DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Poredba podataka o sadržaju fiziološki aktivnog fosfora određenog po Al-metodi pokazuje od slučaja do slučaja male promjene, češće u pravcu povećanja nego smanjenja fosfora. Bilo je za očekivati povećanje fiziološki aktivnog fosfora, jer prema REMEZOVU (1965) spaljivanje organske materije oslobađa u njoj vezane mineralne materije. One se oslobađaju pretežno u obliku dosta rastvorljivih karbonata i sulfata. Naši nalazi na nekim objektima potvrđuju navedene podatke. Međutim, znatna su i odstupanja od toga. Smanjenje sadržaja fiziološki aktivnog fosfora na tipičnoj crvenici i rendzini na flišu (lokaliteti: Mikulići, Molunat, Kopilice) može biti posljedica više faktora. Svakako je najvažnije ispiranje i njegovo uključivanje u geokemijski ciklus. Male promjene mogu biti i posljedica fiksacije fosfora u stabilne fosfate, te odnošenja s površine tla erozijom. Preciznija analiza prometa fosfora zahtijevala bi uzimanje uzoraka tla sa više dubina i primjenu većeg broja analitičkih metoda. S praktičnog gledišta gledano u cjelini i na duži rok može se uzeti da požar vegetacije pogoršava režim fosfora u tlima našeg krša koja su inače deficitarna tim veoma važnim bioelementom. Naša razmatranja o fiziološki aktivnom fosforu u mnogome se odnose i na fiziološki aktivni kalij. Posebnost je u tome što su zalihe pristupačnog kalija u proučavanim tlima dovoljne, odnosno tla su dobro opskrbljena kalijem. Ipak treba upozoriti da dobiveni rezultati upućuju da je kalij u tlu pod utjecajem požara podložan još većim gubicima. Tako npr. u rendzini pod alepskim borom već u prvoj godini zabilježen je pad sadržaja fiziološki aktivnog kalija za oko 30%. Zanimljiv je intenzitet promjena fiziološki aktivnog kalija u plitkom smeđem tlu i rendzini na vapnencima. Nakon požara u prvoj godini (lokalitet Bovan) porastao je sadržaj pristupačnog kalija za oko 50% dok se na lokalitetu Okrug Gornji nakon 7 godina smanjio za oko 30%. — Veoma značajne promjene pod utjecajem požara pretrpjela je organska komponenta tla. Na opožarenom staništu iznosio je gubitak humusa u prosjeku (izuzev lokaliteta Bovan) u prvoj godini nakon požara 18—20 tona po hektaru, dok se u istim uvjetima s iznimkom lokaliteta Okrug Gornji povećala količina ukupnog dušika za približno 900 kg po hektaru. To je dovelo do vrlo značajnog sužavanja C : N odnosa u tlu. Povećanje dušika očigledno je posljedica požarom uvjetovane mineralizacije biomase. Posebno je značajno da se povećanje dušika u tlu odnosi na njegove mineralne oblike. Ti su oblici biljkama veoma pristupačni, ali s gledišta bilance tvari u ekosistemu oni su veoma podložni migraciji i nepovratnom izlaženju iz tla. Na opožarenim staništima kako se to vidi iz podataka o koncentraciji dušika u biljkama (tabela 3) stoje im na raspolaganju ogromne količine tog elementa. Budući biljke mogu u kratkom razdoblju iskoristiti samo mali dio povećanog sadržaja mineralnih oblika dušika to će se mnogo veći dio nepovratno izgubiti descedentnim tokovima. Taj se gubitak donekle može ublažiti brzim pošumljavanjem opožarenih površina. Ispiranje dušika iz tla osim što predstavlja veliki gospodarski gubitak u obliku smanjenja plodnosti tla povlači za sobom još i opasnost za ljudsko zdravlje zbog mogućeg zagađivanja pitke vode nitratima. — Podaci o mehaničkom sastavu tla također zaslužuju posebnu pažnju. Na opožarenim površinama jako karbonatnih tala (lokaliteti Varina, Bračeno brdo i Kopilice) porastao je u prosjeku sadržaj čestica gline za više od 30 %. Objašnjenje za tu pojavu treba tražiti u slabljenju vezive sposobnosti kalcija. Posljedica je narušavanje unutarnje arhitekture tla. Praktične su impli |