DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 64 <-- 64 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE Šumarskog fakulteta u Zagrebu, knj. 19. Devetnaesta knjiga Glasnika za šumske pokuse, datumirana s 1976-om godinom a izašlom 1977., sadrži tri rada. To su: Dr Đuro Rauš : Vegetacija ritskih šuma dijela Podunavlja od Aljmaša do Iloka (str. 5 — 75), Dr Božidar Petrić : Varijacije nominalne volumne težine ranog i kasnog drva bijele borovine (Pinus sylvestris L. (str. 77 — 101) i Dr Ante K r s t i n i ć : Varijabilnost bujnosti rasta i pravnosti debla hibrida bijele vrbe (Salix alba L.) i krhke vrbe Salix fragilis L.) (str. 103 — 245). 1. U ovom radu Dr RAUŠ, na osnovu »istraživanja i kartiranja 139 odjela s površinom od 3.743,35 ha« (str. 7.) iznosi vegetacijsku sliku ritskih šuma koje se nalaze u Podunavlju na području SR Hrvatske. To je područje u kojem »voda neprestano teče, na jednom mjestu odnosi, na drugom nanosi, pa zato površine obrasle šumom pokraj same vode ne mogu nikada biti stalne, nego se neprestano mijenjaju.. Odronjavanje obale može biti tako silno, da se u jednom danu otkine i preko jednog ha tla« (str. 12). Promjene obalne linije Dunava i otočića (ada) u njemu na dijelu od Vukovara do Iloka može se pratiti unutar 200 godina (od 1759. godine), jer zato postoje gospodarske karte, danas u Gradskom muzeju u Vukovaru, rađene po upravi šuma tadanjeg vlastelinstva grofa Eltz-a u Vukovaru. Novostali prudovi i otočići brzo se zazelene, pa je, npr., autor 1973. godine početkom kolovoza konstatirao, da se na novonastalom prudu u roku 14 dana na 45 m2 pojavilo se 148 biljnih jedinki od 4 zeljaste vrste i jedne drvenaste — bademaste vrbe (Salix triandra L.). Na ovom području autor je utvrdio postojanje 7 fitocenoza i to 4 koje se »mogu smatrati gospodarskim zajednicama« (str. 69) i 3 koje nemaju taj značaj. Gospodarske zajednice su: a) Fraxino-Ulmetum leavis Slav. 52 b) Populetum nlgro-albae Slav. 52 c) Salici-populetum nigrae (Tx. 31) Meijer- Drees 36 rubetosum caesii Rauš 73 d) Galium-salicetum albae Rauš 73. Ostale tri fitocenoze su šuma bademaste vrbe (Salicetum triandrae Male. 29), šibi jak rakite (Salicetum purpurea Wend. — Zel. 52) i fitocenoza obične trske (Scirpo-Phragmitetum W. Koch 26). »Na istraživanom području postoji znatan broj šumskih kultura, koje su podignute od sljedećih vrsta drveća: euroameričkih topola.američkog jasena, različitih vrsta vrba, platana, močvarnog taksodija i dr. . . Najviše ima kultura i plantaža euroameričkih topola, koje su ujedno i najbolje uspjele, zatim dolaze kulture vrba, a tek mjestimice i s manjim uspjehom kulture američkog jasena« (str. 60). No, kako pokazuje fot. 16, dobro uspijeva i močvarni taksodij Taxodium distichum Rich.) »uzgojen na staništu bijele vrbe s broćikom « koji se i »prirodno pomlađuje od svoje 40. godine«. Zanimljivo je da se u as. Fraxino-ulmetum leavis Slav. 52 nalazi i Acer negudo i Celtis australis. Kada već nije mogla »zbog pomanjkanja financijskih sredstava« biti objavljena i fitocenološka karta, šteta što nije dan i površinski udio pojedinih zajednica, kako je to autor dao u svom radu »Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačve« (Glasnik za šumske pokuse, knj. 18, a vidi i Šumarski list 1976, br. 5 — 6). Također nedostaje i podatak, da li se ove fitocenoze nalaze i izvan površina gospodarske jedinice tj. u vlasništvu pojedinaca. 2. »Varijacije nominalne volumne težine ranog i kasnog drva bijele borovine« dr PETRIĆ istraživao je na uzorcima sa stabala (4) iz šumskih predjela Samar i Vrbica na području Šumarije Vrhovine. Ta su istraživanja* pokazala, da je prosječna nominalna volumna težina ranog drva 310 kg/m3 (u granicama od 225 do 405 kg), a kasnog 590 kg/m3 u granicama *) Laboratorijska istraživanja izvršena su u FPRL Princes Risborough na uređaju za određivanje volumne težine drva metodom određivanja apsorpcije beta zraka po moću izotopa ugljika C14. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 65 <-- 65 --> PDF |
od 355 do 755 kg) ili u odnosu 1:1, 91. Težina ranog drva u prvih 15 godina blago pada, a zatim raste do 50. godine starosti nakon čega je manje više stalna; volumna težina kasnog drva u stalnom je porastu do 35. godine starosti. Postižući maksimum od prosječno 626 kg/m», a zatim postupno pada tako da u 100. godini iznosi u prosjeku 540 kg/m3«. Nadalje, porastom postotnog udjela kasnog drva u godu linearno raste nominalna volumna težina ranog i kasnog drva. Taj se odnos može prikazati jednadžbom pravca, koji za rano drvo iznosi: yr = 295,709 + 1,195 x (kp/m»), a za kasno drvo yk = 468,099 — 3,069 (kp/m*), gdje je x postotak kasnog drva u godu« (str. 99). Ovaj rad dra Petrića povezujemo s njegovom disertacijom, koja je, pod naslovom »Utjecaj starosti i širine goda na strukturu i volumnu težinu bijele borovine«, objavljena u Glasniku za šumske pokuse, knj. 17, 1974. godine. Tu je i podatak, od neposrednog značaja kod manipu. 1 i r a n j a s trupcima (kod izrade, transporta). To je podatak o nominalnoj volumno j težin i bjeloborovine. Prosječna nominalna volumna težina tj. težina u sirovom stanju drva stabala u područje Samara i Vrbica iznosi 411 ± 1,80 kg/m» u granicama od 332 do 597 kg i standardnom devijacijom s = 48,10 kg/m3. I dalje, citiramo autora (str. 220), »nominalna volumna težina pada od visine panja prema vrhu debla. Padanje je u početku naglo do cea 8 m od tla, a kasnije prema vrhu debla znatno sporije. . . Nominalna volumna težina skoro je u potpunoj korelaciji s postotnim udjelom kasnog drva u godu (R = 0,936)« a taj odnos može se iskazati jednažbom y = 3,79 x + 308 (gdje je y nominalna volumna težina, a x postotak kasnog drva). A u kojem je odno su nominalna volumna težin a sa ši r i n om goda? Korelacija R = 0,493, a odnos između ovih dviju veličina može se prikazati jednažbom (analitičkim izra zom): 21,369 y = 417,889 — 6,925 x gdje je y nominalna volumna težina, a x širina goda. Iz ove jednadžbe proizlazi, da »najveću nominalnu volumnu težinu ima bijela borovina širine godova od 1 do 3 mm« (str. 220). Ovaj je raspon veći nego za bjeloborovinu iz Njemačke ili Švicarske, gdje iznosi od 1 do 2 mm (PETRIĆ, 1974, str. 167). 3. Rad Dra KRSTINIĆA — točnije doktorska disertacija — ne sadrži samo rezultate istraživanja »varijabilnosti rasta i pravnosti debla hibrida bijele i krhke vrbe« nego i rezultate istraživanja svojstava unutar vrsnih hibrida bijele vrbe kao i hibrida ove s nekim drugim vrbama (S. sitehensis i S. matsudana) te značaja prevencije za preživljavanje na raznim lokalitetima. Istraživanja su bila opsežna i u njih je, a još više u obradu podataka, autor je uložio ogroman rad, što se može zaključiti i iz objavljenog materijala, a još više iz činjenice, da sve, zbog financijskih uvjeta, nije ni objavljeno, te je znatan broj podataka (tabela) ostao u rukopisu. Međutim i bez njih praksa je dobila bazu za rad na uzgoju bijele vrbe, a sastojine ove vrste (i njezinih hibrida s krhkom vrbom) u Jugoslaviji zauzimaju oko 20 000 ha površine, te ni jedan stručnjak koji mora raditi s tom vrstom (uzgajivač, uređivač) ne bi smio a da se ne upozna s o- vim radom. Nepoznavanje rezultata istraživanja Dra Krstinića o ovoj vrsti i njezinim hibridima znači u praksi prepustiti se slučajnosti uspjeha odnosno mogućnosti neuspjeha i to ne samo onog koji se može konstatirati na radnoj površini nego i financijskog počam od troškova sadnje do gubitaka zbog proizvodnje nekvalitetnog drva. Oskar Plškorić |