DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Autori su proučavali gljive pirofilnog habitata, opisavši 15 vrsta i nabrojivši ostale već poznate, što ukupno čini 33 pirofilne vrste u Španjolskoj. Podijeljene su u dvije grupe: čisto pirofilne i slučajne. Od 15 opisanih gljiva 9 vrsta i 1 varijetet su novi za španjolski mikološki katalog. To su: Hyphrderma antracophyllum, Hyphodontia subalutacea, Amphynema byssoides, Psathyrella pen- nata, Tephrocybe ambusta, Coprinus gonophyllus, Coprinus lagopus var. sphaerosporus, Anthracobia macrocystis, Geopvxis carbonaria i Ascobolus carbonarius. De la Torre, M.: Prilog proučavanju vrste Gyromitra Fr. em. Harmoja u Španjolskoj. Autor opisuje 7 vrsta roda Gyromitra u Španjolskoj. D a f a u c e, C: Osjetljivost klonova topole prema napadu Cryptorrhynchus lapathi L. (Col. Curculionidae). Autor izlaže preferenciju Cryptorrhynchus lapathi u pogledu ishrane i ovipozicije prema raznim klonovima topole na temelju obavljenih pokusa, antibiozu koju predstavljaju neki klonovi te olfaktivne, fizikalne i kemijske podražaje, koji sudjeluju u tom procesu. U pogledu ishrane kornjaši preferiraju klon P. deltoides Marsh. cv. »Missouriensis Zeeland«, a izbjegavaju klonove P. alba L. cv. »bolleana« Lauche (sekcija Leuce ss. Albidae). i P. alba L. var. nivea cv. »Palmata«. Od svih klonova uzetih u pokus ženke su najradije odlagale jaja na P. X euramericana (Dođe) Guinier cv. »Bayer B 8 de montafia« i P. nigra L. X P. balsamifera cv. »Manitobensis«, kao i P. euramericana (Dođe) Guinier cv. »Robusta Zeeland« i P. deltoides Marsh. cv. »Missouriensis Zeeland«. U tom su pogledu izbjegavale iste one klonove, koje su izbjegavale u pogledu ishrane, kao i P. simonii fastigiata C. S. (sekcija Tacamahaca). Najpovoljniji su klonovi za kornjaše P. deltoides Marsh. cv. »Missouriensis Zeeland« i P. X euramericana (Dođe) Guinier cv. »I—214«. Na njima su kornjaši živjeli najdulje, odlagali najviše jaja i imali najveći koeficijent razmnožavanja. Nasuprot tome, klon P. nigra L. cv. »blanquillo de Granada« dao je kornjaše najkraćeg života, najmanje plodnosti i najmanjeg koeficijenta razmnožavanja (svega 0,1 jaja po ženki). Templado J.: Mimetizam insekata iberijske faune. Autor je proučavao razne primjere homokromije, homotipije i mimikrije kod insekata španjolske faune. Ujedno izlaže neke osnovne pojmove o adaptivnom karakteru i ekološkom značenju takvih pojava mimetizma. Morillo, C: Mravi iz grupe Formica rufa u boriku Valsain. Prilikom jednog pregleda šume Valsain nađene su vrste Formica rufa (72,64%> mravinjaka), F. dusmeti (18,86 %) i F. nigricans (8,49 %) s ukupnom gustoćom od 0,378 mravinjaka po hektaru. Analiza varijanci 15 varijabli, koje se odnose na strukturu vegetacije oko mravinjaka, pokazala ie da F. rufa nastanjuje gušće šume, sa debljim stablima i većom temeljnicom po hektaru nego F. dusmeti, koji se susreće više uz rub šume. F. nigricans je veoma rijedak i po rasprostranjenosti se u znatnoj mjeri preklapa s prve dvije vrste. Garcia, L.: Razmnožavanje orla Hieraetus fasciatus u planini Cabo de Gata u Almeriji. "üvaj se rad bazira na opažanjima dva gnijezda orla Hieraetus fasciatus u planini Cabo de Gata u Almeriji. Gniježđenje je tog orla veoma rano. Spolovi se susreću koncem prosinca, a kopula počinje u prvoj polovici siječnja. Koncem istog i početkom idućeg mjeseca ženke legu jaja. Inkubacija traje između 39 i 41 dana. Mladi izlaze iz jaja 12—18. ožujka i napuštaju gnijezda u roku od oko 65 dana. Na jajima sjedi isključivo ženka, dok je mužjak za to vrijeme hrani. U vrijeme parenja orlovi ostavljaju za vrlo kratko vrijeme svoj lovni teritorij. Tada love u parovima, predveče, u zasjedi. Njihove su glavne žrtve: Oryctolagus cuniculus, Alectoris rufa i Lacerta lepida. Biomasa ovih životinja u prvom gnijezdu iznosi 96,7%, a u drugom 83,05%. I. Mikloš |