DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 6 <-- 6 --> PDF |
su se čule ovog proljeća o pcmoru pčela zbog neodgovorne primjene pesticida. Zato je veoma značajno posvetiti pažnju fiziološkog selektivnosti kemijskog sredstva i njegovoj toksičnosti za čovjeka i živi svijet. Novi arboricid Krenit e koji se od nedavno počeo koristiti u nekim zemljama zbog svoje minimalne toksičnosti i zadovoljavajućih efekata na korove, kao i drugih pogodnih osobina pobuđuje zanimanje. U ovom radu bit će opisan pokus s primjenom sredstva Krenite u šumskim kulturama. 2. OSOBINE I MOGUĆNOSTI PRIMJENE ARBORICIDA KRENITE U ŠUMARSTVU Krenit e je kemijsko sredstvo za suzbijanje drvenaste vegetacije, proizvedeno od firme Du Pont de Nemours. To je tekućina sa 42% amrnonium- ethyl-carbamoylphosphonata. Toksikološka ispitivanja pokazala su da ima nisku akutnu i kroničnu oralnu toksičnost. LD50* iznosi 24400 mg/kg. Ishrana eksperimentalnih životinja (pacova) ovim preparatom u toku 3 mjeseca nije na njima, niti na njihovom potomstvu izazvala nikakve kliničke ili patološke promjene. U usporedbi s drugim arboricidima povoljna mu je osobina što nije hlapiv, nema mirisa i nije zapaljiv. Ne nadražuje kožu i oči i nije potrebno posebno zaštitno odjelo kada se primjenjuje. Ne postoji ni rizik zanošenja na susjedne kulture. Brojni ekološki testovi pokazuju da ne predstavlja opasnost za sisavce, ptice i pčele. Brzo se adsorbira na zemljišne koloide i razgrađuje od strane zemljišnih mikroorganizama, pa nema opasnosti od zagađivanja površinskih i podzemnih voda. U USA se preporučuje za primjenu oko rezervoara, vodotoka i jezera. Mikrobiološkim ispitivanjima je utvrđeno da ne utiče na populacije zemljišnih gljiva i bakterija, niti na nitrifikacione procese u tlu. Preporučuje se primjena u vrijeme kada počinje mijenjanje boje lišća i kada su četinače završile rast. Ovisno od klimatskih uslova to je period od kraja kolovoza do početka listopada. Djeluje tako da se adsorbira preko lišća u meristemsko tkivo iz kojeg se razvijaju pupovi. Nije sistemično sredstvo, pa uništava samo onaj dio biljke koji je prskan. Djeluje na neke drvenaste vrste otporne prema drugim arboricidima. Osim drvenastih djeluje i na neke zeljaste trajnice [Convolvulus arvensis L., Cirsium arvense (L.) Scop., Equisetum spp. i Pteridium aquilinum L.]. Efekti njegovog djelovanja se opažaju tek idućeg proljeća. Ne kvari estetski izgled okoline, jer ne izaziva žućenje i smeđenje lišća uobičajeno kod drugih arboricida. Prskano lišće normalno opada u jesen. U proljeće se djelovanje opaža po tome, što se pupovi ne otvaraju ili se razvijaju zakržljali izbojci i lišće. Proces ugibanja, osobito kod manje osjetljivih vrsta, je dugotrajan (1—3 godine). Nepoželjne vrste zadržavaju se još neko vrijeme u kulturi, što čak i odgovara, jer pružaju zaštitu od vjetra i erozije, a nisu više smetnja, jer im je rast zaustavljen. Potpuno uništavanje vegetacije u kulturi ne bi bilo poželjno, niti bi bilo u skladu s principima zaštite čovjekove okoline. * LD50 je letalna oralna doza, koja ubija najmanje 50% testiranih životinja. |