DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— u vezi s iznesenom problematikom ishrane šumskog drveća osnovan je pokus s alepskim borom na tipičnoj crvenici (lokalitet Mikulići). Pokus je osnovan u proljeće 1975. godine i otvorio je nov i krupan problem. Taj se sastoji u slijedećem: Na opožarenoj, dakle goloj, površini preživjelo je manje od 10´% dvogodišnjih biljaka alepskog bora, dok je preživljenje biljaka posađenih na slabo zastrtim površinama makije bilo veće od 80%. Prema provedenim opažanjima uzrok slabog preživljenja biljaka na opožarenoj površini posljedica je jake insolacije i nedovoljne vlažnosti tla. Navedeni podaci rječito govore da još ima mnogo neriješenih pitanja i kad je riječ o samom pošumljavanju opožarenih površina. Put za njihovo rješavanje vidimo u osnivanju mreže pokusa koja bi obuhvatila širok spektar ekoloških i drugih uvjeta uz primjenu različitih metoda osnivanja kultura. Takav bi rad trebala pratiti precizna evidencija rezultata i organizirana razmjena iskustava. ZAKLJUČAK Na temelju dvogodišnjih istraživanja, na reprezentativnim — pokusnim objektima, promjena osnovnih komponenti plodnosti tla uvjetovanih požarom vegetacije i poredbene analize stanja ishrane šumskog drveća i grmlja mogu se donijeti ovi zaključci: 1. Na najzastupljenijim tipovima tala u Dalmaciji (smeđa tla na vapnencima, crvenice i rendzine na flišu) nastale su pod utjecajem požara promjene bitnih komponenti plodnosti tla. Te su promjene u cjelini uzevši veoma štetne. Očituju se u uništenju šumske prostirke, smanjenju sadržaja humusa u tlu, prolaznom i neekonomičnom povećanju dušika i fiziološki aktivnog fosfora i kalija. Posebnu opasnost predstavlja narušavanje prirodne arhitekture veoma karbonatnih tala čime se jako povećava njihova podložnost eroziji. 2. U istraživanim stanišnirn uvjetima šumsko drveće i grmlje (Quercusilex, Pinus halepensis, Pinus maritima, Arbutus unedo i drugi) pokazuju na opožarenim površinama povoljnije stanje ishrane dušikom, fosforom, kalijem a donekle i magnezijem. To povoljno stanje zadržava se samo u prvim godinama poslije požara. Uslijed ispiranja, i površinskog odnošenja hraniva iz tla utvrđeno je na jednom primjeru pogoršanje ishrane tršlje već nakon četvrte godine. 3. Prva istraživanja ove vrste kod nas potvrđuju da požar vegetacije predstavlja velik gospodarski i prirodoznanstveni problem koji ozbiljno ugrožava i sam opstanak vegetacije i zemljišta u našem priobalnom području. Kao takav problem zahtijeva dugoročna mnogo šira i detaljnija istraživanja. Obzirom na brojne specifičnosti našeg priobalnog područja prioritet treba dati pitanjima biološke sanacije primjenom šumsko-uzgojnih radova i ishrane šumskog drveća. Posebnu pažnju treba pokloniti komparativnom istraživanju meliorativnosti glavnih vrsta drveća. Veoma je aktuelno istraživanje mehanizma erozije tala uvjetovane požarom vegetacije. Značajnu pažnju treba pokloniti proučavanju energije nakupljanja bioelemenata od strane šumskog drveća te istraživanju kruženja i kretanja dušika u sistemu tlo— biljka s posebnim obzirom na nitratne oblike koji mogu biti štetni po zdravlje ljudi. 147 |