DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 58 <-- 58 --> PDF |
građeno je 5 pista za ateriranje aviona te 33 km cesta radi pristupa kamionima, odnosno cisternama u šume. Čitavo je područje snabdjeveno 856 laganih prenosnih motornih pumpi i sa 186 vatrogasnih automobila. U toku ove dvije godine u Španiji su se u znatnoj mjeri koristili avionima, kako za gašenje tako iza izviđanje iz zraka. Služba ima na raspolaganju 10 aviona »Canadair 215« s ukupnom nosivošću vode od 55.000 1, zatim 6 aviona sa ukupnom nosivošću od 9.000 1, te 11 aviona čija ukupna nosivost iznosi 10.000 1. 2. STATISTIČKI PODACI ZA 1975. I 1976. GODINU Nije mi namjera da u ovom članku dadem potpuni prikaz objavljenih podataka, koji su vrlo opsežni i interesantni. Zadržat ću se samo na nekima koji daju sliku o stanju i koji mogu pružiti sugestiju kako da postupimo i u našoj zemlji. 2.1. Požari prema veličini i vegetacijskom pokrovu U izvještaju se analiziraju požari prema broju i vegetacijskom pokrovu u odnosu na veličinu požara. Požare razvrstavaju u grupe po veličini: manji od 5 ha, zatim 6 do 25 ha, 26 do 100 ha, 101 do 500 ha i preko 500 ha. U 1975. od 4242 požara 54 % su bili požari prve grupe, 26 % druge, 13 % treće, 6 % četvrte .a samo 1 % pete grupe. Požari prve grupe oštetili su ukupno 2 % površine, druge 6 %, treće 14 %, četvrte 28´%, a pete 50 % od ukupne površine. Međutim ako promatramo samo pošumljenu površinu relativni se odnosi nešto mijenjaju. U prvoj grupi 2%, drugoj 5%, trećoj 13%, četvrtoj 23% i u petoj čak 57%, Interesantno je uporediti ove podatke Lz kojih se može uočiti da kod velikih požara stradavaju upravo najviše šumske površine. U 1976. god. stanje se malo mijenja, i ne pokazuje znatne razlike ni u broju ni u veličini izgorjele površine. Prva grupa sa 54% broja i 2 % površine, potpuno je jednaka ranijoj godini. Druga grupa sa 26% pokazuje nešto manju površinu — 8%, treća sa 14% broja i 19% površine pokazuje porast površine, četvrta sa 6% broja i 34% površine također, dok peta ima 1% broja i 37% oštećene površine, odnosno osjetno manje nego 1975. g. To je i razumljivo ako se podsjetimo na podatak u uvodu iz koga se vidi da je broj katastrofalnih požara bio te godine znatniji nego 1976. Možda nije s gorega spomenuti da je u toku 1975. zabilježeno 58 požara većih od 500 ha, dok je u 1976. taj broj iznosio 55. Promatrajući samo po tri najveća požara u svakoj od navedenih godina vidimo da je u 1975. izgorjela površina iznosila 31.411 ha, a 1976. 10.303 ha. Imajući u vidu ove podatke, postaju nam jasniji omjeri prikazani na početku. 2.2. Požari prema vremena nastanka U prvom se dijelu obrađuju podaci o dobu nastanka požara prema mjesecima. Prema podacima za 1975. g. najveći broj požara nastao je u kolovozu (1691 sa 83.356 ha), i oštetio najveću površinu. Po broju požara zatim dolazi srpanj sa 724 požara i površinom od 28.786 ha. Interesantan je podatak da |