DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 43     <-- 43 -->        PDF

IZ DRUGIH REPUBLIKA


EFIKASNOST POSLOVANJA U ŠUMARSTVU BiH


Udruženi rad u šumskoprivrednoj djelatnosti koja ima višestruki značaj
za privredu kao izvor drvne mase i za poboljšanje radne i životne okoline
objedinjuje rad i sredstva i ulaže dalje napore da poveća efikasnost poslovanja.
Poduzimaju se mjere da rad bude produktivniji, jer je u sadašnjem
vremenu i do dva puta niži od onog koji se može postići nakon ostvarenja
potrebnih uslova. U prvom redu vrši se izbor odgovarajućeg tehnološkog
procesa šumarske proizvodnje, njegovo opremanje suvremenijim sredstvima
za rad i povoljnije angažiranje radne snage. Naime, uz dosadašnji
sistem gospodarenja, sredstva za rad i radna snaga nisu bili koncentrirani
za rad na manjoj površini šume i radilištima za doradu drvnih sortimenata.
Kod novijih tehnoloških rješenja obavljanje radova (sječa stabala, izrada
drvnih sortimenata, pošumljavanje i drugi radovi) vrši se na tzv. skupinama
i na stovarištima u šumi. To omogućuje ekonomičnije poslovanje. Nadalje,
proizvodnja poprima humanije vidove, što je posebno važno u šumarstvu gdje
je rad naporan po vrsti, a odvija se na otvorenom prostoru najčešće udaljenom
od mjesta stanovanja radnika. Zato ohrabruje svaka promjena strukture
rada u korist olakšanja i smanjenja učešća fizičkog rada a većeg korišćenja
moćnih i efikasnih sredstava za rad ako su ista usklađena s mogućnostima
radnika i obratno. Harmonična međusobna veza čovjek-sredstvo za rad-radna
okolina je od izuzetnog značaja. U tome smislu se u šumarstvu može i treba
još intenzivnije angažirati. Korišćenje strojeva koji izazivaju buku i vibracije
većeg stupnja ne može se više dozvoliti, jer su već do sada izazvale kod
nekih radnika zdravstvene poremećaje i invalidnost. Tako npr. neki strojevi
za bušenje rupa za sadnju sadnica prouzrokuju toliku buku (110 decibela) i
vibracije da se smiju koristiti izuzetno i to u kraćim vremenskim intervalima
(iako im je učinak veliki).


Uvođenje novih tehnoloških rješenja u proizvodnji proces u šumarstvu
zahtijeva uočavanje i analiziranje brojnih faktora koji utiču na odvijanje
proizvodnje. Tehnologija je vrlo osjetljiva i burno reagira ako se uvode faktori
u proizvodni proces koji ne odgovaraju datoj situaciji. Povećavaju se
troškovi, poremeti se tok proizvodnje. Zato šumarski stručnjaci s pravom
ističu važnost temeljite pripreme proizvodnje da bi se u projektiranom tehnološkom
procesu predvidjele sve vrste aktivnosti i stupanj utjecaja pojedinih
faktora kao i način njihovog djelovanja. Svrsishodnim organizacionim
oblikovanjem funkcije pripreme proizvodnje i njezinim aktivnijim radom
u šumarstvu, kako se ističe, proizvodnja će se odvijati na efikasniji način
čime će ulaganje rada biti produktivnije, a proizvodi kvalitetniji.


KADROVI


Udruženi rad u šumarstvu uočio je nužnost daljeg poboljšanja općeg
i stručnog znanja zaposlenih radnika, uslova rada i životnog standarda, na




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 44     <-- 44 -->        PDF

građivanja u saglasnosti sa obavljanjem poslova i radnih zadataka po vrsti,
složenosti, uslovima radne sredine, odgovornosti, solidarnosti, socijalnoj sigurnosti
i drugim elementima od utjecaja na prikladnost sistema nagrađivanja
prema radu i rezultatima rada. Ostvarenjem i ovih mjera će se omogućiti
povoljnije korišćenje sredstava za rad (sada se kapaciteti pojedinih
strojeva koriste 40—80 posto), drvne mase, radnog vremena što će šumarsku
proizvodnju činiti ekonomičnijom. Stanje angažiranih kadrova u šumskoprivrednoj
aktivnosti zahtijeva njihovo stalno upoznavanje s najnovijim rezultatima
naučnoistraživačkog rada, faktorima koji utiču na razvoj šumarske
struke i mogućim rješenjima važnijih problema proizvodnje. Sistem stalnog
obrazovanja je prihvaćen kao nužnost i treba ga dosljedno ostvarivati. U
tome smislu privredne komore, savezi inženjera i tehničara, OOUR-i, naučnoistraživačke
i obrazovne institucije nastoje da organiziraju i obave tu važnu
aktivnost. Rezultati tih napora su sve vidljiviji.


TEHNIČKA OPREMLJENOST


Stanje šumskog fonda u Bosni i Hercegovini nije povoljno. Zastupljenost
pojedinih vrsta drveća, kvalitet drvne mase, pristupačnost šuma za tehnološke
zahvate nisu zadovoljavajući. Ističe se da je nužno više mijenjati
sadašnje stanje šuma u pravcu njezinog većeg obogaćivanja jelom, jasenom,
javorom, a nešto manje borom i smrekom koji sada dominiraju u pošumljavanju.
Nadalje, dosadašnja istraživanja pokazuju da postoje uslovi i za unošenje
stranih brzorastućih vrsta (duglazija, borovac i druge) u odgovarajućim
tipovima šuma. To se može postepeno više ostvariti biološkim intervencijama
na površinama poslije sječe drvne mase ili na golim površinama.
Ovaj proces, iako posljednjih godina pokazuje bolje rezultate može se povoljnije
odvijati.


Treba podvući da su šumskoprivredne organizacije nedovoljno akumulativne
da bi vlastitim sredstvima učinile šire zahvate na pošumljavanju.
Dugoročnost ulaganja u radove biološkog karaktera (više desetina godina)
dijelom su uzrok nedovoljnog ulaganja sredstava od strane bankarskih institucija.
Zato je neophodna šira angažiranost sredstava iz više izvora. OUR-a
izvan šumarstva bi trebale dijelom financirati reprodukciju šuma zbog njihove
zaštitne i rekreacione uloge.


Organizacija i obavljanje rada u šumarstvu su otežani i uslijed nedovoljne
pokrivenosti šuma mrežom komunikacija za transport drvnih sortimenata,
kretanje (prenos) sredstava za rad i radne snage. Sada je prosječna
otvorenost šuma oko 5 km na hiljadu ha, a potrebno je najmanje 10—15 km.
Zato su troškovi privlačenja drvnih sortimenata veliki, što velikim dijelom
uslovljava nepovoljnu cijenu koštanja, a malu akumulaciju. Zato šumarski
stručnjaci istražuju i utvrđuju rješenja u zavisnosti od sistema gospodarenja
šumama. Treba reći da u tome imaju dosta uspjeha. Međutim, financijska
sredstva su i ovdje ograničavajući faktor za obimnije i brže zahvate na povećanju
mreže šumskih saobraćajnica. Udruživanje rada i sredstava šumskoprivrednih
organizacija, bankarskih sredstava, sredstava iz Fonda za nedovoljno
razvijena područja i drugih izvora je neophodno, jer je potrebno graditi
godišnje oko 500 km kamionskih puteva i veliku tzv. sekundarnu mrežu
za privlačenje sortimenata.




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Efikasnost rada u šumarstvu ovisi od više faktora. Ovdje su posmatrani
samo neki od njih o kojima se vrši intenzivna razmjena mišljenja u cilju
iznalaženja rješenja koja će doprinijeti napretku šumarske struke. Znači,
naučno-tehnički progres, svestrano angažiranje OUR-a u šumarstvu i izvan
njega kao i građana može pomoći da se unapređuje šumskoprivredna djelatnost
i time omogući neprekidno korišćenje šuma za dobijanje drvnih proizvoda,
zaštitu čovjekove okoline i za odmor stanovništva.


Dr Sreten VUČIJAK


»Iako se o racionalizaciji rada počelo pisati tek poslije 1945. godine, nekoliko
priloga koji pripadaju racionalizaciji rada bilo je i prije. Tako M. RADOSEVIČ
(1880, str. 42) saopćuje pronalazak »amerikanske pile« (pile za trup-
Ijenje) na nožni pogon, a HAJDE i MARINOVIĆ (1923, str. 606 i 688) o prvimmotornim pilama (koje se u nas počinju koristiti tek pedesetih godivki). . . . S.
MAYER (1908. pod naslovom »Tehnika u šumi«), uz ostalo, upozorava na ekonomičnost
ulaganja u izgradnju šumskih puteva za izvoz drva iz sječina uz
prilog elemenata za izradu troškovnika. Zanimiv je prijedlog J. AUE-a (1903)
za međusobno povezivanje gospodarskih ureda (direkcija) imovnih općina s područnim
šumarijama, te županijskih i kotarskih oblasti s općinama telefonom
kao sredstvom za brže obavještavanje, izvještavanje i prenošenje poruka.«


(Povijest šumarstva Hrvatske 1846—1976 kroz
stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976. str. 330)