DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 68     <-- 68 -->        PDF

gdje je raspravljeno o šumi i vodnom režimu,
o šumi kao zaštiti od erozije i vjetra,
te o utjecaju šume na sastav zraka i
životinje.


Slijedeći dio knjige odnosi se na razmatranje
šume kao elementa krajolika: šuma
i umjetnost, šuma i zaštita prirode,
šuma i rekreacija i dr., a završni d´.o raspravlja
o uzgoju šuma kao našoj i kultur-


Töth Bela es munkatärsai:
SZIKESEK FASITASA. Akademiai kiadö,
Budapest. Ara: 58,— Ft. Izdanje 1971, god.
248 strana, 62 slike i tabelarna pregleda.


To je naučna i praktična knjiga Dr.
TOTH Bele i njegovih suradnika o pedesetogodišnjem
ispitivanju i radu na
pošumljavanju slatina i slatinastih terena
u Mađarskoj.


Ovdje se iznosi historijat osnivanja
Stanice za ispitivanje slatina u Püspökladänju
(zapadno od Debrecina — na rubu
čuvene pašnjačke pustinje Hortebadj) i
polavjekovni rad te stanice. Studiozno
obrađuje metode uzgoja sadnica u rasadnicima,
koje žive na slatinastim zemljištima
svih kontinenata. Počelo se 1922.
god., kada je Pokusna stanica osnovana,
s oko 30 vrsti drveća, a sada u arboretumu
te stanice ima više od 900 vrsti
drveća. Isto tako obrađuje sve faze rada
na pedološkom ispitivanju slatina, praktične
metode rada na pripremi zemljišta,
pošumljavanju, njezi i uzgoju kultura na
slatinama.


Prilike su nam skoro iste, a tih slatinastih
zemljišta ima po cijeloj Jugosla-


BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL
DE ECOLOGIA,


br. 10, Madrid 1976. donosi:


Rigueiro Rodriguez, A.: Bilješke
0 flori u planinskom masivu Grazalema
i njegovim ograncima (Cadiz).


Navode se lokaliteti 90 biljnih vrsta na
planinskom masivu Grazalema uz oznake
smještaja u koordinatama U. T. M. od
1 km2.


noj zadaći. Dat je opširan popis literature,
citiraju se i radovi naših stručnjaka.


Možda bi obzirom na opću vrijednost te
knjige ne samo za šumare nego i za javnost
bilo vrijedno razmotriti da se knjiga
prevede i tako učini pristupačnom našoj
čitalačkoj publici.


Prof. dr Josip Kišpatić


viji, pa je potrebno da i naši stručnjaci
više pažnje posvete ovom pitanju. U Mađarskoj
slatine i slatinasta zemljišta čine
10 % od ukupne površine. Prema pedološkoj
karti Vojvodine od ukupne površine
oko 2,046.000 ha površina slatina


233.000 ha; dakle, skoro isti odnosi.
Autor knjige je rođen na slatinastim
terenima, 1949. godine je došao da radi
u Pokusnu stanicu, a 1954. god. je postao
rukovodioc stanice i pod njegovim rukovodstvom
dostigla je svjetsku slavu.


Ova knjiga je danas vrlo aktualna, jer
je plodnih zemljišta svakim danom sve
manje zbog izgradnje gradova, sela i naselja,
izgradnje autostrada, puteva, industrije,
sportskih i ostalih objekata, a
zbog zagađivanja prirodne sredine, čovjek
mora za zaštitu i unapređenje da
iskoristi sve mogućnosti i proširi zelene
površine.


Preporučujem ovu knjigu svim stručnim
i naučnim krugovima.


Ivan Bajin, dipl. inž. šum.


Soriano Martin, C, Mufioz
Garmendia, F.: Florističke bilješke iz
Segura-Cazorla.


Navode se lokaliteti 64 taksona, definirani
koordinatama U. T. M. od 1 km2.
Ti su lokaliteti na području planinskog
masiva Segura većim dijelom novi za
navedene vrste.


De la Torre, M., Moreno G.,
Teller i a M. T., Calonge F. D.: Prilog
poznavanju pirofilnih gljiva Španjolske.