DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 26     <-- 26 -->        PDF

BIOLOGIJA


Prema podacima u stranoj literaturi evropske vrste štitastih moljaca razvijaju
godišnje od jedne do mnogo generacija. Primjer za monovoltinu vrstu
predstavlja crni maslinin štitasti moljac (Aleurolobus olivinus Silv.), koji dolazi
i u našim primorskim krajevima. S druge strane, cvjetni štitasti moljac
(Trialeurodes vaporarium Westw.) može u staklenicima razviti vrlo veliki
broj generacija kontinuirano tijekom čitave godine (i preko zime). To je
ujedno i primjer jakog utjecaja temperature na broj generacija, za razliku
od nekih vrsta ovih insekata, kod kojih je taj broj konstantan bez obzira na
utjecaj klimatskih faktora.


Jasenov štitasti moljac ima u srednjoj Evropi 2—3, u južnoj Evropi 4,
a na Krimu čak 7—8 generacija godišnje (ZAHRADNIK, 1972). Očigledno je
da se ovdje radi o vrsti koja se različito razvija u različitim geografskim odn.
klimatskim uvjetima. Koliko ima generacija u našoj zemlji nije poznato, ali
bi se na temelju nalaza insekta u pojedinim razvojnim stadijima koje sam
prikupio u posljednjih sedam godina, moglo pretpostaviti da ih ima i više
nego što Zahradnik navodi za južnu Evropu, tj. više od četiri. Tome u prilog
govori prije svega podatak da se u zagrebačkom parku Maksimir adultni
oblici mogu naći gotovo u svakom mjesecu od travnja do listopada, dakle
tijekom čitavog vegetacijskog razdoblja. Kako adultni oblici tog insekta ne
žive dugo, nije vjerojatno da bi svi oni pripadali samo malom broju generacija.
Također je moguće da broj generacija varira i u raznim dijelovima naše
zemlje te u pojedinim godinama s obzirom na vremenske prilike.


Ostali podaci su slijedeći: Spačva, 10. IV 1972. (imagines i jaja na poljskom
jasenu), Repaš, 24. V 1977. (imagines i jaja na poljskom jasenu), Zagreb,
25—31. V 1971. (imagines, jaja i mlade ličinke na običnom jasenu), šume oko
Mikanovaca, 17. VI 1971. (imagines i jaja na poljskom jasenu), Zagreb, 26.
VI—1. VII 1971. (imagines, jaja i ličinke svih uzrasta na običnom jasenu),


6. VII 1971. (imagines na običnom jasenu), 10. VII 1971. (imagines, jaja i ličinke
svih uzrasta na poljskom jasenu), Zalesina, 20. VII 1971. (imagines u
velikom broju na običnom jasenu), Crikvenica, 23. VII 1971. (ličinke raznih
uzrasta na običnom jasenu), Zagreb, 17. VIII—1. IX 1971. (imagines, jaja i
ličinke svih uzrasta na običnom jasenu), 8. i 15. IX 1971. (imagines i ličinke
raznih uzrasta) 21. IX 1971. (imagines i ličinke raznih uzrasta) Opatovac (kod
Vukovara) 7. X 1971. (imagines i ličinke na američkom jasenu), Zagreb, 11. X
1971. (imagines i ličinke), Spačva, 14. X 1971. (imagines i ličinke na poljskom
jasenu), Zagreb, 18. X—3. XI 1971. (imagines i ličinke raznih uzrasta).
Razvojni ciklus i način života jedne generacije jasenovog štitastog moljca
je slijedeći: Odrasli oblici nalaze se uglavnom na naličju listova, gdje se
i pare. Najradije se zadržavaju na mladim listovima. Uskoro poslije kopulacije
ženka leže jaja, također na naličju lista, pojedinačno ili u većem broju,
koja katkada poreda u polukrug. Najčešće su jaja smještena na bazalnom
dijelu listića uz glavnu žilu. Dosta se čvrsto drže podloge, jer je njihova bazama
stapka uložena u lisno tkivo. Nakon ovipozicije ženka na njih strese
nešto bijelog praška sa svojih krila, koji ih štiti od nepovoljnih vanjskih
utjecaja, prije svega od isušivanja. Na otpalom i suhom lišću jaja se ne mogu
razviti. Mrlje od bijelog praška na naličju listića vrlo su karakteristične te se
po njima može lako i golim okom konstatirati prisutnost tog insekta.


152