prijedlog nekoliko integriranih tehnologija s lakom i relativno jeftinom tehnikom. Tehnologije su određene kako za predjele s vučom tako i za prijedloge sa žičarama. Temeljnu zamisao čini integrirano pomicanje sa sječom grana putem prolaza kroz stroj za sječu grana, koji je razvijen i testiran u Institutu za šumarska istraživanja KRTINY. Dimitrovsky K.: Volba druhu dfevin a spusoby jejich pestoväni na vysypkach (Izbor vrsta drveća i načina njihovog uzgajanja na sipinama). Na području šumarske rekultivacije je važno, da se izbor vrsta drveća kao i njihova zastupljenost u sastojinama odredi na osnovu poznavanja okoline i zahtjeva funkcija sastojina. Postizavanju trajne plodnosti tala i visokovrijednih po vrstama usklađenih mješovitih sastojina vodi jedino osnivanje sastojina u prvoj fazi samo pionirskim vrstama drva, i u slijedećim godinama, tj. nakon ustanovljenja nepovoljnih fizikalnih i hidropedoloških svojstava, prijelaz promjeni putem podsadnje ili drugim tradicionalnim |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 81 <-- 81 --> PDF |
načinima promjene. Kod svih smjesa (pionirska vrsta drva — plemenita listača) mora se polaziti od ekološki bliskih vrsta i od prirasta odabranih vrsta na samim antropogenim staništima. B e 1 s ky J. i Š k o p e k V.: Použiti ocelovych materijalu pfi lesotehnychich stavbäch (Upotreba čeličnih materijala na šumskotehničkim građevinama). Razvijanje malih pregrada kod pregrađivanja divljih tokova i bujica orijentira se na uštedu kvalificirane radne snage i skraćivanje vremena izgradnje. Gradnja otvorenih pregrada u visokom gorju pokazala je, da je ušteda na samoi težini transportiranih građevnih materijala iznosila oko 50 % a društveno neizostavljivi rad na gradnji oko 40 %. Radi se o jednostavnoj montaži, koju izvodi manje kvalificirani radnik i koja može biti svladana i za vrijeme nepovoljnog vremena. Mokre metode gradnje su u jednom dijelu konstrukcije isključene. Protivno tome se pokazalo, da se troškovi konstrukcije uvoznih dijelova izravnavaju cijenama klasičnih tipova pregrada, a sigurnosna radna tehnologija iziskuje montažu pomoću mehaniziranog sredstva. Br. 7. Ada mek I.: Jednoduche zpusoby zpevnoväni lesm´ch komunikaci intenzivni hutriici technikou (Jednostavni načini učvršćivanja šumskih komunikacija intenzivnom tehnikom nabijanja). Daljnje racionaliziranje i podizanje vrijednosti građevnih radova jednostavnom tehnikom učvršćivanja postignuto je pomoću tehnike nabijanja uz primjenu pouzdanog čeonog utovarivača 977 KL snage 190 KS za dobivanje i utovar lokalnih građevnih materijala. Operativni kapacitet ovoga stroja u tlima najteže kategorije za dobivanje materijala od 48—69 m3/sat uz troškove od 5,1 do 7,4 KČS´m3 govori jasno kao preporuka za ove strojeve. Koncepciju nove vrsti čini granulometrijska i oblikovna obrada ove kamenite zemljane smjese izravno na planumu do tražene zrnatosti. Novo izgrađeni stroj kapaciteta 220 KS je u stanju 360—450 m3 kamene smjese u veličinama do 40—50 cm za vrijeme jedne smjene usitniti. Drobljenje gornjeg sloja može biti odabrano u dimenzijama 11,5 mm ili 38 mm. Stroj je namjenjen za drobljenje starih kamenitih kolovoza i za granulometrijske radove u kamenim smjesama, a moći će se koristiti i za kemijsku stabilizaciju slojeva podloge. Radni učinak sačinjava specijalizacija visokog kapacitetnog faznog postupka u građenju za ovaj novovrsni način gradnje te učvršćivanje mreže šumskih puteva s godišnjim kapacitetom građenja od 50—60 km. C h a 1 u p a V.: Rizeni rustu a otužilosti semenačku vnejšimi faktori (Vođenje rasta i otpornosti sadnica vanjskim faktorima). Rast sadnica naših glavnih vrsta četinjača u početnom periodu njihovog života u običnim vanjskim uslovima polagan je za postizavanje dimenzija pogodnih za sadnju sposobnih sadnica potrebno je i višegodišnje uzgajanje u rasadnicima. Uzgajanjem sadnica u povoljnim vanjskim uslovima može se njihov rast mnogostruko ubrzati. Iz provedenih pokusa je moguće zaključiti, da sadnice mogu dostići tokom nekoliko mjeseci iste dimenzije, kakove postižu kod uzgajanja u šumskim rasadnicima u prirodnim uslovima za nekoliko godina ako su uzgajane u optimalnim uslovima. Izmjenom vanjskih faktora moguće je voditi i djelovati ne samo na rast već i na otpornost sadnica, koja ie naročito važna kod presađivanja sadnica u šumske nasade. Heryne k J.: Komplexni meliorace zamokfenvch lesm´ch pud (Kompleksna melioracija mokrih šumskih tala). Mokra i vlagom ugrožena šumska tla zauzimaju sada više od 10 % površine šumskog zemljišnog fonda Češke socijalističke republike i imaju površinu gotovo 277.000 ha. Ali u apsolutnoj većini slučajeva se ne radi o novoj i nepoznatoj problematici, nego o stvarnom tradicionalnom sadržaju djelatnosti šumskih gospodarstava na svim stupnjevima zaboravljenom i zanemarenom tokom desetaka godina. Želimo li osigurati daljnji rast proizvodnih snaga šuma melioracijama šumskih tala, primorani smo obratiti svu pažnju na ovu grupu šumskih tala. U nastojanjima za intenzifikaciju i racionalizaciju šumske proizvodnje i kod stalnorastućih zahtjeva za ispunjavanje daljnjih društvenih funkcija šumskih nasada se upravo sve češće susrećemo s problematikom odvodnjavanja i kompleksne melioracije mokrih šumskih tala. Br. 8. Fer da J.: Kurorašelinne substräty (Supstrati kore i treseta). Stalno sve manje zalihe visokovrijednog treseta u ČSŠR prisilile su nas, da |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 82 <-- 82 --> PDF |
istražujemo druge izvore za zamjenu organskih materijala za proizvodnju supstrata. Jedna od tih je otpadna kora šumskog drveća, iz koje su bili proizvedeni tako zvani supstrati kore i treseta. U priloženom članku su ocijenjeni rezultati višegodišnjeg uzgajanja klijanaca i sadnica raznih šumskih vrsta drveća na o- vim supstratima u poređenju s do sada uobičajenim čistim tresetnim supstratima. Vysko t M.: Lužni les v biomase (Nizinska šuma u biomasi). Razvoj nauke i tehnike zahtjeva obračunavanje produkcije ne samo po obujmu, već i po materiji (težini). Biomasa stabala i sastojina će postati na taj način za šumsko gospodarstvo, drvnu industriju i za druge korisne svrhe važan podatak. Konkretni podaci biti će navedeni na osnovu primjera južnomoravske nizinske šume u zajednici U 1 m e t o — Fraxinetum carpineum. U okviru kompleksnog istraživanja bilo je obrađeno ovdje 15 modelnih stabala hrasta, jasena i lipe u stogodišnjoj sastojini. Kod broja od 854 stabla po ha iznosi nadzemni i podzemni volumen biomase 672,521 m3 po ha. Autor navodi dalje podatke o biomasi korijenja i deblovine u sirovom i suhom stanju po obujmu i u težini. Dalje navodi da stogodišnja nizinska šuma ima blizu 20 milijuna listova po ha i da ukupna površina lišća iznosi 4,6 ha po ha tla, to jest da je površina tla u nizinskoj šumi pokrivena s blizu 5 puta većom površinom lišća. Godišnja proizvodnja nizinske šume iznosi 26 m3 po volumenu, 34 t u sirovoj masi kulture i 17,9 t u suhom stanju po jednom ha. Nasuprot tome poljoprivredne kulture u jednakom području proizvode godišnje 12 tona suhe mase po ha. Godišnja proizvodnja nizinske šume prema tome je za jednu trećinu znatnija nego ona na kultiviranim gnojenim poljima. Navedeni primjer pokazuje da biomasa izražena u težini, predstavlja važan podatak za vrednovanje proizvodnje i značenja šuma. Opi t V.: Možnosti vyuzitf elektroničke vypocetni kanceläfske techniky (Mogućnosti korištenja kancelarijske obračunske tehnike). Moderna elektronska tehnika omogućuje putem svoga minjaturiziranja da prodre izravno u proizvodne procese. Aktualni tipovi programiranih stolnih računara slijede s njihovim učincima automatske računske strojeve srednjih siste ma, koji su bili instalirani prije nekoliko godina. U mnogim projektnim zavodima sada su ovi programirajući stolni računari uvedeni, ali je računska tehnika tehničkih biroa državnih šumarskih ustanova ostala na vrlo niskom nivou. Članak upozorava na iskorištenje stolnih računara Wang 2200 i Hewlett — Pachard 9800 u projektantskoj praksi državnih šumarskih zavoda, a dana su također rješenja konkretnih primjera. Krečmer V. i Petr B.: Sovetske poznatky o zdravotnich funkcich lesu (Sovjetska saznanja o zdravstvenim funkcijama šuma). U svim razvijenim zemljama računaju s tim, da šumsko gospodarstvo ima zadaću planski pružati pogodan prostor i pripravljati i održavati pogodnu sredinu za oporavak, učvršćenje zdravlja pa i lječenje građana. Govori se općenito o rekreacionoj funkciji šuma i šumskih gospodarstava. Glavni zadaci ovdje su: a) objasniti djelovanje šumske sredine na ljudski organizam, zdrav i bolestan, prema pojedinim somatskim i psihičkim učincima i u njihovom kompleksu; b) odrediti oblike uređivanja šumske sredine i prostor šuma za optimalno i trajno pružanje traženih funkcija; c) urediti ekonomsku i upravnu strukturu dosada samo proizvodnog poduzeća (grane) za pružanje i nerobnih usluga za društvo. Br. 9. Prudi č Z.: Vliv zastoupeni buku na odolnost´ smrkovych porostu (Utjecaj zastupljenosti bukve na otpornost smrekovih sastojina). U izabranim gospodarskim cjelinama vegetacionog stupnja smreka — bukva u češkom pograničnom gorju, kao u Češkoj šumi, Krkonošama, visokom gorju i uvalama zapažen je odnos između slučajnog užitka i strukture sastojinske zalihe. Na osnovu analize odnosa između 2,343.000 m3 sastojinske zalihe i odgovarajućih desetogodišnjih slučajnih užitaka bilo je utvrđeno, da na nadmorskim visinama 700—900 m porast zastupljenosti bukve za desetinku znači već smanjenje slučajnog užitka za 12 %. Iz tog proizlazi da osiguranje zastupljenosti bukve od 30 % u smrekovim sastojinama ovoga visinskog stepena, predstavlja mogući put za podizanje otpornosti svih onih sastojina, gdje prije svega nanose štete gospodarenju abiotski faktori. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Švestk a M.: Možnost vyuciti vrtulniku pri ochrane dfeva proti kurovcum (Mogućnost korištenja helikoptera kod zaštite drva protiv potkornjaka). U vezi s opasnošću razmnoženia I p s typographies poslije u siječnju 1976. nastalih velikih vjetroloma, čijom žrtvom je u Čehoslovačkoj palo 6,000.000 m3 drva, pokušano je korištenje helikoptera za profilaktičku zaštitu vjetroloma svuda tamo, gdje je opasnost razmnožavanja štetnih insekata postajala akutnom. 10 ha površine vjetroloma tj. 4.000 m3 drvne mase i osim toga 500 m3 izrađenog drva bilo je tretirano sintetičkim Pyrethroid Permethrinom i kemijskim sredstvom Actellic 50 EC. Pri tom je bilo zapaženo tehničko gledište upotrebe helikoptera Mi 2 u teškim uslovima, kao i kvaliteta sredstava za zaprašivanje i djelovanje primjenjenih koncentracija i doziranja primjenjenih sredstava za suzbijanje podkornjaka. Pokušaji pokazuju da upotreba helikoptera kod zaštite vjetroloma ima realne izglede. Vrednovanje djelovanja i drugi rezultati još će se provjeriti. Ko š ul i č M.: Maloobjemove obalovane semenäcky smrku ztepileho (Ponik smreke u tubama malog sadržaja). Glavni cilj vrednovanog pokusa bio je ispitivanje tehnoloških svojstava ponika u tubama obične smreke za primjenu za automatiziranu presadnju u veće vegetacione tube u sticanju iskustva u uzgoju sadnica u tubama većeg sadržaja. Time se dokazalo, da se sjetvom ponika u tubama na zračnom jastuku (oko 5 cm debelom) postiže upravo takav korjenov sistem, kakav je neophodan za automatiziranu presadnju »iz tube u tubu«, to jest s isključenjem prorašćivanja temeljnih dijelova korjenja kroz omotni materijal, i zamašnom povećanju korjenja bez pratećih deformacija. Chlebek A. i Zeleny V.: Topoly a bfehove porosty (Topole i obalne sastojine). Autori iznose podatke o rezultatima sadnje raznih ondje poznatih klonova topola i nekih listača u 10 godina u priobalnim nasadima. Pokazalo se, da topole svojim brzim rastom kako stabla tako i korijenja u vrlo kratkom vremenu osiguravaju stabilnost obala vodnih korita. Osim toga topole pokazuju dva do tri puta veći prirast u debljinu i visinu od ostalih primjenjenih listača (joha, jasen, javor, crveni hrast). Bartunkova P.: Vliv lesa na ütlum hluku (Utjecaj šume na prigušivanje buke). Dosadanja saznanja o utjecaju šume na suzbijanje buke nisu još potpuna. Razlog ove nepotpunosti leži prije svega u tehnički teško provedivim mjerenjima efekta obrane od buke. S´upanj smanjenja buke u šumi ne ovisi samo o gustoći (kompaktnosti), o strukturi vrste drva i o vertikalnoj razvrstanosti biljnih zajednica, već i utjecaji također smjera i brzine vjetrova, temperature, međusobnog položaja izvora buke i uređaja za primanje buke te od frekvencije glasnosti. Značenje gradskih zelenih površina u akustici životne sredine zaostaje u poređenju sa značenjem šume. Budući da ovi nasadi najviše sastoje iz aleja i manjih grupa stabala na taj način izazvano prigušivanje buke je neznatno. Br. 10. Per gl er J.: Podnikove skoly — novy članek podnikove vychovy pracovniku (Škole poduzeća — nova karika odgoja radnika u poduzećima). Dosadanje stanje pripremanja radnika, koje je bilo poduzeto u školama pojedinih poduzeća državnih šuma, ne odgovara više povećanim zahtievima gospodarsko- tehničkog razvoja šumskog gospodarstva, koji su došli do vrijednosti u petoj petoljetci. Stoga su direkcije državnih šuma 1971. godine započele sa specijalnim školovanjem, koje predstavlja novi i viši elemenat stručnog školovanja. Dosadašnja iskustva, koja su prikupljena u takvoj školi zapadnočeških državnih šuma, pokazuju da je ovaj viši tip pogonskog školovanja potpuno uspješan i može postati za školovanje i usavršavanje specijalista u rednim zvanjima-i tehničara u cikličkoj pripremi za vodeće namještenike. P u 1 i c a r M.: Použiti vykonne težebni techniky pri zpracoväni polomu a vyvratu (Upotreba izvršne eksploatacione tehnike kod izrade vjetroloma i izvala). Za privlačenje i skidanje grana u sastojinama, koje su bile oštećene olujama, bili su uvršteni slijedeći strojevi: tegljač Kockum K 861, Volvo BM 868 i Volvo BM 971, domaći tegljač LKT 75 i 80 te procesor Logma T 310. Mnogostranost ovih teških strojeva za iskorištavanje dobro se pokazala. Njihovom pomoći skraćuje se boravak šumskih radnika na o |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 84 <-- 84 --> PDF |
pasnim površinama vjetroloma. Ovi strojevi za iskorištavanje šuma mogu ispuniti zadatak mobilne rezerve za izradu kalamiteta u šumskom gospodarstvu. Navrati l K.: Technizace präci težebni činnosti a ürazovost (Tehnizacija radova djelatnosti iskorištavanja i učestalost nesreća na radu). Djelatnost iskorištavanja u proteklih pet godina predstavljala je polovicu ukupnog sadržaja produkcije u državnim šumama ČSR, pri čemu je udio nesreća na radu kod iskorištavanja iznosio 65 do 69 % ukupnog broja nesreća na radu u državnim šumama ČSR. Uvođenjem moderne tehnike uspielo je ne samo povisiti obujam pojedinih operacija djelatnosti iskorištavanja, nego i smanjiti ukupan broj nesreća u ovoj djelatnosti. Tehnizacija ovih radova značajno smanjuje učestalost nesreća, čime opadaju i gubitci živoga rada, a sazrijevaju dobri gospodarski rezultati i postiže se viša radna kultura i radna higijena. Nova k V.: Hrozi nebespeči pfemnoženi hmvzu po vetrne kalamite (Prijeti li opasnost prevelikog razmnažanja škodljivih zareznika nakon kalamiteta vjetroloma). Izvanredni vremenski uslovi, prije svega dugotrajne visoke temperature i suše u cijeloj Srednjoj Evropi, utjecali su jako na razvoj podkornjaka i isto tako su pojačali dispoziciju za napad različitih štetnih insekata na drvo vjetroloma. Prije svega vjetrolomi jako su privlačili takve štetnike. Na sastojinskim rubovima nisu bila napadnuta samo stabla s oštećenim korjenovim sistemom, nego i stabla oslabljena od suše. Napadnuta stabla često nisu pokazivala nikakvih simptoma napada, njihove krošnje ostale su zelene do u kasno ljeto, što je otežavalo utvrđivanje i uklanjanje. Broj mladih zareznika po jednom sušcu kretao se između 52 do 78 hiljada. Također je poraslo stanje štetnika u liku i kori, Trypodendron lineatum 01., zajedno se Hvlurgops palliatus Gyll, Pityogenes chalkographus L. i na nekim mjestima i Ips typographus L. i Ips amitinus Eichh. Ü situacijama vjetroloma razmnaža se i vrsta Hylastes cunicularius Erichs, koji s pipom Hylobius abietis L. uništava novoposađene mlade sadnice na očišćenim pomlađenim površinama vjetroloma. Bile su prodiskutirane razne mjere za zaštitu i uništavanje, koje moraju biti ostvarene još prije konca godine. Vošahli k J.: Nährada škod vznikaiicich na lesnich porostech použivanim posypovych soli (Naknada šteta nastalih na šumskim sastojinama upotrebom soli za posipanje cesta). Autor obrađuje u prvom redu potrebu nedvosmislenog ustanovljivanja šteta u suradnji svih zainteresiranih. Po tom slijedi obračun štete na osnovu nadležnih uputstava, a zatim odštetni zahtjev upućen upravi za ceste te obrađuje pravno stranu cijelog postupka sve do naplate štete. Br. 11—12. Boče k J.: Investice — klič k rozvoji lesniho hospodäfstvi (Investicije — ključ za razvoj šumskog gospodarstva). Povisivanje obujma investicione izgradnje stvara preduslov za ravnomjeran, proporcionalan i efektivan razvoj u daljnjoj perspektivi investicione izgradnje. U grani šumarstva je došlo tokom pete petoljetke do značajnog porasta investicione izgradnje, što se pokazalo u progresivnim strukturalnim promjenama proizvodne baze. Niz tradicionalnih profesija nestaje, mjenjaju se cijele radne operacije, strojevi zamjenjuju ručni rad i dolazi do stalnoga snižavanja broja radnika potrebnih za izvršenje povećanih radnih zadataka. Jedan od osnovnih faktora kvalitetnog razvoja je izraziti napredak nauke i tehnike te ubrzano provođenje novih saznanja u praksu. Mehanizacija i automatizacija postaju pretežni oblici tehnologije u proizvodnji. Smisao toga procesa je postizavanje kvalitetnih promjena proizvodnotehničke baze. Rezultati postignuti na sektoru investicione izgradnje u šumarstvu ČSR baziraju na izvršenim ulaganjima, čija se struktura u članku detaljno razrađuje. Moudry, Neshyba i Pavelka: Päty rok s komplexnimi četami (Peta godina s kompleksnim radnim grupama). Kompleksne radne grupe postaju i danas kao mjera racionalizacije rada na sječi i prevlačenju. Njihova suština leži i u organskom spajanju sječe i privlačenja drva u jedan radni tok. U šumskoj upravi Rajec i školskom pogonu Krtiny radi se na tome već od 1972. godine. Ova tehnologija se razvijala istodobno s razvijanjem proizvodnih snaga i specijalizacijom unutarnje organizacije obaju pogona. Glavni probitak ove tehnologije leži u povećanju produktivnosti rada u periodu 1971. do 1975. za 37,2 do 38%, u |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 85 <-- 85 --> PDF |
boljoj zaštiti od nesreća na radu i zaključno u jednostavnijem i bržem odvijanju toka iskorištavanja drveta. Važan preduslov je tehnološka priprema radilišta koja osigurana pomoću specijalista kompleksne radne grupe omogućuje također uvođenje daljnjih modernih sredstava mehanizacije u proizvodni proces. Kadlu s Z.: Pestovani lesa a typologie (Uzgajanje šuma i tipologija). Uzgajanje šuma može biti definirano kao vođenje i uređivanje procesa rasta i reprodukcije u šumskim biocenozama (uključivo i kultiviranim) radi postizavanja određenih redovnih i izvanrednih prihoda. U modernom shvaćanju kompleksne racionalizacije je nužno diferenciranje prema tipološkim jedinicama definiranim prirodnim uslovima. Smetnja u tom smislu bili su do sada nestabilizirani tipološki sistemi i gospodarski ciljevi, kao i sistematske pogonske i šumsko uzgojne jedinice kao posljedica naprednog poznavanja šume i njezine okoline. Ulogu ovdje igraju isto tako promjene šumskog gospodarstva u sebi i u njegovom položaju u cijelom društvu slijedom naučnotehničkog razvoja. Put k neizostavnom iskorištenju tipologije vodi preko rajoniziranja ciljeva i svrhe šumskog gospodarstva i optimalizacije bioloških, tehničkih i gospodarskih mjera u suglasnosti s naravnim i antropskim uslovima (npr. ekshalati) zadanog područja. B a r t o š Z.: Vystavba pozemnich staveb v lesnich uzemich z hled´iska estetiky a krajinäfstvi (Izgradnja zgrada na .šumskim zemljištima s gledišta estetike i krajolika). U zadnje vrijeme ulazi u svijest ljudi, što dalje to više, da kvaliteta sredine u kojoj žive ima utjecaja ne samo na njihovu psihu, osjećaje i emocije. Ukratko kvaliteta njihovog života je znatno ovisna o kvaliteti njihove životne sredine. Jedan od glavnih faktora, koji djeluju na životnu sredinu i izgled krajolika su građevinske investicije svih vrsta i namjena. Za sve je zajednički zahtjev s gledišta stvaranja i zaštite životne sredine, da u najvećoj mjeri sačuvaju izvoran izgled krajolika i estetsko usklađivanje gradnje s njezinim okolišem. L i z n a A.: Pohled na strukturu lesnich delniku ĆSSR (Pogled na strukturu šumskih radnika ČSSR). Statističkom obradom podataka jedinstvene evidencije svih radnika dobiveni podaci pokazuju za 10 % čehoslovačkih šumskih radnika, da nema samo određenih razlika između šumskih radnika različitih profesija, nego da je struktura šumskih radnika u ČSR i SSR malo različita. Među profesije s povoljnom starosnom i kvalifikacionom zastupljenošću spadaju radnici koji poslužuju sredstva mehanizacije i sjekači. Žene, koje djeluju prije svega u uzgoju šuma, čine samostalnu grupu. Briga, koju država posvećuje šumskim radnicima je vidljiva u njihovom visokom stručnom nivou i povoljnoj starosnoj strukturi. Članak sadrži podatke o: starosnom sastavu radnika, nastanjenosti (selo-grad), obiteljskom stanju, broju djece u obiteljima, školskoj spremi i načinu dopreme na radilište po profesijama. Kudel a M.: Zkušenosti s Emdelitem pri ochrane kultur proti žiru klikoroha boroveho (Iskustva s Emdelitom zaštiti kultura od borove pipe). U zaštiti mladih kultura četinjača protiv napadaja pipa (Hylobius abietis L.) se iskušalo umakanje cijelog nadzemnog dijela sadnice prije sadnje u 2 %-tnu vodenu emulziju sredstva Emdelit (15 Vo Trichlorfona s 10% Lindana). Djelovanje je trajalo cijelo vrijeme vegetacije a pipe su kod žderanja bile uništene još 5 mjeseci nakon tretiranja biljaka. Kod prošlogodišnjih i predprošlogodišnjih kultura koje su bile iznenada napadnute pipama, prskanje sadnica prije svega korjenovih vratova s 0,5 do 1 °/0 rastopinom Emdelita spriječilo je daljnje žderanje pipa i stanje ovih insekata je znatno opalo. Peliše k J.: Ucinky plynnych exhalätu Ostravska na lesni pudy Moravsko slezskych Beskyd (Djelovanje plinovitih ekshalata ostrawskog kraja na šumska tla Moravskošleskih Beskida). Oblast Moravskošleskih Beskida je vrlo važna za opskrbu ostravskog kraja vodom. Izlučenju ove namjenske oblasti su predhodila pedološka i fitocenološka istraživanja. Detaljnija pedološka istraživanja su pokazala znatan utjecaj ekshalata iz ostravskog kraja, koji jako djeluju na sastav šumskih tala i kvalitetu voda u vodotocima. Tiče se to prije svega spojeva sumpora u obliku SO3. U zaključku je rečeno: plinoviti ekshalati iz ostravskog kraja izrazito djeluju na povišenje sumpora u obliku SO3 u šumskim tlima na padinama izloženim vjetrovima S + SZ srednjeg i sjevernog dijela Moravskošleskih Beskida. Prema udaljenim |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 86 <-- 86 --> PDF |
uporednim plohama s južnim ekspozicijama (već bez učinka ekshalata) bilo je utvrđeno najveće gomilanje sumpora (SOs) u tlima najviših položaja (930—1300 m) u gornjim slojevima između 484—576 %, u dubljim slojevima između 491—856 % (ispiranje spojeva sumpora u donje slojeve). U tlima na podnožju padina bili su ustanovljeni sadržaji sumpora niži. U površinskim slojevima su sadržaji sumpora pokazali povišenje za 319—491 % a u donjim slojevima za 409—568%. Povećani sadržaj spojeva sumpora (SOs) javlja se zakonito također u vodotocima, Inž. Bernard HRUŠKA U PRODAJI! 1. Povijest Šumarstva Hrvatske — Zagreb 1976. . . . 250.— 2. Spomenica Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske (1846—1976) — Zagreb 1976 30.— 3. Kauders: Šumarska bibliografija II (1946—1955) . . . 20.— 4. Horvat-Krpan: Drvno-industr. priručnik — Zagreb 1976 g. 100.— 5. Šafar: Uzgajanje šuma — Zagreb 1963. g 50.— 6. Savjetovanje: Uloga šuma i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko područje — Zadar 1976. g 5.— 7. Savjetovanje o kršu — Split 1958. g 30.— 8. Kompleksna monografija o Kršu — komplet od 5 knjiga, 96 stručnih referata na 1.400 stranica — obrađena čitava SFRJ — Split 1958. g 100.— 9. Ugrenović: Trsteno-arboretum, Zagreb 1958. g 30.— 10. Tablice za kubiciranje trupaca — Zagreb 1975. g. . . . 50.— 11. Dnevnik rada — službena knjižica terenskog osoblja . . 35.— 12. Društvena značka Saveza IT šumarstva i drvne industrije 15.— Narudžbe prima: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE — ZAGREB, Mažuranićev trg 11 — Telefoni: 444-206 i 449-686 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 87 <-- 87 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA . . . U mjesečniku »Lesnoe hozjaistvo« čitamo i ovo: — U sjeverozapadnim područjima SSSR-a od 1961. godine proučavaju se metode za uspješniji uzgoj kultura jele. Između ostalog ispitan je utjecaj starosti biljaka na prirast kultura na 105 pokusnih ploha. Ti su pokusi pokazali da je prosječni godišnji visinsk i priras t u toku prvih deset godina iznosio: biljaka od sjetve u šumi 7,0 cm biljaka neškolovanih 2-god. sadnica 13,3 cm biljaka neškolovanih 3-god. sadnica 16,6 cm biljaka 4-god. školovanih sadnica 18,8 cm biljaka 5-god. školovanih sadnica 22,8 cm biljaka 7-god. školovanih sadnica 20,3 cm. Visina sadnica iznosila je: 2-god. 10,4 cm, 3-god. 16,8 cm, 4-god. 19,4 cm, 5-god. 25,9 cm, a 7-god. 38,1 cm. (Br. 8/1977). — M. G. SLJUSAREV i V. I. SAENKO, u br. 8/1977, izvješćuju o utjecaj u dubin e obrad e tl a na razvoj korjena bagrema i o broju korovnih biljaka u vjetrobranim pojasima. Kod duboke obrade, oranje na 40—45 cm, korjenov sistem imao je prosječnu dužinu 726,4 cm i težinu u zračno suhom stanju 22,3 gr, a kod obrade na dubinu 27—30 cm dužina korjenovog sistema iznosila je 218,6 cm težine 9,7 gr. Kod pliće obrade na 10 m2 niklo je 7 239 korovnih biljaka, a kod duboke samo 888 komada; broj vrsta u prvom slučaju iznosio je 10, a u drugom bile su samo tri. — Centralni sovjet sveruskog društva za zaštitu prirode, zajedno s časopisima »Lesnoe hozjaistvo« i »Lesnaja promišleniost« te još nekoliko listova raspisao je IY Sveruski fotokonkurs pod devizom »Zaštita prirode — općenarodno djelo«. Natjecati se može s crnobijelim ili s kolor fotografijama (poželjne dimenzije 24 X 30 cm). Natječaj se završava 31. XII 1978. godine. Nagrade iznose: prva 200 rubalja za foto u boji, a 150 crnobijelu, druga 150 odnosno 100 rubalja, a treća 100 odnosno 75 rubalja. (Br. 2/1978) U »Revue forestiere francaise« (br. 5/1977): — J. LOCATELLI pita »zašto i kako kljaštriti naše jele u Vogezima? « Zato, čitamo u tom članku, što kljaštrenje grana na dužinu debla od 8 met. povisuje vrijednost drva za 189 franaka, a troškovi tog rada, prema cijenama iz 1973. godine, iznose svega 7 franaka. Naime kljaštrenjem dobivaju se trupci bez čvorova, pa prema tome i kvalitetnije daske. Prvo kljaštrenje izvrši se do 4 met. visine, a drugo (eventualno i treće) do 8 met. Prvo kljaštrenje se vrši kada stabla postiglu pp oko 12 cm (starosti 30 god.) i to 300 stabala najkvalitetnijih stabala po jednom hektaru. — H. POLGE navodi nekoliko primjera, kako se može »potpunije koristit i stablo« preradom i panjevine sa žiljem promjera do 5 cm, jer se klasičnim načinom iskorišćavanja obuhvaćeno samo 53 % cjelokupne biomase stabla. Početak je tu te je u Francuskoj 1976. godine proradila tvornica sulfitne celuloze iz panjevine i žilja godišnjeg kapaciteta 50 000 m3; u Švedskoj su dva 213 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 88 <-- 88 --> PDF |
značajna poduzeća, Stora Kopparbergs Bergslags i Korsnäs-Marma, podigli tvornicu godišnjeg kapaciteta 450 000 m3 panjevine i time zaposlili 270 radnika (200 na vađenju i transportu panjeva, a 70 u tvornici). — M. FERNEX informira o ponovnom naseljavanju risa u Francusk u nakon što je iza rata naseljen u »Njemačku, Austriju, Italiju, Švicarsku, Jugoslaviju«. Ris se doprema iz zapadnih Karpata, gdje ga se nalazi oko 1 500 komada s gustoćom 0,26 do 1,03 na 1000 ha površine (šuma) uz istodobnu populaciju jelena s 23—28 i srna s 13 do 29 komada po na 1000 ha. — »1925: drvo se teško prodaje, gospodarstva propadaju, Landes je na rubu bijede . . . Međutim Landežani su bili oni, koji su izazvali: zabrinuti šumoposjednici obnovili su život svoje pokrajine. Njihova je bila ideja, da se podigne tvornica nebijeljenog omotnog papira iz drva primorskog bora... « piše Y. du CHYRON d´Abzac u »Revue forestiere frangaise« (br. 3/1977). Tvornica kapaciteta 5000 t papira, proradila je 1927. godine i gotovo nepromjenjenog ostala takva do 1957. god., kada je proizvodnja gaskonjskog papira iznosila 30 700 t. Do danas su proizvodni kapaciteti povećani na 150 000 t papira godišnje, za koju se godišnje potroši oko 400 000 t drva (2,8 t drva za tonu papira). Ovo bilježimo i stoga, da podsjetimo na sličan pothvat kod nas. U toku svjetske ekonomske krize (1929—1932) i drvo je nalazilo teško kupca, pa ovlaštenici zemljišne zajednice Ravna Gora (u Gorskom Kotaru) sami su organizirali sječu, preradu i prodaju izrađene robe i s vrlo dobrim financijskim uspjehom, kako je u Šumarskom listu (1934. g. br. 10) zabilježio ing. N. PROKOPLJEVIĆ. — U Francuskoj se godišnje proda oko 7 milijuna prirodnih i oko milijun komada umjetnih novogodišnjih (božičnih) drvaca. »Ali djecu se ne može prevariti «, piše G. GAUTIER (u R. f. f., br. 4/1977), i nastavlja, da »je vidio trogodišnju djecu, koja su razlikovali prirodno od umjetnog drvca« uz dodatak, da se u »prirodnom osjeća život .. . a umjetno je bez osjećaja«. Stoga predlaže, da se pored korištenja ovog šumskog sortimenta iz proreda i redovnog iskorišćivanja jele i smreke podižu i posebne kulture, prvenstveno od brže rastućih vrsta (duglazije, npr.). »Danas je drvo najvažnija sirovina za proizvodnju celuloze koja se prerađuje u papir, ali se šumsko bogatstvo ne smije shvatiti kao neiscrpan izvor sirovine« piše, u zagrebačkom dnevniku »Vjesnik« (od 11. V 1978) prof, dr inž. T. MARKOVIĆ, rektor Univerziteta u Tuzli. Zato bi trebalo pristupiti korišćenju k s i 1 i t a, mlađeg mrkog ugljena s izrazitom strukturom drva (drvna materija šuma iz tercijara), iz kojeg se može proizvesti 20 do 40°/o celuloze, »zavisno od stupnja pougljenja, načina obrade i bijeljenja«. Celulozna vlakna iz ksilita, »sama ili miješana s celulozom dobivenom od drveta temeljna su sirovina proizvodnje roto-papira, ambalažnog papira i kartonske ambalaže«. Sam lignit jeftiniji je i do pet puta od celuloznog drva, a i »sam tehnološki proces jeftiniji je od onog s drvetom«, dakle novine bi mogle imati jeftiniji papir. Uštedile bi se i devize, jer se ksilita, u dosad utvrđenoj količini od 150 milijuna tona, nalazi u bazenu Stanari (zapadno od Doboja), od koje bi se količine moglo oko 20 milijuna tona iskoristiti za proizvodnju celuloze u vrijednosti do dvije milijarde dolara. »Impozantan iznos u dolarima, a zastrašujući s obzirom da se toliko mora posjeći kvalitetnog ili nekvalitetnog šumskog fonda, odnosno uvesti iz Sibira ili Kanade«, naglašava prof. Marković. O. P. |