DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Zbog osobine da su u vrijeme prestanka rasta neke četinače tolerantne
na određene doze, mogućnost primjene Krenite u šumarstvu dolazi prije svega
u obzir za zaštitu šumskih kultura od nepoželjne vegetacije, koja predstavlja
smetnju za razvoj mladih četinjastih sadnica. Na površinama na kojima je
prirodno podmlađivanje ugroženo od gustog spleta korova, zbog osobine da
se brzo razlaže, Krenite takođe može predstavljati dobro rješenje. Na skladištima
drvne građe, čistinama i površinama duž puteva korov može biti suzbijen
bez opasnosti cd ugrožavanja estetskog izgleda okoline.


Službeno odobrenje za primjenu u šumarstvu Krenite je do sada dobio
u Saveznoj Republici Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Luxemburgu, dok se
u mnogim drugim zemljama uključivši i Jugoslaviju vrše ispitivanja s njim
i očekuje registriranje.


3. PRVI REZULTATI ISPITIVANJA S ARBORICIDOM KRENITE
U prvoj polovini rujna 1976. godine, na pokusnim parcelama veličine
5 X 10 m, tretirana je u šumskim kulturama nepoželjna korovska vegetacija
s Krenite. Bile su primjenjene 2 doze: 5 i 10 1 po ha i s 1000 1 vode po ha, a
tretiranje je vršeno plastičnom leđnom prskalicom CP-3.


Ispitivanje je izvršeno na 3 objekta:


1. U kulturi običnog bora (Pinus silvestris L.) i smreke (Picea abies L.
Karst), starosti 6—8 godina, na području Šumarije Doboj, u odjelu 44 g. j .
Preslica. Korovska vegetacija se sastojala od: 40% bukve (Fagus sylvatica L.),
40 % ive (Salix caprea L.), 10 % kupine (Rubus jruticosus L.), 5 % bagrema
(Robinia, pseudoacacia L.), 5 % hrasta kitnjaka (Quercus sessilis Ehrb.) te bujadi
(Pteridium aquilinum L. Kuhn.);
2. u kulturi crnog bora (Pinus nigra Arn.), starosti 4—5 godina, na području
Šumarije Bugojno, u odjelu 88 g. j . Škrta Nišan. Korovska vegetacija
sastojala se od: 50´!l/o bukve (Fagus sylvatica L.), 30% graba (Carpinus betulus
L.), 10% lijeske (Corylus avellana L.), 5 % crnog jasena (Fraxinus ornus L.),
5 % javora gluhača (Acer obtusatum Kit.), te nešto žestike (Acer tataricum L.),
kupine (Rubus jruticosus L.), kozje jabučice (Amelanchier ovalis Med.), ruja
(Cotinus coggygria Scop.), i palamide (Cirsium arvense L. Scop.);
3. u kulturi smreke (Picea abies L. Karst.), starosti 5 godina, na području
Šumarije Zenica u odjelu 119 g. j . Babino Gračanica. Korovska vegetacija sastojala
se od: 50% kupine (Rubus jruticosus L.), 20% velebilja (Atropa belladonna
L.), 15% ive (Salix caprea L.), 10% bazge (Sambucus nigra L.) i 5% palamide
(Cirsium arvense L. Scop.).
Rezultati pokusa evidentirani su u prvoj polovini svibnja 1977. godine.
Prije svega, važno je bilo da se utvrdi tolerancija sadnica na primjenjene doze,
te djelovanje na zastupljenu nepoželjnu vegetaciju.


Na svim oglednim parcelama odmah se moglo uočiti da su se efekti djelovanja
na korovskoj vegetaciji znatno razlikovali od efekata djelovanja drugih
arboricida. Nije bilo kod ostalih arboricida uobičajene prisutnosti žuto
smeđeg suhog lišća. Neke vrste, kao npr. bukva, nisu otvorile pupove i imale