DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 49 <-- 49 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI REPUBLIČKI SEMINAR ŠUMARA SLOVENIJE IZ UZGAJANJA ŠUMA Od 1—3. ožujka ove godine održan je u Moravskim toplicama kod Murske Sobote republički seminar iz uzgajanja šuma na temu: OSNIVANJE NOVIH SUMA U SLOVENIJI U OKVIRU PROSIRENE BIOLOŠKE REPRODUKCIJE. U organizaciji ovog seminara učestvovali su: — Biotehnička fakulteta — Institut za šumarstvo i drvnu industriju Ljubljana — SIZ za šumarstvo Ljubljana Na seminaru je ova tematika bila obrađena u 13 referata, čiji su nosioci bili: prof. dr. D. Mlinšek, ing. J. Kolar, dr. J. Božič, dr. F. Kordiš, mr. S. Horvat-Marolt, mr. D. Robič, ing. F. Perko, mr. B. Anko, dr. F. Ivanek i dr. M. Zupančič. Zbog opsežnosti iznesene problematike u daljnjem tekstu su dani sažetci referata i zaključaka donesenih u diskusiji. Osnovna namjena kod osnivanja novih objekata za proizvodnju drva je najvećim dijelom višenamjensk a šuma, koja optimalno ispunjuje drvnoproizvodne, zaštitne i socijalne funkcije šume. Pritom treba zaštitne i socijalne funkcije šume ostvariti pomoću čim veće proizvodnje što kvalitetnije drvne mase. Osnivanje novih šuma ne smije umanjiti dostignuti stupanj intenzivnosti gospodarenja u postojećim novoosnovanim šumama. Ukoliko bi došlo do kolizije, treba iznaći mogućnost za osiguranje dodatnih sredstava. Do kolizije bi moglo doći budući da SIZ za šumarstvo osigurava sredstva za osnivanje novih šuma u okviru proširene biološke reprodukcije i njegu za prve četiri godine. Budući da šumu treba njegovati do starosti 35—40 godina, kada prorede daju prve pozitivne prinose, sva njega šuma od 4. godine na dalje išla bi na teret radnih organizacija. Nova šuma kao novotvorevina ne smije u okviru prostornog planiran ] a djelovati kao fizioekološki ili optički tuđinac. Trend u osnivanju novih šuma i u proizvodnji drva u usporedbi s neklasičnim šumarstvom (plantažiranje), je zbog stanišnih i društvenogospodarstvenih uslova drugačiji od trendova u pretežnom dijelu Evrope. Sva dosadašnja iskustva govore, da se ne smije zadovoljiti jednonamjenskom šumom, te manje vrijednom ili prosječnom kvalitetnom produkcijom drvne mase. Iskustva govore, da pod pošumljavanjem treba podrazumjevati sumu svih šumskouzgojnih radova, koji su potrebni, da na nekoj površini izvan šume podignemo novu šumu do trenutka, kada su vidljivi nosioci funkcija u smislu 175 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 50 <-- 50 --> PDF |
dugoročnih šumskouzgojnih ciljeva. Zbog toga treba osnivanje novih šuma dijeliti u dvije faze: 1. — priprema rada — sadnja ili sjetva 2. — njega, koja obuhvaća zaštitne, uzgojne i dodatne mjere zaključno do vremena kada u sastojini počinjemo s individualnim odabiranjem (faza letvenjaka ili prvih proreda). Pri osnivanju novih šuma od odlučujućeg značaja je izbo r vrst a drveća, kako u uzgajanju šuma tako i u gospodarenju s okolinom. Izboru provenijencije sadnog materijala treba posvetiti mnogo više pažnje nego do sada. Treba reći da je izbor provenijencije jednako važno, a u određenim primjerima i značajnije od izbora vrste drveća. Kao vrlo dobra pripomoć kod osnivanja novih šuma je, da se najprije osnuje pionirsk a šuma . Pionirska šuma pospješuje progresivnim težnjama u sukcesivnom razvoju šumske vegetacije. Predkultura pionirske šume smanjuje troškove njege, omogućuje upotrebu manjeg broj sadnica po hektaru, ima zaštitnu funkciju i daje vrlo dobre uvjete za postanak zdrave šume. Budući da su kod osnivanja novih šuma angažirana znatna sredstva, nužno je potrebno da se za te radove izrade planovi. U planovima treba da su naznačene pripremne i izvedbene radnje obzirom na cilj gospodarenja. Opseg i oblik jedinice pošumljavanja određuje tehnika pošumljavan j a. Pod jedinincom pošumljavanja podrazumjeva se do takve mjere zaokružen teritorij, da je pošumljavanje moguće izvesti u tehničkom smislu racionalno i u sinhroniziranom radnom postupku. U proizvodnji sadnog materijala treba voditi brigu o asortimanu i kvaliteti. Težiti treba, da smreka bude zastupljena s 2/3, dok bi 1/3 otpadala na ostale četinjače i listače. Budući da je srednjoročnim planom SR Slovenije 1976—1980. predviđeno godišnje podići 2.780 hektara novih šuma u okviru proširene biološke reprodukcije, ovaj seminar je dao značajne smjernice kako teoretskog tako i praktičkog značaja, o osnivanju novih šuma. O važnosti i aktualnosti problematike govori podatak, da je seminaru prisustvovalo 185 šumarskih stručnjaka. Zdravko MIHELČlC, dipl. ing. šumarstva _^&~ |