DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 20 <-- 20 --> PDF |
kacije u pogoršavanju vodozračnih odnosa i povećavanju podložnosti tla eroziji. Naši se nalazi mogu dovesti u vezu s poznatim podacima AZMAJPARAŠVILIJA (1936) o jakom smanjenju vodopropusnosti opožarenih tala. U svjetlu ovih podataka izgleda da su jako karbonatna tla uz to i siromašnija humusom najjače ugrožena požarom vegetacije i da kod njih požar može prouzrokovati jako razaranje s katastrofalnim posljedicama. Nema sumnje da promjene mehaničkog sastava pa prema tome i stanje mikrostrukture tla treba u buduće detaljno istraživati. U ovim istraživanjima posebno su analizirane karakteristike i stanje šumske prostirke. Na svim opožarenim površinama utvrđeno je da je ona praktički potpuno uništena. Analizom šumske prostirke na očuvanim reprezentativnim plohama (Mikulići, Molunat, Bračevo brdo, Varina) procijenjeni su ti gubici u odnosu na glavne bioelemente: N, P2O5, K2O, CaO i MgO. Na temelju ovih prvih samo orijentacionih podataka može se pretpostaviti da šumska prostirka na ispitivanim staništima u prosjeku sadrži u makiji 40 kg N, 6 kg P2O5, 9 ikg K2O, 188 kg CaO i 20 kg MgO. Jedan od glavnih zadataka budućih istraživanja je da se detaljno ispitaju tokovi i sudbina mineralnih tvari koje potiču od spaljivanja biljne tvari. b) Promjene u statusu ishrane biljaka Na primjernim objektima analiziran je biljni materijal (iglice i lišće). Uzorci su uzimani s mladih biljaka koje su se nasadile na opožarenim površinama. Radi uporedbe biljni materijal na očuvanim površinama također je uziman s biljaka iste vrste i podjednake starosti. Dobiveni rezultati prikazani su u tabeli 3. Na temelju tih rezultata može se konstatirati ovo: — kod svih biljaka na opožarenim površinama s neznatnim izuzecima utvrđen je velik porast koncentracije dušika, fosfora, kalija, i u manjoj mjeri magnezija. Posebno je velik porast koncentracije dušika i fosfora. Takav se nalaz može objasniti opisanim promjenama u tlu, odnosno povećanjem sadržaja dušika i fiziološki aktivnog fosfora u njemu. Koncentracije kalcija pokazuju u većini slučajeva obrnut odnos. Pad koncentracije kalcija na opožarenim površinama može se objasniti razblaživanjem njegove koncentracije izazvane naglim porastom biomase. Taj porast posljedica je povoljnije ishrane drugim (dušik i fosfor), inače deficitarnim hranivima; — promatranje dobivenih podataka u odnosu na vrijeme proteklo od požara do uzimanja uzoraka pokazuje da se sa vremenom vrlo brzo smanjuju navedene razlike u koncentraciji hraniva. Zabilježeni su slučajevi (lokalitet Trogir—Piano) da su četiri godine nakon požara koncentracije hraniva ne samo izjednačene već i smanjene na opožarenoj površini. Taj podatak potvrđuje navedene konstatacije 0 vrlo brzom iznošenju (iz tla) produkata mineralizacije uvjetovane požarom. Toga je posljedica i redoviti pad plodnosti tla u kasnijim godinama; — u razmatranju utvrđenih promjena treba uvažiti i činjenicu da dio povećane koncentracije hraniva kod biljaka na opožarenim površinama mogu poticati dijelom i iz jako smanjene konkurencije biljaka. Stoga je u nastavku istraživanja pored poznatih razloga potrebno osnivanje šumskih pokusa i radi praćenja ishrane biljaka. U tim pokusima treba biti isključen spomenuti faktor konkurencije; |