DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 67 <-- 67 --> PDF |
»Magarica« (blizu Otočca), »Jasne« (kod Janče Kose), »Janče Kosa«, »Vidovica«, »Kürschi« (?), »Dubocky« (?), Gustava Glavica « (?) i »Dundarice« (iznad Karlobaga), »Bužin«, »Velebit«, »Ternovac« (iznad Karlobaga), »Gosjak« (blizu Brušana), »Saderban « (?), »Sernica« (blizu Brušana), »Crna Greda«, »Takalovica« (iznad Karlobaga), »Ledenička« (blizu izvora Oštarije), »Jablanac na moru« (iznad Jablanca) i konačno »Senjska Draga« (kod Senja). e) U području su Građanske Hrvatske (Provincijala) opisani kompleksi (Vinodol « (između Novog i Bakarca), »Bakar« (prostor od Bakra do Fužina), zatim »Sleme «, »Lokve« i »Javornik« (kod Delnica), »Brod na Kupi i Ozalj« te »Grabnik« (vjerojatno Grobnik). Nakon ovih opisa slijede kratke deskripcije za 89 privatnih kompleksa i to za područje Gorice i Furlanije 19 a za ostale krajeve 70 kompleksa. Kod pojmom se privatnih šuma ovdje uzimaju sve nedržavne šume, jer se tu navode i kastavska šuma, zatim vipavska, postojnska i si. Studija završava sa zaključcima, koji se odnose na razmatranje postavljenih problema, zatim na botaničku terminologiju, opise šuma, oblike koriščenja, pašnjake i krčevinska zemljišta, nadalje na uređenje šumskog gospodarstva i na kraju na historijski značaj inventarizacije. Studiji su dodana tri aneksa: stare mjere i valute, iskaz 28 općina na istarskom poluotoku u kojima ima hrasta sposobnog H. Leibundgut: »WIRKUNGEN DES WALDES AUF DIE UMWELT DES MENSCHEN« (Utjecaj šume na okolinu čovjeka), Rentsch-Verlag, Erlenbach-Zürich, Stuttgart, 1975, u seriji »Wir und die Umwelt« (Mi i okolina). DM 19,80.— U sadašnjem se vremenu ne ističe samo gospodarska vrijednost u šumama proizvedene drvne mase, nego i važnost šume kao faktora koji pozitivno utječe ne samo na okolinu čovjeka, nego i na samog čovjeka. Dapače, danas se ističe to kao veća važnost šume i stoga ih valja ne samo čuvati, nego i proširiti. Kako se i u nas sada mnogo o tom Ditanju raspravlja, to je sadržaj naslovne knji za brodogradnju prema stanju u ožujku 1767. godine i konačno sam tekst komisijskog protokola na tadanjem njemačkom jeziku. (Der Waldt Panowitz, Gradiskanische Waldtungen, Triestische Waldtungen, Waldt Cappella, Zengsckha Draga, Privatwaldtungen i td.) iz 1724. godine. Prostor nam ne dopušta da se na ovom mjestu zadržavamo na pojedinim materijalima obrađenim u ovom dijelu. To je zadatak dužeg proučavanja talijanskog i njemačkog teksta studije i priloga. Ali iz svih ovih nekoliko općenitih informacija možemo djelo prof. Dra P. PIUSSLa primiti kao važan dokumenat za historiju naših šuma i šumarstva na području kraškog dijela nekadanje Vojne Krajine. Možda će se čak ukazati i potreba, da se čitavo djelo prevede na naš jezik, kako bi bilo pristupačno najširim stručnim krugovima šumara i historičara, praktičara i predstavnika znanosti. Prije više od 60 godina objavio je B. KOSOVIĆ tzv. Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma u Velebitu i u Velikoj Kapeli od dalmatinske međe do Ogulina (Šumarski List, Zagreb, 1914). Komparacija će podataka u ovom opisu s onima u dje lu prof. Dra P. Piussi-a svakako donijeti više svjetla u proces smanjivanja šumskog areala i drvnih masa u krajiškim šumama utjecajem ispaše koza i pustošenja (požari i krčevine). Za sada ostajemo u uvjerenju, da se Kosovićev referat ne odnosi na prvi nego na drugi stručni opis ovih šuma. Dr ing. Stjepan Frančišković ge nama poznatog stručnjaka — šumara, prof. H. LEIBUNDGUTA toliko aktuelan da bi za svakog šumara bilo vrijedno da tu knjigu (186 str. malog formata) pročita. To tim više što se je autor u toj svojoj raspravi vrlo često pozvao na podatke iz naše zemlje, koju je često posjećivao, te isto izlaganja popratio većim brojem slika iz naših krajeva (prašuma u BiH, naš krš, pošumljavanje krša i dr.). U uvodu je autor na vrlo pristupačan način dao prikaz značenja šume za čovjeka. Iza toga slijede rasprava o »ekosistemu šuma« gdje su razmatrane klima šume, karakteristike šumskog tla, vegetacija šuma i životinje u šumi. Zatim slijedi glavni dio rasprave: utjecaj šume na okolinu — |