DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 66 <-- 66 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA STUDIJA O STANJU NAŠIH KRAŠKIH ŠUMA POČETKOM 18. STOLJEĆA Talijansko je ministarstvo za šume i poljoprivredu (Ministero dell´agricoltura e delle foreste; Direzione generale per 1´ economia montana e per le foreste) koncem 1976. godine objavilo historijsku studiju Dra Petra PlUSSI-a, profesora univerziteta u Firenzi o inventarizaciji obalnih šuma jadranskog visočja na početku 18. stoljeća pod naslovom: »Un inventario forestale del XVIII. secolo per i boschl costieri dell´ alto Adriatico« (Roma 1976, 102 stranice i pregledna karta). Studija je izrađena u Institutu za šumarsku ekologiju fiorentinskog univerziteta (Istituto di ecologia forestale e selvicoltura delF universitä di Firenze). Kako je ovaj rad obuhvatio ne samo talijanska područja (Furlaniju, Goričku i Tršćansku oblast) nego i naše krajeve (Sloveniju, Hrvatsko primorje i Liku), to je ovo djelo važno i za historiju naših šuma i šumarstva u oblasti Krasa, pa je potrebno, da se na nj pobliže osvrnemo. Sigurno je naime, da će ono poslužiti kod historijskih istraživanja naših stručnjaka. Neposredni povod za ovu studiju čini pronalazak komisijskog protokola iz 1724, godine, koji su izradili austrijski stručnjaci zaduženi za pregled i opis državnih i privatnih šuma u tadanjim austrijskim nasljednim zemljama na sjeveru Jadranskog mora (Furlanija, Gorica i Gradiška, Trst, Rijeka, Senj i Karlobag). Elaborat Je sastavljen uz sudjelovanje šumarskih funkcionara i delegata tadanje Orijentalne kompanije. Sama je komisija konstituirana odlukom Dvorske kancelarije u Beču od 5. travnja 1724. godine. Dokument je potpisan od dvojice povjerenika: Jobst Caspar Lürrwald i Johann Wolfgang Fux H . . . (kod drugog se prezimena može dešifrirati samo početno slovo). Naslovna stranica dokumenta glasi: »COMMISSIONS—PROTHOCOLL über die, auf Ihro Rom. Kay und König, Kathol. May: allergnädigsten befehlen, von der abgeordneten Commission, Visitirten Ka#. und Privat Waldtungen an denen I. O.: Meer Portien, und Croatischen Gränitz von 8. Junij bis 14 Novembris, Anno 1724«. Kako se iz naslova može razabrati u toku je 1724. godine obavljena šumska inventarizacija za sastojine na području između Furlanije i Dalmacije sa svrhom ustanovljenja lokacija hrasta i procjene mogućnosti ove vrste za svrhe brodogradnje i izradu bačvarske duge. Inventarizacija je pokazala, da je dobar dio preglednih šuma već u to vrijeme bio snažno iskorišten dijelom sječama za ogrijev i građu a dijelom pašarenjem. Osim toga su na mnogo mjesta vršena krčenja šume a što više i uništavanja vatrom, da bi se dobilo poljoprivredno, vinogradsko ili barem pašnjačko zemljište. Korišćenje se šuma vrši gotovo uvijek bez obzira na tada poznata načela o uzgoju te je u osnovi orijentirano na podmirivanje lokalnih potreba. Izuzetno se u pojedinim slučajevima vrši i za potrebe izvoza u obližnju Veneciju kao ogrijev ili materijal za brodogradnju. Nisu uvažavani ni zakonski propisi o gospodarenju sa šumama i pašnjacima, pa je konstatirano čak i nepovlasno istrebljivanje državnih šuma. Nakon sastava elaborata pristupilo se izdavanju novih propisa za zaštitu šuma, ali ove uredbe ne vode računa o potrebama seljačkog gospodarstva jer im je glavna svrha osiguranje potrebne sirovine za razvoj brodogradnje. U elaboratu su opisani slijedeći važniji kompleksi: a) U području Gorice i Gradiške šume »Panovica«, »Log«, »Crnice« i »Sacile« b) U području Trsta se opisuju šume »Fernedic«, »Rodik«, »Gradišica«, »Lipica«, »Očizla«, »Skofija«, »Prešnica«, »Herpelje« i »Vodice«. c) U području Rijeke se opisuju šume »Dletvo« kod Klane, »Padežnica« i »Medveđa Draga« južno od Slovenskog Snježnika. d) U području Vojne Krajine (Senj, Karlobag) su obuhvaćene šume »Lepenice« kod Bakra, »Kapela« kod Brinja, zatim šuma »Goljak«, »Melnice«, »Crni Kal«, »Kuterevo «, »Bonora«?, »Gorice«, »Kopija«, »Grasna « (vjerojatno Krasno), »Jesurabreg« (?), »Strašna«, »Planina« (kod Kosinja), »Geržavina « (?), »Kubila« (?), »Planina Podovi« (iznad Široke Kule), »Seromaskuselice« (?), 192 |