DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 51 <-- 51 --> PDF |
SAVJETOVANJE O ULOZI I ZNAČAJU HIDROMETEOROLOGIJE U PROIZVODNJI HRANE I SIROVINA Na Jahorini (hotel »Jahorina«) 27. i 28. marta o. g. održano je savjetovanje sa gornjom temom, na kojem su uzeli učešća brojni naučni i stručni radnici hidrometeorolozi i stručnjaci iz oblasti biljne proizvodnje (poljoprivrede i šumarstva), na kojem je razmatrana obimna problematika iz ove kompleksne oblasti. Savjetovanje su organizirali pored Republičkog hidrometeorološkog zavoda BiH, Republički sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo, Poslovna zajednica poljoprivredno industrijskih kombinata Jugoslavije iz Beograda i Društvo inženjera i tehničara BiH Sarajevo. Nakon svečanog otvaranja Savjetovanja, izloženi su uvodni referati: Dr ing. Z. Mičević: Uloga i značaj hidrometeorologije u proizvodnji hrane i sirovina L. Petković, dipl. ing.: Razvoj i modernizacija poljoprivredne proizvodnje u agroklimatskim uslovima Jugoslavije. Nakon toga prikazana je projekcija filma o SOUR »UPI« Sarajevo. U poslijepodnevnom programu izloženi su sljedeći referati: Hočevar A.: Proizvodnja hrane i njena zavisnost od klimatskih i meteoroloških faktora Kabiljo Z.: Energetski tok kroz biosferu Vlahinić M.: Vodni bilansi bazirani na meteorološkim i hidrološkim podacima u SR Bosni i Hercegovini Ljiljak N.: Uticaj hidrometeoroloških faktora na tehnologiju biljne proizvodnje na površinama IPK »Osijek« Cindrić Z.: Uloga hidrometeorologije u zaštiti šuma od požara u svijetu i kod nas Otorepe S.: Korištenje klimatskog potencijala za unapređenje poljoprivredne proizvodnje u brdsko-planinskim područjima Katić P.: Uticaj gustine biljne sastojine na osobine mikroklime kod kulturnih biljaka Milosevic M.: Hidrološke podloge kao´ jedan od elemenata kod planiranja proizvodnje hrane Ranković S.: Prikaz karakterističnih karata iz atlasa klime SFRJ Alikalfić F.: Suma kao faktor u reguliranju režima voda Ačimović I.: Ocena efikasnosti protivgradne zaštite u zaštiti poljoprivrednih kultura na teritoriji SR Srbije 177 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Resulović H.: O potrebi izučavanja pedoklimata u deposolima Kostov M.: Podizanje na vetrozaštitni šumski pojasi vo Ovčje polje i nivnoto vlijanije vrz zgolemuvanje na prinosite kaj zemjodelski kulturi Drugog dana savjetovanja (utorak 28. marta 1978.) učesnici su u prijepodnevnom programu dali prikaz sljedećih radova: Spasov P.: Neke agroklimatske karakteristike područja severnog Banata u pogledu obezbjeđenosti kukuruza vodom Hodžić A., Hadžić Dž.: Optimalno vrijeme navodnjavanja Petrović N.: Vremenski i prostorni tok potencijalne evapotranspiracije na teritoriji SR Srbije u periodu od 1949—1973. godine Penzar I., Penzar B.: Proračun zaliha vode u tlu Veselinović M., Radević C: Erozija zemljišta kao problem proizvodnje hrane i sirovina na brdsko-planinskim područjima Alempijević 2.: Mogućnosti prognoziranja nastupa pojedinih fenofaza kod kukuruza računanjem suma efektivnih temperatura Maričić M.: Agrometeorološki doprinos u suzbijanju biljnih bolest i i štetočina u SR Srbiji kao i mogućnosti proširenja ove delatnosti Radosavljević M.: Ostvarenje mesečne prognoze vremena izrađene po metodi analogije Rt 500/100 mlb Zrnec C: Prognoziranje optimalnega roka prve košnje Vukmirović M.: Prolećni mrazevi u Jugoslaviji Bregovljanin S., Maričić M.: Operativno-informativno obaveštavanje poljoprivredne javnosti o uticaju vremena na poljoprivrednu proizvodnju Tuhtar D., Dobrovoljec I.: Biogeokemijski ciklusi ugljika, dušika i fosfora u akvatičnom medij umu i njihov značaj Penzar Z., Butulija S., Abdić H.: Matematičko statistička metoda određivanja dubine prodiranja mraza u tlo Anđelić M., Petković T.: Stohastička priroda hidroloških procesa i osnovne hidrološke karakteristike neophodne pri korištenju vodnih resursa Pandurović S., Zderić O.: Uslovi za pronalaženje racionalnog rešenja sistema za navodnjavanje sa posebnim osvrtom na uticaj hidroloških podloga Burlica Č.: Karakterisanje padavina kao faktora biljne proizvod n j e Mićević Z.: Uticaj vanjskih faktora na porast, razviće i prinos, te metod ranog prognoziranja prinosa pšenice Gotfrid B.: Uticaj snežnog pokrivača na temperaturu zemljišta na dubini čvora bokorenja ozimica Bulatović S., Stanonjević S., Jovanović M.: Uticaj osunčavanja i temperature vazduha na dinamiku porasta zapremine ploda nekih šljiva Fazlagić S.: Mikroklima i biološka okolina Spasova D.: Primena meteoroloških informacija pri kvantitativnoj oceni šteta koje nastaju kao posljedica zagađenosti vazduha |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 53 <-- 53 --> PDF |
U posijepodnevnom programu rada prezentirani su sljedeći radovi učesnika: Spasov P.: Verovatnoća pojave određenih vrednosti negativnih temperatura na području SR Srbije u prolećnim mesecima Dolinar-Lešnik M.: Protiperonosporna služba v Sloveniji Kolić B.: Uticaj šuma na oticanje voda Hren V., Pelcer Z.: Klima i ekološke cjeline u okviru istraživanj a tipova šuma i šumskih staništa Žunko O.: Šumski požari i klimatske prilike Čurić R.: Mogućnosti primjene rezultata fenoloških osmatranja u praksi podizanja šuma u SR BiH Opra A.: Metode ekonomske ocene dejstva protivgradne zaštite Todić S.: Kontrola kvaliteta voda za potrebe proizvođača hrane i sirovina Kirovski S., Karamanolevski Z.: Korištenje na rezultate od sistematskite merenja na kvalitetot na vodite vo SR Makedonija za potrebe na zemljodelieto Otorepec S.: Klima zemljišta Jurčec V.: Kišna i sušna razdoblja 1973—1977. godine u sjevernoj Hrvatskoj i njihovi uzroci Nadaždin M., Džinić M., Bašagić Z., Bukojev J.: Uticaj važnijih kvaliteta klime na nutritivne vrijednosti kukuruza Vukov J.: Agroklimatski uvjeti proizvodnje ozime pšenice u glavnom žitorodnom rajonu SR Hrvatske Vukmirović Mira: Agroklimatski atlas SFRJ i njegova primjena u poljoprivrednoj praksi Rašeta J., Bogosavljević M.: Fenološka osmatranja i njihov značaj u organizovanju i proizvodnji hrane Bašović M., Čemelik Z.: Mogućnosti korištenja podataka fenološke službe za bolje iskorišćavanje biološkog potencijala biljaka Maričić M.: Sume temperatura i padavina u SR Srbiji kao agroklimatološka podloga za rejonizaciju poljoprivredne proizvodnje Šećerov R., Merdan N : Neki agroklimatski pokazatelji u rejonizaciji vinove loze u Hercegovini Veselinović M.: Prilog upoznavanju uticaja mikroklime na fenološki razvoj biljaka Mihajlovski M., Blaževska 2.: Delatnost i možnosta na našta služba vo pružanjeto pomoš na našeto stopanstvo Božić D.: Informativno-operativno obaveštavanje poljoprivredne javnosti o uticaju vremena na poljoprivrednu proizvodnju Ristovski P.: Vlijanieto na snežniot Pokriv vrz prinosite na ozimite žita vo Pelagonija vo zimski meseci (XII, I, II) pri radijaciona inverzija Nakon izloženih radova učesnika, predviđenih prema Programu, doneseni su Zaključci savjetovanja koji će se naknadno dostaviti učesnicima. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Nakon toga završen je radni dio ovog veoma uspjelog i sadržajnog savjetovanja. Za učesnike je posebno organizirana stručna ekskurzija sa maršrutom: Sarajevo—Mostar (posjeta HEPOK-u i meteorološkoj stanici) — Trebinje (posjeta brani Grnčarevo) — Čemerno (posjeta meteorološkoj stanici) — Tjentište (obilazak spomenika i muzeja iz NOB) — Sarajevo. Radi akutalnosti prezentirane problematike nekih radova koji su u posrednoj ili neposrednoj vezi sa šumarstvom posebno njegovim proizvodnim dijelom, osvrnut ćemo se na sadržaj nekih referata i to prema redosljedu izlaganja: U radu »ULOGA METEOROLOGIJE U ZAŠTITI SUMA OD POŽARA U SVIJETU I KOD NAS« Z. C i n d r i ć ističe da su šume u znatnoj mjeri izložene devastiranju od požara. Budući da šume kao sastavni dio biosfere igraju pored proizvodne funkcije (proizvodnja sirovina) i veoma važnu ulogu u životu ljudskog društva kao cjeline, putem opće korisnih funkcija to se nameće potreba efikasnije zaštite ovog nacionalnog bogatstva. Istaknuto je, da danas u svijetu postoje specijalizirane organizacije za zaštitu šuma od požara, gdje meteorologija kao primijenjena disciplina igra veoma važnu ulogu posebno u davanju preventivnih prognoza stepena opasnosti od šumskih požara i kod gašenja požara. U svom radu »UTICAJ SUMA NA OTICANJE VODA« B. K o 1 i ć ističe da šume kao najrazvijeniji vegetacijski oblik, pored uticaja koje vrše u smanjenju intenziteta erozionih procesa, vjetrozaštitnog djelovanja, uticaja na klimatske faktore i dr. igraju presudnu ulogu u reguliranju oticanja voda. Blagotvoran uticaj ovog reguliranja očituje se u smanjenju i sprečavanju poplavnih uslova posebno u planinskim krajevima, zatim u promjenama strukture padavina u šumi i koeficijenta površinskog oticanja, kao i povećanju prinosa poljoprivrednih kultura, posebno u blizini šumskih kompleksa. Autor daje prikaz blagotvornog uticaja šuma na širu okolinu na osnovu rezultata stranih istraživanja (provedenih u SAD, SSSR-u, SR Njemačkoj i dr.) sa stanovišta promjena strukture padavina u šumskim zajednicama, sprječavanja erozionih procesa; promjena koeficijenta površinskog oticanja i sprječavanja šteta na usjevima od štetnog uticaja vjetrova. V. Hren i Z. Pelcer u radu »KLIMA I EKOLOŠKE CJELINE U OKVIRU ISTRAŽIVANJA TIPOVA SUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA« ukazuju da dosadašnja istraživanja koja su se temeljila samo na makroklimatskim podacima pokazuju da rast vrsta drveća zavisi od klimatskih uslova, a istraživanja tipova šuma i šumskih staništa ukazala su da postoje znatne razlike u klimi unutar tzv. »ekološko-gospodarskih tipova šuma«. Zato se ističe kao nužnost da se u daljoj fazi istraživanja tipova šuma provedu detaljna mikroklimatska istraživanja posebno u odnosu na ekosisteme, vrste drveća i provođenje gospodarskih zahvata. O. Z u n k o u radu »ŠUMSKI POŽARI I KLIMATSKE PRILIKE« ukazuje na osnovu statističkih podataka o broju šumskih požara (analizirano je poslednjih 7 godina) na ugroženost od požara u SR Hrvatskoj na osnovu čega su izdvojena područja prema stepenu učestalosti šumskih požara. Međutim autor ističe, da je potrebno utvrditi i neke druge parametre, a posebno meteorološke, čije bi poznavanje poslužilo pri ocjeni preventivne prognoze steil 80 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 55 <-- 55 --> PDF |
pena požarne opasnosti po područjima. Autor posebno ističe da je potrebna suradnja šumara i meteorologa te korištenje meteoroloških podataka, ali mreža osmatranja nije uvijek dovoljna te bi bilo potrebno osnivati posebne tzv. »silvometeorološke stanice«. Ove stanice bi trebalo da prate vremenska stanja i da su pokretne (lake za prenošenje). Na taj način bi se dobila predstava o »klimi požara«, što bi poslužilo za preduzimanje što sigurnijih i efikasnijih mjera u cilju sprečavanja požara i provođenja ostalih preventivnih mjera. R. Curi ć u radu »MOGUĆNOSTI PRIMJENE REZULTATA FENOLOŠKIH OSMATRANJA U PRAKSI PODIZANJA I UZGAJANJA SUMA U SR BiH« ističe da je u sadašnjem periodu zapostavljena primjena fenoloških osmatranja u oblasti šumarstva posebno u djelatnosti uzgoja i podizanja šuma. Međutim, uz adekvatnu organizaciju fenoloških osmatranja i izbor odgovarajućeg obima fenoloških pojava mogu se dobiti podaci koji bi se koristili za različitu namjenu. Autor ovdje naglašava da bi bilo potrebno istraživanja i osmatranja usmjeriti u dva pravca; za rješavanje tekućih zadataka iz uzgoja i podizanja šuma zatim iz oblasti sjemenarstva i rasadničke proizvodnje i za dugoročnija istraživanja primjenom fenometrije, a na osnovu rezultata vršio bi se širi izbor vrsta brzog rasta za introdukciju. Pored navedenog istaknuto je da bi se druga fenološka opažanja mogla koristiti za izradu fenoloških karata koje svrsishodno mogu poslužiti za valorizaciju šumskog prostora sa stanovišta rekreativnih i zaštitnih funkcija šuma. Posebno je istaknuta mogućnost organiziranja ove službe uz zajedničku suradnju zainteresiranih institucija i OOUR-a šumarstva koji će koristiti rezultate u praksi. R. CURIĆ, Sarajevo Uz prikaz rada R. Ćurića: Prinosi u nekim kulturama crnog bora na submediteranu Hercegovine Na pitanje u prikazu navedenog rada R. Ćurića, objavljenog u Šum. listu br. 10—12/1977. (str. 535), zašto nisu navedeni podaci o broju sađenih biljaka, odnosno čega je posljedica velike razlike u današnjem broju stabala u kultura »Radački brijeg« i »Krstače«, autor je pismom saopćio, da do tih podataka nikako nije mogao doći. Nadalje, manji broj stabala u kulturi »Radački brijeg« vjerojatno su posljedica slabijih stanišnih uslova i slabije zaštite kulture od paše u odnosu na kulturu »Krstače«. O. P. |