DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 31 <-- 31 --> PDF |
slučajevima one se i osuše. Na vrstama gdje je bila ikora stabljike samo djelomično oguljena zapazili smo deformacije u vidu kvrgastih tvorevina. Treba napomenuti, da visoka divljač čini veliku štetu i na kulturnim vrstama, naročito u voćnjacima, gdje brsti sve vrste izuzev oraha (Juglans regia), vjerojatno zbog specifičnog mirisa (TINGER i BESSER 1962). Osim toga divljač pravi i veliku štetu na ratarskim kulturama i livadama. Primjetili smo, da mjestimice u sve travnjake prodire vrsta tvrdače (Nardus stricta). Širenje tvrdače je u vezi sa specifičnim klimatskim prilikama, a i pašom divljači. Isto tako se pokazalo, da vrstu beskoljenke (Olinia litoralis) divljač rijetko pase, te se ona zbog toga jače širi. ZAKLJUČAK Na temelju provedenih istraživanja možemo zaključiti, da najveći utjecaj na promjenu vegetacije u istraživanom području ima visoka divljač (srne i srndaći): 1. ona brsti u šumama terminalne i lateralne pupove i mlade izbojke na vrstama: Castlanea aativa, Corylus avellana, Pyrus communis, Fagus silvatica itd., a rogovima gule djelomično ili potpuno koru mladim biljkama do promjera stabljike 3 cm ne birajući vrste; 2. navedene štete od divljači negativno utječu na vegetaciju, jer ponekada djelomično ili potpunoma uništavaju vrste kao što je to slučaj s vrstom Castanea sativa; 3. visoka divljač ne brsti bor te je to vjerojatno i razlogom da se bor bolje pomlađuje; 4. u sve travnjake prodire vrsta Nardus stricta čije je širenje u vezi s s edafskim faktorima, a vjerojatno i u vezi s pašom brojne divljači. LITERATURA Č o p, J. (1973): Damage by Red deer in the Karawanken range and measures to reduce it (by fences winter quarters). Beihefte zu den Zeitschriften des Schweizerischen Forstvereins, 52, 259. Gazi, V. und K. Dubrave c (1973): Ein Beitrag zur Untersuchungen der Rotföhrenwälder in Slowenien. Ber. der. Geobot. Institut, ETH, 51, 116—121. Gazi, V. und K. Dubrave c (1974): Travnjačka vegetacija na području Vojnika kraj Celja. Rad u štampi. Da s mann , R. F. und and. (1967): Deer attractans an aproach to the deer damage problem. Yournal Forestry, 65, 8, 564—566. Munch , W. D. (1973): Zur Methodik der Prüfung von Mitteln zur Verhütung von Wildschäden. Zeitschrift für Pflanzenkrankheiten und Pflanzenschutz, 83, 3—4, 188—200. Plavšić-Gojković, N. und V. Gaži-Baskova (1974): Početna istraživanja dinamike i sukcesije vegetacije na trajnim plohama u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac (Šumarija Lipovljani). Šumarski list 10—11, 411—420. Regelin, W. L., O. C. Wallmo, J. Nagy and D. R. Dietz, 1974: Effect of Logging on Forage Values for Deer in Colorado. Yournal of Forestry, May 1974, 282—285. Schröder , W. (1972): Funktion und Situation von grossen Pflanzenpfressern in Waldökosystemen Mitteleuropas. Belastung und Belastbarkeit von Ökosystemen. Giessen, 55—58. Tinger , J. R. und J. F. Besse r (1962): Repellents for protection of young Forest trees from rabbit rodent damage. Tree Planters´Notes, 51, 1—3. Will in st on, H. L. (1974): Control of Animal damage to young Plantations in the South. Yournal of Forestry, 78—81. |