DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 68 <-- 68 --> PDF |
gdje je raspravljeno o šumi i vodnom režimu, o šumi kao zaštiti od erozije i vjetra, te o utjecaju šume na sastav zraka i životinje. Slijedeći dio knjige odnosi se na razmatranje šume kao elementa krajolika: šuma i umjetnost, šuma i zaštita prirode, šuma i rekreacija i dr., a završni d´.o raspravlja o uzgoju šuma kao našoj i kultur- Töth Bela es munkatärsai: SZIKESEK FASITASA. Akademiai kiadö, Budapest. Ara: 58,— Ft. Izdanje 1971, god. 248 strana, 62 slike i tabelarna pregleda. To je naučna i praktična knjiga Dr. TOTH Bele i njegovih suradnika o pedesetogodišnjem ispitivanju i radu na pošumljavanju slatina i slatinastih terena u Mađarskoj. Ovdje se iznosi historijat osnivanja Stanice za ispitivanje slatina u Püspökladänju (zapadno od Debrecina — na rubu čuvene pašnjačke pustinje Hortebadj) i polavjekovni rad te stanice. Studiozno obrađuje metode uzgoja sadnica u rasadnicima, koje žive na slatinastim zemljištima svih kontinenata. Počelo se 1922. god., kada je Pokusna stanica osnovana, s oko 30 vrsti drveća, a sada u arboretumu te stanice ima više od 900 vrsti drveća. Isto tako obrađuje sve faze rada na pedološkom ispitivanju slatina, praktične metode rada na pripremi zemljišta, pošumljavanju, njezi i uzgoju kultura na slatinama. Prilike su nam skoro iste, a tih slatinastih zemljišta ima po cijeloj Jugosla- BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL DE ECOLOGIA, br. 10, Madrid 1976. donosi: Rigueiro Rodriguez, A.: Bilješke 0 flori u planinskom masivu Grazalema i njegovim ograncima (Cadiz). Navode se lokaliteti 90 biljnih vrsta na planinskom masivu Grazalema uz oznake smještaja u koordinatama U. T. M. od 1 km2. noj zadaći. Dat je opširan popis literature, citiraju se i radovi naših stručnjaka. Možda bi obzirom na opću vrijednost te knjige ne samo za šumare nego i za javnost bilo vrijedno razmotriti da se knjiga prevede i tako učini pristupačnom našoj čitalačkoj publici. Prof. dr Josip Kišpatić viji, pa je potrebno da i naši stručnjaci više pažnje posvete ovom pitanju. U Mađarskoj slatine i slatinasta zemljišta čine 10 % od ukupne površine. Prema pedološkoj karti Vojvodine od ukupne površine oko 2,046.000 ha površina slatina 233.000 ha; dakle, skoro isti odnosi. Autor knjige je rođen na slatinastim terenima, 1949. godine je došao da radi u Pokusnu stanicu, a 1954. god. je postao rukovodioc stanice i pod njegovim rukovodstvom dostigla je svjetsku slavu. Ova knjiga je danas vrlo aktualna, jer je plodnih zemljišta svakim danom sve manje zbog izgradnje gradova, sela i naselja, izgradnje autostrada, puteva, industrije, sportskih i ostalih objekata, a zbog zagađivanja prirodne sredine, čovjek mora za zaštitu i unapređenje da iskoristi sve mogućnosti i proširi zelene površine. Preporučujem ovu knjigu svim stručnim i naučnim krugovima. Ivan Bajin, dipl. inž. šum. Soriano Martin, C, Mufioz Garmendia, F.: Florističke bilješke iz Segura-Cazorla. Navode se lokaliteti 64 taksona, definirani koordinatama U. T. M. od 1 km2. Ti su lokaliteti na području planinskog masiva Segura većim dijelom novi za navedene vrste. De la Torre, M., Moreno G., Teller i a M. T., Calonge F. D.: Prilog poznavanju pirofilnih gljiva Španjolske. |