DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 43 <-- 43 --> PDF |
IZ DRUGIH REPUBLIKA EFIKASNOST POSLOVANJA U ŠUMARSTVU BiH Udruženi rad u šumskoprivrednoj djelatnosti koja ima višestruki značaj za privredu kao izvor drvne mase i za poboljšanje radne i životne okoline objedinjuje rad i sredstva i ulaže dalje napore da poveća efikasnost poslovanja. Poduzimaju se mjere da rad bude produktivniji, jer je u sadašnjem vremenu i do dva puta niži od onog koji se može postići nakon ostvarenja potrebnih uslova. U prvom redu vrši se izbor odgovarajućeg tehnološkog procesa šumarske proizvodnje, njegovo opremanje suvremenijim sredstvima za rad i povoljnije angažiranje radne snage. Naime, uz dosadašnji sistem gospodarenja, sredstva za rad i radna snaga nisu bili koncentrirani za rad na manjoj površini šume i radilištima za doradu drvnih sortimenata. Kod novijih tehnoloških rješenja obavljanje radova (sječa stabala, izrada drvnih sortimenata, pošumljavanje i drugi radovi) vrši se na tzv. skupinama i na stovarištima u šumi. To omogućuje ekonomičnije poslovanje. Nadalje, proizvodnja poprima humanije vidove, što je posebno važno u šumarstvu gdje je rad naporan po vrsti, a odvija se na otvorenom prostoru najčešće udaljenom od mjesta stanovanja radnika. Zato ohrabruje svaka promjena strukture rada u korist olakšanja i smanjenja učešća fizičkog rada a većeg korišćenja moćnih i efikasnih sredstava za rad ako su ista usklađena s mogućnostima radnika i obratno. Harmonična međusobna veza čovjek-sredstvo za rad-radna okolina je od izuzetnog značaja. U tome smislu se u šumarstvu može i treba još intenzivnije angažirati. Korišćenje strojeva koji izazivaju buku i vibracije većeg stupnja ne može se više dozvoliti, jer su već do sada izazvale kod nekih radnika zdravstvene poremećaje i invalidnost. Tako npr. neki strojevi za bušenje rupa za sadnju sadnica prouzrokuju toliku buku (110 decibela) i vibracije da se smiju koristiti izuzetno i to u kraćim vremenskim intervalima (iako im je učinak veliki). Uvođenje novih tehnoloških rješenja u proizvodnji proces u šumarstvu zahtijeva uočavanje i analiziranje brojnih faktora koji utiču na odvijanje proizvodnje. Tehnologija je vrlo osjetljiva i burno reagira ako se uvode faktori u proizvodni proces koji ne odgovaraju datoj situaciji. Povećavaju se troškovi, poremeti se tok proizvodnje. Zato šumarski stručnjaci s pravom ističu važnost temeljite pripreme proizvodnje da bi se u projektiranom tehnološkom procesu predvidjele sve vrste aktivnosti i stupanj utjecaja pojedinih faktora kao i način njihovog djelovanja. Svrsishodnim organizacionim oblikovanjem funkcije pripreme proizvodnje i njezinim aktivnijim radom u šumarstvu, kako se ističe, proizvodnja će se odvijati na efikasniji način čime će ulaganje rada biti produktivnije, a proizvodi kvalitetniji. KADROVI Udruženi rad u šumarstvu uočio je nužnost daljeg poboljšanja općeg i stručnog znanja zaposlenih radnika, uslova rada i životnog standarda, na |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 44 <-- 44 --> PDF |
građivanja u saglasnosti sa obavljanjem poslova i radnih zadataka po vrsti, složenosti, uslovima radne sredine, odgovornosti, solidarnosti, socijalnoj sigurnosti i drugim elementima od utjecaja na prikladnost sistema nagrađivanja prema radu i rezultatima rada. Ostvarenjem i ovih mjera će se omogućiti povoljnije korišćenje sredstava za rad (sada se kapaciteti pojedinih strojeva koriste 40—80 posto), drvne mase, radnog vremena što će šumarsku proizvodnju činiti ekonomičnijom. Stanje angažiranih kadrova u šumskoprivrednoj aktivnosti zahtijeva njihovo stalno upoznavanje s najnovijim rezultatima naučnoistraživačkog rada, faktorima koji utiču na razvoj šumarske struke i mogućim rješenjima važnijih problema proizvodnje. Sistem stalnog obrazovanja je prihvaćen kao nužnost i treba ga dosljedno ostvarivati. U tome smislu privredne komore, savezi inženjera i tehničara, OOUR-i, naučnoistraživačke i obrazovne institucije nastoje da organiziraju i obave tu važnu aktivnost. Rezultati tih napora su sve vidljiviji. TEHNIČKA OPREMLJENOST Stanje šumskog fonda u Bosni i Hercegovini nije povoljno. Zastupljenost pojedinih vrsta drveća, kvalitet drvne mase, pristupačnost šuma za tehnološke zahvate nisu zadovoljavajući. Ističe se da je nužno više mijenjati sadašnje stanje šuma u pravcu njezinog većeg obogaćivanja jelom, jasenom, javorom, a nešto manje borom i smrekom koji sada dominiraju u pošumljavanju. Nadalje, dosadašnja istraživanja pokazuju da postoje uslovi i za unošenje stranih brzorastućih vrsta (duglazija, borovac i druge) u odgovarajućim tipovima šuma. To se može postepeno više ostvariti biološkim intervencijama na površinama poslije sječe drvne mase ili na golim površinama. Ovaj proces, iako posljednjih godina pokazuje bolje rezultate može se povoljnije odvijati. Treba podvući da su šumskoprivredne organizacije nedovoljno akumulativne da bi vlastitim sredstvima učinile šire zahvate na pošumljavanju. Dugoročnost ulaganja u radove biološkog karaktera (više desetina godina) dijelom su uzrok nedovoljnog ulaganja sredstava od strane bankarskih institucija. Zato je neophodna šira angažiranost sredstava iz više izvora. OUR-a izvan šumarstva bi trebale dijelom financirati reprodukciju šuma zbog njihove zaštitne i rekreacione uloge. Organizacija i obavljanje rada u šumarstvu su otežani i uslijed nedovoljne pokrivenosti šuma mrežom komunikacija za transport drvnih sortimenata, kretanje (prenos) sredstava za rad i radne snage. Sada je prosječna otvorenost šuma oko 5 km na hiljadu ha, a potrebno je najmanje 10—15 km. Zato su troškovi privlačenja drvnih sortimenata veliki, što velikim dijelom uslovljava nepovoljnu cijenu koštanja, a malu akumulaciju. Zato šumarski stručnjaci istražuju i utvrđuju rješenja u zavisnosti od sistema gospodarenja šumama. Treba reći da u tome imaju dosta uspjeha. Međutim, financijska sredstva su i ovdje ograničavajući faktor za obimnije i brže zahvate na povećanju mreže šumskih saobraćajnica. Udruživanje rada i sredstava šumskoprivrednih organizacija, bankarskih sredstava, sredstava iz Fonda za nedovoljno razvijena područja i drugih izvora je neophodno, jer je potrebno graditi godišnje oko 500 km kamionskih puteva i veliku tzv. sekundarnu mrežu za privlačenje sortimenata. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Efikasnost rada u šumarstvu ovisi od više faktora. Ovdje su posmatrani samo neki od njih o kojima se vrši intenzivna razmjena mišljenja u cilju iznalaženja rješenja koja će doprinijeti napretku šumarske struke. Znači, naučno-tehnički progres, svestrano angažiranje OUR-a u šumarstvu i izvan njega kao i građana može pomoći da se unapređuje šumskoprivredna djelatnost i time omogući neprekidno korišćenje šuma za dobijanje drvnih proizvoda, zaštitu čovjekove okoline i za odmor stanovništva. Dr Sreten VUČIJAK »Iako se o racionalizaciji rada počelo pisati tek poslije 1945. godine, nekoliko priloga koji pripadaju racionalizaciji rada bilo je i prije. Tako M. RADOSEVIČ (1880, str. 42) saopćuje pronalazak »amerikanske pile« (pile za trup- Ijenje) na nožni pogon, a HAJDE i MARINOVIĆ (1923, str. 606 i 688) o prvimmotornim pilama (koje se u nas počinju koristiti tek pedesetih godivki). . . . S. MAYER (1908. pod naslovom »Tehnika u šumi«), uz ostalo, upozorava na ekonomičnost ulaganja u izgradnju šumskih puteva za izvoz drva iz sječina uz prilog elemenata za izradu troškovnika. Zanimiv je prijedlog J. AUE-a (1903) za međusobno povezivanje gospodarskih ureda (direkcija) imovnih općina s područnim šumarijama, te županijskih i kotarskih oblasti s općinama telefonom kao sredstvom za brže obavještavanje, izvještavanje i prenošenje poruka.« (Povijest šumarstva Hrvatske 1846—1976 kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976. str. 330) |