DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 64     <-- 64 -->        PDF

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
Šumarskog fakulteta u Zagrebu, knj. 19.


Devetnaesta knjiga Glasnika za šumske
pokuse, datumirana s 1976-om godinom
a izašlom 1977., sadrži tri rada. To su:


Dr Đuro Rauš : Vegetacija ritskih šuma
dijela Podunavlja od Aljmaša do Iloka
(str. 5 — 75),


Dr Božidar Petrić : Varijacije nominalne
volumne težine ranog i kasnog drva bijele
borovine (Pinus sylvestris L. (str. 77


— 101) i
Dr Ante K r s t i n i ć : Varijabilnost bujnosti
rasta i pravnosti debla hibrida bijele
vrbe (Salix alba L.) i krhke vrbe Salix fragilis
L.) (str. 103 — 245).


1. U ovom radu Dr RAUŠ, na osnovu
»istraživanja i kartiranja 139 odjela s površinom
od 3.743,35 ha« (str. 7.) iznosi
vegetacijsku sliku ritskih šuma koje se nalaze
u Podunavlju na području SR Hrvatske.
To je područje u kojem »voda neprestano
teče, na jednom mjestu odnosi, na
drugom nanosi, pa zato površine obrasle
šumom pokraj same vode ne mogu nikada
biti stalne, nego se neprestano mijenjaju..
Odronjavanje obale može biti tako silno,
da se u jednom danu otkine i preko jednog
ha tla« (str. 12). Promjene obalne linije
Dunava i otočića (ada) u njemu na
dijelu od Vukovara do Iloka može se pratiti
unutar 200 godina (od 1759. godine),
jer zato postoje gospodarske karte, danas
u Gradskom muzeju u Vukovaru, rađene
po upravi šuma tadanjeg vlastelinstva grofa
Eltz-a u Vukovaru. Novostali prudovi i
otočići brzo se zazelene, pa je, npr., autor
1973. godine početkom kolovoza konstatirao,
da se na novonastalom prudu u roku


14 dana na 45 m2 pojavilo se 148 biljnih jedinki
od 4 zeljaste vrste i jedne drvenaste


— bademaste vrbe (Salix triandra L.).
Na ovom području autor je utvrdio postojanje
7 fitocenoza i to 4 koje se »mogu
smatrati gospodarskim zajednicama« (str.
69) i 3 koje nemaju taj značaj. Gospodarske
zajednice su:


a) Fraxino-Ulmetum leavis Slav. 52
b) Populetum nlgro-albae Slav. 52


c) Salici-populetum nigrae (Tx. 31) Meijer-
Drees 36 rubetosum caesii Rauš 73


d) Galium-salicetum albae Rauš 73.
Ostale tri fitocenoze su šuma bademaste
vrbe (Salicetum triandrae Male. 29), šibi
jak rakite (Salicetum purpurea Wend.


— Zel. 52) i fitocenoza obične trske
(Scirpo-Phragmitetum W. Koch 26).
»Na istraživanom području postoji znatan
broj šumskih kultura, koje su podignute
od sljedećih vrsta drveća: euroameričkih
topola.američkog jasena, različitih
vrsta vrba, platana, močvarnog taksodija
i dr. . . Najviše ima kultura i plantaža
euroameričkih topola, koje su ujedno i
najbolje uspjele, zatim dolaze kulture vrba,
a tek mjestimice i s manjim uspjehom
kulture američkog jasena« (str. 60). No,
kako pokazuje fot. 16, dobro uspijeva i močvarni
taksodij Taxodium distichum Rich.)
»uzgojen na staništu bijele vrbe s broćikom
« koji se i »prirodno pomlađuje od
svoje 40. godine«. Zanimljivo je da se u as.
Fraxino-ulmetum leavis Slav. 52 nalazi i
Acer negudo i Celtis australis.


Kada već nije mogla »zbog pomanjkanja
financijskih sredstava« biti objavljena i
fitocenološka karta, šteta što nije dan
i površinski udio pojedinih zajednica, kako
je to autor dao u svom radu »Vegetacijski
i sinekološki odnosi šuma u bazenu
Spačve« (Glasnik za šumske pokuse, knj.
18, a vidi i Šumarski list 1976, br. 5 — 6).
Također nedostaje i podatak, da li se ove
fitocenoze nalaze i izvan površina gospodarske
jedinice tj. u vlasništvu pojedinaca.


2. »Varijacije nominalne volumne težine
ranog i kasnog drva bijele borovine« dr
PETRIĆ istraživao je na uzorcima sa stabala
(4) iz šumskih predjela Samar i Vrbica
na području Šumarije Vrhovine. Ta su
istraživanja* pokazala, da je prosječna
nominalna volumna težina ranog
drva 310 kg/m3 (u granicama od 225 do
405 kg), a kasnog 590 kg/m3 u granicama
*) Laboratorijska istraživanja izvršena su
u FPRL Princes Risborough na uređaju za
određivanje volumne težine drva metodom
određivanja apsorpcije beta zraka po


moću izotopa ugljika C14.