DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 40 <-- 40 --> PDF |
ODJECI KVALIFIKACIJE STRUČNJAKA ZA DOZNAKU STABALA ZA UZGOJNE SJEČE U PREBORNIM ŠUMAMA J. ŠAFAR Redovnu doznaku stabala može obavljati samo šumarski inžinjer ili šumarski tehničar osposobljen za ovaj posfto. Član 36. ZOŠ U prebornim šumama često se jednim uzgojnim (sječnim) zahvatom istodobno i na istom mjestu rješava nekoliko uzgojnih zadataka (v. Šumarska enciklopedija knj. II). Tih je zadataka ukupno deset: stvaranje novog naraštaja (4), njegovanje (3), prebiranje među debelim stablima (2) i oblikovanje sastojina (1). Zato je taj rad složeniji u prebornim (raznodobnim) šumama nego u jednodobnim. Stoga su izbor i doznaka stabala za uzgojnu sječu vrlo važan akt gospodarenja u raznodobnim oblicima šumskih sastojina. U tom postupku — na temelju ocjene dotadašnjeg razvitka sastojina (dijagnoza), svojega općeg znanja i stečenog iskustva — uzgajač mora nastojati da predvidi daljnji tijek razvitka svakog dijela šumske sastojine i njene cjeline (prognoza), pa na temelju donesenih zaključaka i prosudbe »za i protiv« razloga usmjeruje svoj rad. Tako se radi i mora raditi u uzgojnim sječama. Posve je drukčiji postupak u eksploatacijskim sječama. Ekstremne raz like eksploatacijskih sječa u odnosu na uzgojne sječe ukratko su ove (v. opširnije J. ŠAFAR: »Ekonomski i biološki temelji za uzgajanje šuma«, Zagreb, 1963. str. 328. i 415): nema cilja šumskog gospodarenja; namiruju se časovite potrebe; šumske sastojine su više zaliha drva nego proizvod i sredstvo proizvodnje; važnija su stabla koja treba iskoristiti nego ona koja treba njegovati; obnavljanje, njegovanje i oblikovanje sastojina prepušta se prirodi; investicije služe uglavnom za eksploataciju šuma. Takvih sječa bilo je ponegdje u našim šumama prije rata na temelju kapitalističkih odnosa i poslije rata za neodgodivu obnovu, za industrijalizaciju i obranu zemlje. U takvim okolnostima izbor stabala za sječu je razmjerno jednostavan, jer glavni je zadatak: eksploatirati vredniju drvnu masu (tzv. kvalitetne sječe) što bliže i što jeftinije; dakle, prebiranje (izbor) stabala eksploatacijskih dimenzija i kakvoće. No, vratimo se na glavni zadatak ovog napisa, na izbor stručnjaka za provedbu uzgojnih sječa u današnjim okolnostima; uz napomenu da se po nekim zahtjevima eksploatacijskih sječa gdjekad postupa i danas. Da se obveze urednog gospodarenja i zadaci u uzgojnim sječama što bolje izvrše, potrebna je što bolja stručna sprema i određena stručna kvalifikacija. Zato je sadanjim Zakonom o šumama SRH u članu 36, stavku 5. određeno, da redovnu doznaku stabala za sječu smije obavljati samo šumarski inžinjer ili šumarski tehničar koji je osposobljen za taj posao. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Kakva je, do donošenja tog Zakona, bila kvalificiranost uzgajača odnosno doznačivača za izbor stabala kod uzgojnih sječa? Ovdje, kao primjer, izneseni podaci ne mogu se, doduše, uopćiti, ali su značajni. Vrlo interesantne podatke o udjelu pojedinih kategorija šumarskih stručnjaka u najvažnijem uzgojnom radu objavio je S. MILKOVlC u veoma sažetom napisu »Raspored kadrova po stručnoj spremi u doznaci stabala za sječu u području raznodobnih (prebornih) šuma u gorskoj regiji« (Šum. list 1976, svez. 1—2, str. 83—86). Podaci su iz godine 1975, a odnose se na planinsku regiju hrvatskih Dinarida za područja 5 šumskih gospodarstava, odnosno za njihove 33 šumarije koje imaju ukupno 66 šumarskih inžinjera i 193 šumarska tehničara. Iz brojčanih podataka, iznesenih tabelarno po područjima šumskih gospodarstva i za njihove šumarije, autor je dao vrlo važne zaključke. U povodu objavljivanja Zakona o šumama (v. Šum. list 1977, svez. 5—7), posebno člana 36, smatram da zbog velike aktualnosti treb a da se podsjetimo na Milkovićeve podatke; utoliko više što se nitko iz navedenih šumskih gospodarstava i šumarija javno dosad nije osvrnuo na taj važan napis, čak ni ona gospodarstva kojih su podaci u zaključcima posebno istaknuti. Dio iznesenih brojčanih podataka iskorišten je, transformiran i unesen u ovaj napis. U doznačivanju oko milijun tristo tisuća kubnih metara drvne mase na području svih šumarija navedene regije sudjelovali su: inzinjeri tehničari lugari 15% 58% 27% Na temelju tih brojčanih podataka može se ustvrditi: unatoč razmjerno velikom broju šumarskih inžinjera i tehničara (ukupno oko 260), u najvažnijem stručnom postupku kod uzgajanja prebornih šuma — u izabiranju stabala za uzgojnu sječu neposredno su mnogo više radili lugari nego inzinjeri; više od 1/4 posla obavili su sami lugari. To su prosjeci za čitavu regiju. Međutim, u brojčanim podacima o sudjelovanju pojedinih kategorija šumarskih stručnjaka u izboru stabala za sječu velike su razlike između šumskih gospodarstava i, pogotovo, između pojedinih šumarija. Šumsko gospod. Broj šumarija inž. Broj tehn. Doznaku su izvršili inž. tehn. lugari (u postocima) Ogulin Gospić Delnice 7 10 10 17 19 17 59 52 57 11 11 12 616344 28 26 44 Senj Vrbovsko 5 (1) 10 3 20 5 36 18 6482 — — Na temelju podataka iz ove tabele, u brojčanom sudjelovanju pojedinih kategorija šumarskog kadra kod doznake stabala za sječu bolji su odnosi u manjim šumskim gospodarstvima nego u većim. U jednom velikom gospodarstvu čak gotovo polovicu posla u doznaci stabala za sječu izvršilo je osoblje najniže stručne spreme. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Kod podrobnijeg razmatranja brojčanih podataka objavljenih u tabelama po šumarijama može se opaziti da u izabiranju stabala za sječu šumarski inžinjeri neposredno nisu radili u 16 šumarija (od ukupno 33); dakle, u polovici od ukupnog broja šumarija. Naprotiv, lugari su taj posao obavljali na području 21 šumarije; dakle, na teritoriju 2/3 od ukupnog broja šumarija. * * * Koji su razlozi da je tako velik dio najvažnijeg stručnog rada — neposredno rješavanje naprijed navedenih uzgojnih zadataka — prepušten osoblju niže stručne spreme: ne samo tehničarima, nego i lugarima (oko 85 % posla)?! Da li je tome uzrok nedovoljan broj zaposlenih stručnjaka visokih kvalifikacija ili velika angažiranost tih radnika u drugim poslovima (organizacija, uprava, iskorišćavanje i dr.)? Ili je premalena briga za razvitak tih planinskih, pogotovo mješovitih, šuma u dalekoj budućnosti, odnosno nedovoljan osjećaj odgovornosti za utjecaj sadašnjih doznaka-sječa na sastav, oblik, podmlađivanje sastojina i kakvoću stabala. U takvim postupcima možda nije isključeno da odnosne doznake stabala za sječu mjestimice, povremeno, više ili manje, sadrže neke tipične značajke eksploatacijskih sječa. Nad iznesenim brojčanim podacima, konstatacijama i pitanjima, navedenima već u prethodnom napisu, trebali bi se dublje zamisliti odnosni organi šumarija i šumskih gospodarstva, općina i republike. Doduše, može se pretpostaviti da šumarsko osoblje nižih stručnih kvalifikacija postupak u doznaci stabala za uzgojnu sječu izvršava, po svojem stručnom znanju, savjesno te po uputama iskusnijih stručnjaka viših kvalifikacija i po odredbama šumskogospodarskih osnova. Ali gdjekad se događa đa se taj posao, isprva ili povremeno, obavlja dobro a zatim se šablonizira, tj. nedovoljno usmjerava u vezi s nekim (više-manje nejasnim i teško obrazloživim) promjenama ili tendencijom razvitka mikrostaništa i dijelova sastojine, općenito s biogeocenozom, pa je takav rad često u neskladu s najvažnijim zadacima uzgajanja i s određenim ciljem gospodarenja. Zato, i ne samo zato, zakonodavac je u novom Zakonu o šumama odredio da glavnu (redovnu) doznaku stabala za sječu treba da obavljaju prvenstveno šumarski inžinjeri; to mogu činiti i šumarski tehničari koji su posebno obrazovani za najvažniji rad u uzgajanju i iskorišćavanju šuma. Te postavke, po svemu sudeći, osobito se odnose na preborne (raznodobne) sastojine jer su složenijeg sastava i razvitka nego jednodobne. Lugare u vezi s tim poslom Zakon o šumama uopće ne spominje. U iznesenim konfrontacijama valja imati u vidu i unekoliko poznatu činjenicu da u doznaci-sječi iste količine drvne mase jedan će doznačivao poboljšati kakvoću preborne sastojine (uzgojna sječa), a drugi je može pokvariti, ponegdje čak i udariti žig grabežnog gospodarenja. Ako bi i u narednim razdobljima, unatoč stručnim potrebama i jasnoj odredbi člana 36. Zakona o šumama, velik dio posla u izboru i doznaci stabala za sječu obavljalo osoblje nižih stručnih kvalifikacija (koje ne može sustavno ni dovoljno pratiti razvitak nauke, rezultate istraživanja, aktualnu problematiku i si.) — može se događati da se premalo opažaju komponente biogeocenoze, da se nedovoljno uvažavaju složeni zadaci uzgajanja i da velik utjecaj imaju pojedine značajke (jednostavnijih) eksploatacijskih doznaka- sječa. Josip ŠAFAR, dipl. inž. šum. |