DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 56 <-- 56 --> PDF |
IZ STRANOG ŠUMARSTVA ŠPANIJA I ŠUMSKI POŽARI OTO ŽUNKO Šumarski institut Jastrebarsko Španija, zemlja na Pirinejskom poluotoku, ima ukupnu površinu od 505.000 km2, od čega se pod šumom i šumskim zemljištem nalazi 158.860 km2, što iznosi oko 32% šumovitosti. Relativno slabo stanje postojećih šuma, koje su u prošlosti dobrim dijelom devastirane pretjeranom sječom, ispašom te brojnim šumskim požarima uvjetovalo je poduzimanje zamašnih radova na pošumljavanju. Godišnje se pošumljavaju velike površine, između 80.000 do 100.000 ha a u velikoj se mjeri upotrebljavaju borovi raznih vrsta te eukaliptus. Klima Španije ima sve značajke mediteranske klime sa utjecajem Atlantika u sjeverozapadnom dijelu zemlje. To znači da prevladavaju duga, topla ljeta sa malo oborina a često uz jake vjetrove. Vegetacija je uglavnom slična vegetaciji mediteranskih zemalja, u kojima se srećemo sa vrstama i biljnim zajednicama sličnim kao i u našoj zemlji. Upravo zbog određenih sličnosti između naše zemlje i Španije, obzirom na klimatske prilike i vegetacijski pokrov, te priliv velikog broja domaćih i stranih turista, korisno je prikazati nastojanja španjolskih šumarskih organizacija, u borbi protiv vatrene stihije, koja oštećuje ogromna prostranstva španjolskih šuma. Prije prikaza podataka o šumskim požarima Španije, potrebno je dati neke informacije o organizaciji šumarstva, odnosno protupožarne zaštite šuma. Cjelokupni nadzor nad šumama nalazi se u sklopu Ministarstva poljoprivrede — generalne direkcije šuma, pored koje djeluje kao savjetodavni organ Vrhovni šumarski savjet. U sklopu ministarstva nalazi se poseban organ »Institut za zaštitu prirode« (ICONA) u kojoj djeluje kao posebno tijelo sekcija za šumske požare. U sekciji radi štab stručnjaka i on objedinjuje sve mjere na protupožarnoj zaštiti šuma, a isto tako u sekciji se prikupljaju podaci o šumskim požarima. Ustrojena je i tzv. »banka podataka«, izrađeni programi za komputersku obradu, izdaju se svake godine vrlo opširni izvještaji o stanju protekle godine, izrađuju planovi, vodi propaganda i slično. Na osnovu objavljenih izvještaja za 1975 i 1976 godinu u ovom članku opisuju se neke osnovne značajke koje se javljaju u protupožarnoj zaštiti šuma u Španiji. 1. OPĆI PODACI Prema statističkim podacima broj požara u Španiji u pravilu neprekidno raste od 1961 godine. Najmanji je broj požara bio 1963. kada su registrirana 1.302 požara a najveći u 1976. sa 4.596 požara. Posebno su karakteristične 182 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 57 <-- 57 --> PDF |
godine 1973, 1974, 1975. i 1976. jer je tim godinama registriran najveći broj požara (3.765; 3.980; 4.242; 4.596). Prosječno se u periodu od 1961. do 1976. javlja 2.316 požara, dok se u posljednje 4 godine zabilježio prosjek od 4.145 požara. Slična se situacija javlja i u odnosu na oštećenu površinu. Godine 1961. šumski su požari obuhvatili površinu od 46.701 ha, a 1975. g. 187.314 ha, da bi u 1976. taj broj pao na 162.330 ha. Požari nastaju na šumskim i ogoljelim površinama — pašnjacima, te grubo uzevši od oštećene površine oko 50% jesu šumski požari u pravom smislu rijeci, dok je preostali dio požar na šumskom zemljištu, odnosno ogoljeloj površini. Prosječno je godišnje bilo obuhvaćeno požarom 75.000 ha, od čega se 35.000 nalazilo pod šumom, a 40.000 ha izvan šumskih površina. Kako u odnosu na broj požara, tako i izgorjela površina u zadnje četiri godine pokazuje znatnu tendencu rasta. Tako je u 1973. izgorjelo 95.257 ha (40.559 šuma i 54.698 ha neobraslih površina), 1974. — 140.211 ha (58.789 ha + 81.422 ha), 1975. — 187.314 ha (111.091 ha + 76.223 ha) i 1976. — 162.330 ha (79.853 ha + 82.477 ha); odnosno prosjek se povisio na 146.278 ha od čega 72.573 ha šuma i 73.705 goleti. Posebno se naglašavaju požari katastrofalnih razmjera u 1975. i 1976. godini. Tako je zabilježen požar 20. kolovoza 1975. na području Granade koji je zahvatio ukupnu površinu od 11.991 ha i koji je ugašen istom nakon 7 dana. Požar u Malagi pojavio se 15. 11. iste godine i zahvatio je površinu od 10.218 ha. Gašenje je trajalo 5 dana. Slijedeći se veliki požar javio na drugom kraju Malage 14. 11. i ugašen je nakon 4 dana, a obuhvatio je 9.202 ha. U Santa Cruzu pojavio se požar 6. 10. te je obuhvatio površinu od 7.800 ha. Gašenje je trajalo 2,5 dana. U 1976. g. ni jedan požar nije imao takove razmjere. Najveći je zabilježen na području Tarragone 30. 07. i ugašen je nakon tri dana obuhvativši površinu od 4.650 ha. Požar u Salamanci opažen je 15. 08. i ugašen je nakon 7 dana. U tom je požaru oštećena površina od 3.269 ha. 17. 08. primjećen je požar u Lugu koji je zahvatio površinu od 2.384 ha i koji je ugašen istom nakon 4 dana. Čitava Španija nije jednako ugrožena požarima. Najveći broj požara javlja se u pokrajini Galicia gdje je u 1976. registrirano 44% od svih zabilježenih požara, zatim Cantabrica — 17%, Balearski otoci — 11% priobalno mediteransko područje 10%. Samo u ove četiri provincije zabilježeno je 82% požara dok je u ostalih pet zabilježeno svega 18%. Ovaj podatak ukazuje na područja u kojima se naročito rigorozno provode mjere zaštite te organizira opažačka služba. Ranije je spomenuto da se cjelokupna zaštita šuma od požara provodi u organizaciji instituta (ICONA). U izvještajima za 1975. i 1976. g. posebice se spominju neke aktivnosti koje je ICONA provodila u te dvije godine. Na prvom se mjestu navodi stalna propagandna djelatnost putem štampe, radia i televizije, jer smatraju da se samo stalnom i upornom propagandom mogu suzbijati štete koje požari nanose. Dalja njihova djelatnost se usmjerila na podizanje vatrobranih pruga i linija te je u te dvije godine uspostavljeno 1688 ha protupožarnih prosjeka i obnovljeno 585 ha starih. Osim toga provedeno je čišćenje požarnih linija širine 10 m na duljini od 2.156 km. Sve osmatračnice snabdjevene su sa 1365 radiotelefona i osposobljeno je 199 vatrogasnih grupa za gašenje u najugroženijim područjima. Radi osiguranja potrebne vode za gašenje izgrađeno je 27 deponija vode, te uređeno 19 mjesta na prirodnim deponijima a radi olakšanja pristupa do vode. Osim toga iz |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 58 <-- 58 --> PDF |
građeno je 5 pista za ateriranje aviona te 33 km cesta radi pristupa kamionima, odnosno cisternama u šume. Čitavo je područje snabdjeveno 856 laganih prenosnih motornih pumpi i sa 186 vatrogasnih automobila. U toku ove dvije godine u Španiji su se u znatnoj mjeri koristili avionima, kako za gašenje tako iza izviđanje iz zraka. Služba ima na raspolaganju 10 aviona »Canadair 215« s ukupnom nosivošću vode od 55.000 1, zatim 6 aviona sa ukupnom nosivošću od 9.000 1, te 11 aviona čija ukupna nosivost iznosi 10.000 1. 2. STATISTIČKI PODACI ZA 1975. I 1976. GODINU Nije mi namjera da u ovom članku dadem potpuni prikaz objavljenih podataka, koji su vrlo opsežni i interesantni. Zadržat ću se samo na nekima koji daju sliku o stanju i koji mogu pružiti sugestiju kako da postupimo i u našoj zemlji. 2.1. Požari prema veličini i vegetacijskom pokrovu U izvještaju se analiziraju požari prema broju i vegetacijskom pokrovu u odnosu na veličinu požara. Požare razvrstavaju u grupe po veličini: manji od 5 ha, zatim 6 do 25 ha, 26 do 100 ha, 101 do 500 ha i preko 500 ha. U 1975. od 4242 požara 54 % su bili požari prve grupe, 26 % druge, 13 % treće, 6 % četvrte .a samo 1 % pete grupe. Požari prve grupe oštetili su ukupno 2 % površine, druge 6 %, treće 14 %, četvrte 28´%, a pete 50 % od ukupne površine. Međutim ako promatramo samo pošumljenu površinu relativni se odnosi nešto mijenjaju. U prvoj grupi 2%, drugoj 5%, trećoj 13%, četvrtoj 23% i u petoj čak 57%, Interesantno je uporediti ove podatke Lz kojih se može uočiti da kod velikih požara stradavaju upravo najviše šumske površine. U 1976. god. stanje se malo mijenja, i ne pokazuje znatne razlike ni u broju ni u veličini izgorjele površine. Prva grupa sa 54% broja i 2 % površine, potpuno je jednaka ranijoj godini. Druga grupa sa 26% pokazuje nešto manju površinu — 8%, treća sa 14% broja i 19% površine pokazuje porast površine, četvrta sa 6% broja i 34% površine također, dok peta ima 1% broja i 37% oštećene površine, odnosno osjetno manje nego 1975. g. To je i razumljivo ako se podsjetimo na podatak u uvodu iz koga se vidi da je broj katastrofalnih požara bio te godine znatniji nego 1976. Možda nije s gorega spomenuti da je u toku 1975. zabilježeno 58 požara većih od 500 ha, dok je u 1976. taj broj iznosio 55. Promatrajući samo po tri najveća požara u svakoj od navedenih godina vidimo da je u 1975. izgorjela površina iznosila 31.411 ha, a 1976. 10.303 ha. Imajući u vidu ove podatke, postaju nam jasniji omjeri prikazani na početku. 2.2. Požari prema vremena nastanka U prvom se dijelu obrađuju podaci o dobu nastanka požara prema mjesecima. Prema podacima za 1975. g. najveći broj požara nastao je u kolovozu (1691 sa 83.356 ha), i oštetio najveću površinu. Po broju požara zatim dolazi srpanj sa 724 požara i površinom od 28.786 ha. Interesantan je podatak da |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 59 <-- 59 --> PDF |
se u studenom javilo 92 požara koji su obuhvatili površinu od 21.426 ha, što je treća vrijednost u toj godini. Tome je pogodovala topla jesen bez oborina kao i popuštanje opreznosti, jer se obično u to doba ne javljaju požari u većem obimu, niti poprimaju katastrofalne razmjere. Inače ostali podaci pokazuju vrlo veliku sličnost sa prilikama u ostalim mediteranskim zemljama Evrope, s time da se prvi maksimum u broju i veličini javlja nešto ranije (krajem siječnja i veljači), a tada opada sve do srpnja. Nastupom ljetnih vrućina broj požara naglo raste do kolovoza, te u rujnu počinje opadati do prosinca. Ovu pravilnost pokazuju i podaci za 1976., s time da se nije pojavila bilo kakova nepravilnost. Tako je u studenom zabilježeno svega 29 požara sa 294 ha oštećene površine, što je osjetno smanjeno u odnosu prema prethodnoj godini. Analiza podataka o satu nastanka požara također je indikativna, te je isto tako indentična sa podacima u nizu zemalja, gdje se prate ovi pokazatelji. Poznato je naime da je najtopliji sat u toku dana nešto poslije 13 sati, a vlažnost materijala najmanja 1—2 sata nakon toga odnosno između 14 i 15 sati. To potvrđuju i podaci iz slijedeće tabele. Sat poBroj Svega % Sat poB roj Svega % četka požara četka požara požara 1975 1976 požara 1975 1976 0 128 103 231 2,6 12 263 304 567 6,4 1 74 74 148 1,7 13 342 399 741 8,4 2 62 68 130 1,5 14 378 436 814 9,1 3 42 54 96 1,1 15 428 431 859 9,6 4 36 36 72 0,8 16 357 421 778 8,8 5 49 52 101 U 17 286 357 643 7,3 6 50 58 108 1,2 18 221 247 468 5,3 7 61 61 122 1,4 19 241 270 511 5,8 8 52 59 111 1,3 20 182 170 352 4,0 9 130 132 262 3,0 21 176 183 359 4,1 10 183 181 364 4,1 22 180 171 351 4,0 11 238 268 506 5,7 23 83 61 144 1,6 svega 4242 4596 8838 100 Iz prednjih podataka dalje slijedi da se između 10 i 23 sata javlja 82,6% svih registriranih požara, tj. u doba kada se ljudi kreću izvan svojih kuća, odnosno prebivališta. Ovaj je podatak gotovo potpuno jednak podacima za našu zemlju s time da period smirivanja nastupa oko 20 sati. 2.3. Uzroci požara U obradi podataka o uzrocima požara u Španiji se prate slijedeći pokazatelji: nepažnja, munja, željeznica, podmetanje, ostali uzroci, nepoznat uzročnik. U svakoj se grupi nalazi i po nekoliko podgrupa. Uzroci požara prate se prema tipu vegetacije, zatim broju i izgorjeloj površini. U grupi »nepažnja « u toku ove dvije godine zabilježena su 2112 požara, odnosno 24% P° |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 60 <-- 60 --> PDF |
broju, a 23´% po veličini površine. U toj su grupi najbrojniji požari koje su izazvali pušaći (oko 5%). Udar groma prouzročio je oko 8% požara sa površinom od također oko 8%. Željeznica prouzrokuje svega oko 0,5% svih požara po broju i površini. Poseban problem u Spaniji predstavlja podmetanje šumskih požara. Prema statističkim podacima u 1975. na taj je način nastalo 1206 požara (28%), sa ukupnom površinom od 73.829 ha (39%). U 1976. g. bilo je 30% podmetnutih požara pri čemu je izgorjelo 40% od ukupne površine. Konačno preostaju i ostali uzročnici koji sudjeluju sa vrlo malim postotkom. Usprkos svih nastojanja u Spaniji se za nešto preko trećine požara (36%) ne može utvrditi uzrok nastanka požara, što je slučaj i u drugim zemljama. 2.4. Ostali podaci Obzirom na česte požare u Spaniji obrađuju podatke u 7 kategorija: požar krošanja, požar šikara ili prizemni požar, podzemni požar, požar krošanja i šikare, požar krošanja i podzemni požar, te požar suhih stabala. Najbrojniji su požari šikara — prizemni požari u prosjeku oko 60%, a zatim kombinirani požari krošanja i šikare sa oko 21% . Kako se ovi pokazatelji prate samo za veće požare od 5 ha za pošumljenu površinu, odnosno 50 ha neobraslih površina, može se pretpostaviti da su manji požari pretežno prizemni jer o tome u izvještaju nema podataka. Slično se obrađuju i podaci o vremenu između prijave požara i izlaska ekipa na gašenje. Prema tim podacima najkasnije u roku od 2 sata na mjesto požara i početka gašenja dolazi se u 95% slučajeva, što ukazuje na veliku spremnost i organiziranost vatrogasne službe. Organi čuvarske službe (lugari) otkrivaju prosječno oko 38% a posade na osmatračnicama oko 33 % požara, a ostali građani ili organi oko 29%. Gašenje šumskih požara trajalo je u 1975. g. 41.944 sata, a u 1976. 37.366 sati. Vrijedno je spomenuti da je gašenje trajalo najdulje u 1975. u jednom slučaju 170 sati, a u 1976. 288 sati. U roku od 10 sati ugašena su 6879 požara, odnosno 78 %. U požarima većim od 5 ha rukovodioci gašenja su bili šumarski inženjeri u 18% slučajeva, tehničari u 10%, a lugarsko osoblje u 65%. U 7% gašenjem nije nitko od službenih organa rukovodio. U obradi podataka obraća se pažnja i na podatak koji ukazuje na datum kada se javlja najveći broj požara, i to posebno za praznike, i posebno za radne dane. Tako je u 1975. g. najkritičnija bila nedjelja 10. 08. sa 79 požara te srijeda 27. kolovoza sa 96 požara. U 1976. bila je najkritičnija nedjelja 8. kolovoza sa 76 požara i petak 20. kolovoza sa 91 požarom. U gašenju šumskih požara sudjelovalo je ukupno 130.529 ljudi (69.477 u 1975. i 61.052 u 1976.), zatim 308 traktora, 176 motornih prenosnih pumpi, 1255 vatrogasnih kola, upotrebljavano ukupno 76.000 kom raznog ručnog alata i slično. Nadalje je u 1976. g. korišten avion u 148 slučajeva. Podaci o korištenju aviona u 1975. godini na žalost ne postoje. 3. ZAKLJUČAK Kao što se može uočiti iz prednjih podataka u Spaniji šumski požari i borba za njihovo savladavanje predstavlja velik i ozbiljan problem. Taj se problem posebno pojačava ako imamo u vidu da posljednjih godina gore |