DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Poredba podataka o sadržaju fiziološki aktivnog fosfora određenog po
Al-metodi pokazuje od slučaja do slučaja male promjene, češće u pravcu povećanja
nego smanjenja fosfora. Bilo je za očekivati povećanje fiziološki aktivnog
fosfora, jer prema REMEZOVU (1965) spaljivanje organske materije
oslobađa u njoj vezane mineralne materije. One se oslobađaju pretežno u
obliku dosta rastvorljivih karbonata i sulfata. Naši nalazi na nekim objektima
potvrđuju navedene podatke. Međutim, znatna su i odstupanja od toga.
Smanjenje sadržaja fiziološki aktivnog fosfora na tipičnoj crvenici i rendzini
na flišu (lokaliteti: Mikulići, Molunat, Kopilice) može biti posljedica više
faktora. Svakako je najvažnije ispiranje i njegovo uključivanje u geokemijski
ciklus. Male promjene mogu biti i posljedica fiksacije fosfora u stabilne fosfate,
te odnošenja s površine tla erozijom. Preciznija analiza prometa fosfora
zahtijevala bi uzimanje uzoraka tla sa više dubina i primjenu većeg broja
analitičkih metoda. S praktičnog gledišta gledano u cjelini i na duži rok
može se uzeti da požar vegetacije pogoršava režim fosfora u tlima našeg krša
koja su inače deficitarna tim veoma važnim bioelementom.


Naša razmatranja o fiziološki aktivnom fosforu u mnogome se odnose i
na fiziološki aktivni kalij. Posebnost je u tome što su zalihe pristupačnog
kalija u proučavanim tlima dovoljne, odnosno tla su dobro opskrbljena kalijem.
Ipak treba upozoriti da dobiveni rezultati upućuju da je kalij u tlu
pod utjecajem požara podložan još većim gubicima. Tako npr. u rendzini pod
alepskim borom već u prvoj godini zabilježen je pad sadržaja fiziološki aktivnog
kalija za oko 30%. Zanimljiv je intenzitet promjena fiziološki aktivnog
kalija u plitkom smeđem tlu i rendzini na vapnencima. Nakon požara u
prvoj godini (lokalitet Bovan) porastao je sadržaj pristupačnog kalija za oko
50% dok se na lokalitetu Okrug Gornji nakon 7 godina smanjio za oko 30%.


— Veoma značajne promjene pod utjecajem požara pretrpjela je organska
komponenta tla. Na opožarenom staništu iznosio je gubitak humusa u
prosjeku (izuzev lokaliteta Bovan) u prvoj godini nakon požara 18—20 tona
po hektaru, dok se u istim uvjetima s iznimkom lokaliteta Okrug Gornji povećala
količina ukupnog dušika za približno 900 kg po hektaru. To je dovelo
do vrlo značajnog sužavanja C : N odnosa u tlu. Povećanje dušika očigledno
je posljedica požarom uvjetovane mineralizacije biomase. Posebno je značajno
da se povećanje dušika u tlu odnosi na njegove mineralne oblike. Ti
su oblici biljkama veoma pristupačni, ali s gledišta bilance tvari u ekosistemu
oni su veoma podložni migraciji i nepovratnom izlaženju iz tla. Na opožarenim
staništima kako se to vidi iz podataka o koncentraciji dušika u biljkama
(tabela 3) stoje im na raspolaganju ogromne količine tog elementa. Budući
biljke mogu u kratkom razdoblju iskoristiti samo mali dio povećanog
sadržaja mineralnih oblika dušika to će se mnogo veći dio nepovratno izgubiti
descedentnim tokovima. Taj se gubitak donekle može ublažiti brzim pošumljavanjem
opožarenih površina. Ispiranje dušika iz tla osim što predstavlja
veliki gospodarski gubitak u obliku smanjenja plodnosti tla povlači za
sobom još i opasnost za ljudsko zdravlje zbog mogućeg zagađivanja pitke
vode nitratima.
— Podaci o mehaničkom sastavu tla također zaslužuju posebnu pažnju.
Na opožarenim površinama jako karbonatnih tala (lokaliteti Varina, Bračeno
brdo i Kopilice) porastao je u prosjeku sadržaj čestica gline za više od 30 %.
Objašnjenje za tu pojavu treba tražiti u slabljenju vezive sposobnosti kalcija.
Posljedica je narušavanje unutarnje arhitekture tla. Praktične su impli