DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Nakon toga završen je radni dio ovog veoma uspjelog i sadržajnog savjetovanja.


Za učesnike je posebno organizirana stručna ekskurzija sa maršrutom:
Sarajevo—Mostar (posjeta HEPOK-u i meteorološkoj stanici) — Trebinje (posjeta
brani Grnčarevo) — Čemerno (posjeta meteorološkoj stanici) — Tjentište
(obilazak spomenika i muzeja iz NOB) — Sarajevo.


Radi akutalnosti prezentirane problematike nekih radova koji su u posrednoj
ili neposrednoj vezi sa šumarstvom posebno njegovim proizvodnim
dijelom, osvrnut ćemo se na sadržaj nekih referata i to prema redosljedu
izlaganja:


U radu »ULOGA METEOROLOGIJE U ZAŠTITI SUMA OD POŽARA U
SVIJETU I KOD NAS« Z. C i n d r i ć ističe da su šume u znatnoj mjeri izložene
devastiranju od požara. Budući da šume kao sastavni dio biosfere
igraju pored proizvodne funkcije (proizvodnja sirovina) i veoma važnu ulogu
u životu ljudskog društva kao cjeline, putem opće korisnih funkcija to se
nameće potreba efikasnije zaštite ovog nacionalnog bogatstva.


Istaknuto je, da danas u svijetu postoje specijalizirane organizacije za
zaštitu šuma od požara, gdje meteorologija kao primijenjena disciplina igra
veoma važnu ulogu posebno u davanju preventivnih prognoza stepena opasnosti
od šumskih požara i kod gašenja požara.


U svom radu »UTICAJ SUMA NA OTICANJE VODA« B. K o 1 i ć ističe
da šume kao najrazvijeniji vegetacijski oblik, pored uticaja koje vrše u smanjenju
intenziteta erozionih procesa, vjetrozaštitnog djelovanja, uticaja na
klimatske faktore i dr. igraju presudnu ulogu u reguliranju oticanja voda.


Blagotvoran uticaj ovog reguliranja očituje se u smanjenju i sprečavanju
poplavnih uslova posebno u planinskim krajevima, zatim u promjenama
strukture padavina u šumi i koeficijenta površinskog oticanja, kao i povećanju
prinosa poljoprivrednih kultura, posebno u blizini šumskih kompleksa.


Autor daje prikaz blagotvornog uticaja šuma na širu okolinu na osnovu
rezultata stranih istraživanja (provedenih u SAD, SSSR-u, SR Njemačkoj i
dr.) sa stanovišta promjena strukture padavina u šumskim zajednicama,
sprječavanja erozionih procesa; promjena koeficijenta površinskog oticanja i
sprječavanja šteta na usjevima od štetnog uticaja vjetrova.


V. Hren i Z. Pelcer u radu »KLIMA I EKOLOŠKE CJELINE U
OKVIRU ISTRAŽIVANJA TIPOVA SUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA« ukazuju
da dosadašnja istraživanja koja su se temeljila samo na makroklimatskim
podacima pokazuju da rast vrsta drveća zavisi od klimatskih uslova, a
istraživanja tipova šuma i šumskih staništa ukazala su da postoje znatne
razlike u klimi unutar tzv. »ekološko-gospodarskih tipova šuma«.
Zato se ističe kao nužnost da se u daljoj fazi istraživanja tipova šuma
provedu detaljna mikroklimatska istraživanja posebno u odnosu na ekosisteme,
vrste drveća i provođenje gospodarskih zahvata.


O. Z u n k o u radu »ŠUMSKI POŽARI I KLIMATSKE PRILIKE« ukazuje
na osnovu statističkih podataka o broju šumskih požara (analizirano je
poslednjih 7 godina) na ugroženost od požara u SR Hrvatskoj na osnovu čega
su izdvojena područja prema stepenu učestalosti šumskih požara. Međutim
autor ističe, da je potrebno utvrditi i neke druge parametre, a posebno meteorološke,
čije bi poznavanje poslužilo pri ocjeni preventivne prognoze steil
80