DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 13 <-- 13 --> PDF |
UTJECAJ POŽARA VEGETACIJE NA TLO I ISHRANU ŠUMSKOG DRVEĆA J. MARTINOVIĆ, N. KOMLENTOVIĆ, D. JEDLOWSKI (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split) SAŽETAK. Rad je dio neobjavljene studije o štetnom utjecajupožara na vegetaciju, biotop i pejzaž u priobalnom području Hrvatske. Autori su na temelju dvogodišnjih istraživanja na 8 primjernih objekata došli do zaključka da u rendzirtamu nti flišu, smeđim tlima na vapnencu i crvenicama pod utjecajem požaravegetacije dolazi do uništenja šumske prostirke, smanjenja sadržaja humusa, prolaznog povećanja sadržaja dušika i fiziološki aktivnog P2O5 i K2O, te narušavanja prigodne arhitekture tla i povećanja podložnosti eroziji. Šumsko drveće i grmlje u prvim godinama nakon požara pokazuje povoljnije stanje ishrane N, P i K, ali se taj efekat ubrzo guhi. UVOD Ovaj rad dio je studije o štetnom utjecaju požara na vegetaciju, biotop i pejzaž u priobalnom području Hrvatske. Prvi istraživački projekat o ovoj problematici razrađen je 1972. godine (Urbanistički institut SR Hrvatske, grupa za ekologiju pejzaža). Projekt je obnovljen 1974. godine i povjeren Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Tim se projektom po prvi put kod nas pristupilo širem znanstveno-eksperimentalnom istraživanju požara vegetacije. Zamišljeno je da se u projektu obrade ova pitanja: — gospodarski značaj zaštite vegetacije od požara, — zavisnost požara vegetacije od prirodnih i socijalnih uvjeta, — floristički i biljno-sociološki odnosi opožarenih površina, — fiziološke promjene šumskog drveća pod utjecajem požara, — utjecaj požara na svojstva tla, — studij protupožarnih sistema i gorivosti materijala, — klasifikacija vegetacijsko-pejzažnih jedinica priobalnog područja Hrvatske prema stupnju štetnog djelovanja požara i zahtjevima za njihovu obnovu. U proteklom razdoblju od 1974—1975. godine financiran je od strane Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija samo manji dio navedenog projektnog programa. U toku tog dvogodišnjeg rada naš je zadatak bio da se na reprezentativnim pokusnim objektima utvrde promjene osnovnih komponenti plodnosti tla uvjetovanih požarom i analizira stanje ishrane šumskog drveća i grmlja u vezi s požarom vegetacije, te pristupi osnivanju pokusa pošumljavanja opožarenih površina s ciljem pronalaženja najracionalnijih metoda njihove obnove i dubljeg egzaktnijeg proučavanja posljedica požara. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Aktuelnost postavljenog zadatka potvrđuju ove činjenice. Vegetacijska komponenta našeg priobalnog pejzaža, naročito ona šumska, ima neprocijenjivu vrijednost i veliki značaj posebno za turističku privredu, za rekreaciju, za narodnu obranu, itd. Vrijednost površina pod šumom se očituje u njihovom biološkom statusu osnovnih čuvara prirodne sredine i privlačnosti ambijentalnih kvaliteta koji su uz more i privlačnosti ambijentalnih kvaliteta koji su uz more osnova turističke ponude. U posljeratnom razdoblju, uporedo sa zanemarivanjem šumsko-kulturnih radova i razvojem turizma šumski požari su poprimili zabrinjavajuće razmjere. Mnogo je primjera da su požarom teško pogođeni i najvrijedniji predjeli naše obale. Tako su na primjer na dubrovačkom području u desetgodišnjem razdoblju (1960—1969) registrirana 223 veća šumska požara. Na splitskom području u samoj 1971. godini požari su uništili 388 ha biljnog pokrova i pričinili štetu od preko 2,320.000 din., ne uzimajući naravno u obzir one nemjerljive, indirektne vrijednosti borovih šuma, makije i druge vegetacije, koje pozitivno djeluju na stvaranje povoljnih mikroklimatskih uvjeta, oplemenjivanje pejzaža i zaštitu tla od erozije. Danas je požar šumske vegetacije problem za cijelo čovječanstvo pa mu je odgovarajuća pažnja poklonjena i u Deklaraciji konferencije Ujedinjenih naroda o čovjekovoj okolini (Stockholm 1972). Razumljivo je stoga što se u mnogim zemljama svestrano proučava opisana problematika. Posebna se pažnja poklanja degradacijskim procesima u tlu i regeneraciji vegetacijskog pokrova. Strana se iskustva (AZMAJPARAŠVILI 1936, REMEZOV, POGREBNJAK 1965, FIRSOVA 1969, MOONEY, PARSONS 1973, VAJDA 1973) svode na slijedeće. Požar šumske vegetacije uništava šumsku produkciju, snižava prirast preživjelih stabala i bonitet sastojina, pogoršava kvalitetu drveta, slabi fruktifikaciju, povećava vjetroizvale, pogoduje razmnažanju nekih štetnika. Obzirom na tlo uništava šumsku prostirku i humus u površinskom horizontu, čime se narušava normalni i prirodni tok kruženja bioelemenata, te smanjuje kapital plodnosti tla. Pogoršavaju se fizikalna svojstva tla i otvara put ekscesivnoj eroziji, a često i njegovom potpunom razaranju. II MATERIJAL I METODE RADA a) Osnovne karakteristike istraživanih objekata 1. Klima Za dubrovačko područje prema podacima najbliže meteorološke stanice Gruda iz razdoblja motrenja 1948—1960, udaljenoj ne više od 15 km od objekata istraživanja (izuzev lokaliteta Orašac) mogu se dati ove karakteristike opće klime. Temperatura zraka — srednja vrijednost godišnjih doba: proljeće 13,3; ljeto 22,9; jesen 15,6 i zima 8,1 °C. Prema godišnjim dobima ima oborine u proljeće 278, ljeti 127, u jesen 488 i zimi 447 mm. Godišnje oborine iznose 1340 mm. Svi istraživani objekti pripadaju klimatskom području koje prema Köppenovoj klasifikaciji nosi oznaku Csa". Taj osnovni tip klime sredozemnih obala obilježen je blagom zimom i suhim ljetima s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime kao u najsušem mjesecu ljeta. Količina oborine u potonjem slučaju manja je od 40 mm. Za objekte splitskog područja (Kaštel Stari) karakteristično je da ovdje padne znatno manje oborina u proljeće, jesen i zimu, a klima prema Köppe novoj klasifikaciji nosi oznaku Csax". |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 15 <-- 15 --> PDF |
2. Vegetacijske karakteristike Obzirom da će vegetacijske karakteristike i promjene nakon požara biti posebno obrađene dovoljno je ovdje konstatirati da se svi primjerni objekti nalaze u klimazonalnom vegetacijskom području Orno Quercetum ilicis, južno i srednje potpodručje (prema BERTOVIĆU u knjizi Klimatski podaci SR Hrvatske). Osnovna vegetacijsko-sastojinska obilježja primjernih objekata predočena su u tabeli 1. 3. Tla istraživanih objekata Na temelju genetsko-morfoloških analiza na terenu, te u ovom radu predočenih podataka laboratorijskih analiza i primjenom klasifikacije tla Jugoslavije (ŠKORlC, FILIPOVSKI, ĆIRlC, 1973) utvrđena je pedosistematska pripadnost tala naših primjernih objekata (tabela 1). S pedološkog gledišta istraživani primjerni objekti vrlo su reprezentativni jer obuhvaćaju tla (rendzine, smeđa tla na vapnencima i crvenice) koja su u našem mediteranskom području najrasprostranjenija i koja imaju veliku šumsko-ekološku važnost. b) Metode rada U izboru primjernih objekata težilo se obuhvatiti spektar vegetacijskih i pedoloških uvjeta Dalmacije. Suština je metode da se na svakom istraživanom objektu postave parovi primjernih ploha. Par čine po jedna opožarena i očuvana ploha, koje su prije požara imale jednake geološko-litološke, pedološke, mikroklimatske i vegetacijsko-sastojinske uvjete i karakteristike. Na svakoj plohi uzimani su prosječni uzorci tla iz humusno akumulativnog horizonta a na neopožarenim plohama i uzorci šumske prostirke. Pri sabiranju biljnog materijala rukovodili smo se željom da obuhvatimo što više vrsta drveća i grmlja te da analizirane vrste budu zastupljene na opožarenim i očuvanim plohama, te da imaju podjednaku starost. Uzorci tla i biljnog materijala na istraživanim objektima 1—4 sakupljeni su u jesen 1974, a na objektima 5—8 u ljeto 1975. godine. Na parovima primjernih ploha uzorci su uzimani u istom danu. Površina ploha iznosila je 4—9 ara. Laboratorijske analize provedene su po ovim postupcima. Reakcija tla elektrometrijski sa staklenom elektrodom, fosfor i kalij po Al-metodi, humus po Tjurinu, ukupni dušik po Kjeldahlu, sadržaj CaC03 po Scheibleru i mehanički sastav pipet-metodom sa Na-pirofosfatom kao dispergentom. Biljni materijal spaljivan je mokrim putem sumporom i perklornom kiselinom. Zatim je fosfor određivan kolorimetrijski, kalij i kalcij plamenofotometrijski i magnezij metodom atomske apsorpcije. Dušik je određen metodom Kjeldahla. III REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA a) Promjene u tlu Rezultati istraživanja promjena u tlu uvjetovanih požarom vegetacije izneseni su u tabeli 2. S tim u vezi zaslužuju pažnju i objašnjenja ova pitanja: — Analize pokazuju da se pH vrijednost tala neznatno mijenja. To dovodimo u vezu s velikim sadržajem kalcija u tlu (Kopilice, Bračevo brdo, 141 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Tabela ! Vegetatijsko-sastoj´inska i pedološka obilježja primjernih objekata Red. broj 1 2 3 h 5 6 7 8 Naziv lokal i teta Konavle Mikulići Konavle Molunat Konavle Varina Dubrovačko primorje, Orašac,Brace vo brdo Trogir Bovan Čiovo Okrug Gornj i Trog i r Plano Klis Kop i 1 i ce Podru čje 0) —i >u 3 1» T3 O CL o CL o c >N . 3 —i Iß ´Ö E 3 U CD U L. 1 o d l_ o »L? L. -D 0 CL +J o Q9) —i c o U L. 1/1 1 i/i U E 3 4-t L. a) &3 1 o C 1_ o Vegetacijsko-sastojinski opis Makija s vrlu rijetkim stablima alepskog bora i čempresa. Visina makije izmedju 3"5 metara. Zastrtost tla krošnjama 100%. Na poredbenoj parceli požarom je u proljeće 197** godine uništeno oko 90% vegetaci jskog pokrova Makija visine izmedju 1,5—3 m. Zastrtost tla krošnjama 100%. Na poredbenoj parceli požarom je u proljeće 197^* uništeno oko 90% vegetacijskog pokrova Kultura alepskog bora s pojedinačnim stablima primorskog bora. Prosječna visina sastojine oko 8 m. Zastrtost tla krošnjama 100%. Na poredbenoj plohi požarom je u ljeto 1972 uništeno 80-90% vegetacijskog pokrova Stara kultura alepskog bora visine oko 15m. Zastrtost tla krošnjama oko 70%. Na poredbenoj parceli požarom je u ljeto 1973 godine uništeno više od 90% vegetaci jskog pokrova Grupe makije visine 2-3 metra. Zastrtost tla krošnjama 70-80%. Na poredbenoj parceli požarom je u proljeće 197*» godine uništeno više od 90% vegetacijskog pokrova Kultura alepskog bora. Prosječna visina, sastojine 8 m. Zastrtost tla krošnjama 100%. Na poredbenoj parceli požarom je 1968 godine uništeno više od 90% vegetaci jskog pokrova Makija sa grupama alepskog bora i pinjo la. Drvna masa 200-300m3ha. Zastrtost tla krošnjama 100%. Na poredbenoj parceli požarom u ljeto 1971 godine uništeno više od 90% vegetacijskog pokrova Kultura alepskog bora stara 40 godina, prosječna visina stabala 9 metara. Zastrtost krošnjama 100%. Pojedinačno zastupljen i čempres. Na poredbenoj parceli požarom u ljeto 1971* godine uništeno oko 80% stabala Tip tla Crvenica ti pična, srednje duboka, glinovi ta C rven i ca t i pična, srednje duboka, q1inovi ta Rendzina karbonatna na eocenskom flišu Smedje tlo m dolomi t.vapr nencu, pli tkc antropogenizi rano (te-. rasi rano) Smedje tlo na vapnencu, tipično pl i tko Rendzina karbonatna na pločastom vapnencu Smedje tlo na vapnencu tipično-, p1 i tko skeletno Rendzina na laporu karbonatna Varina) i velikom pufernom sposobnošću i drugih također bazama zasićenih tala. Opravdano je pretpostaviti da se u sličnim uvjetima općenito neće, pod utjecajem požara mijenjati reakcija tla, pa taj pokazatelj možemo ispustiti iz daljnjih analiza. Literaturni podaci (FIRSOVA, 1969) 0 smanjenju kiselosti tla pod utjecajem požara upućuju na to da se naši zaključci mogu odnositi samo na bazama zasićena tla. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 17 <-- 17 --> PDF |
OJ o \o o CA CM -3rco Y <=. P-. -3" -cr LA CM PA -3" PA -3 - r- PA CA PA CM CM OJ -3 -et LA CA PA MD — LA 3 CM CD W 03 O CD CA CM CO OJ L A PA CA oPA C O CM CA OJ CA PA o o o MO i1 CM CM CD O O a. o O CM OJ CA v O PA LA \o O l -3OO CM L A v O CM OO PA MD cn OJ CA CO OJ a 1 o r~ vo O OJ v O CO i LA p*. CM OJ CO CM O *~ 3 >(0 M V O CM LA PA L A -3OJ OJ OJ -3 r- » P A ^r St o OJ ti M CM CM O C A CA -3O. L A v O -v L A o o o o r CM g L A CM CM r- CM LA CA P A OJ r - 3" OO CM MD oPA r-* v O OJ OJ -3 " P A CO c m CM O © CD O OJ P"»T— v O PA v O PA vO CM oo CM r-N. OJ CA CA OJ i : 1 -3" CA PA vO r-» CO pv. -r O CM CD CA P A OJ L A oJ o OJ -3" LA ^O -3 - r». oo CO _ EL vO vO PA PA -3" CM OJ LA z O r-. p>~ O CD CO LA CA CD u K_J p*-. O 00 O -3" CM -3 " © o Q_ «*-LT» PA CM PA PA " PA OJ o LA " TvO ** PA MD ^~ PA LA OJ O l c -* o O CD CD o o O CD O o__ 3 Mrt ^ 3 ZD -O 3 8 CM PA o CD -3" O CD O L A PA CD -3" LA O r^ o PA -3" o OJ o D_ CA CA -3 - CA CA CM PA «— L A CO PA P^ PA PA 8- (rt 31«« 3 3Z 3 o tu o oo CA -=r CD PA _ CM CO Cf\ J - LA ^_ CM -3" -3vo JOO CO ^3" MD .CD 3 i O O X. o CM eno :*; E — CL o K_> O p . -* o -3LA OJ -3" CM 0Q OO s <** CD ^_ v O ^ OJ -3 " 00 PA CO CM L A L A -3 - OJ o-3 " OO -T v O CM o PA «% L A ^_ CM -3 - L. 0_ O oj t f»i *— AA -3 * -3P A OJ LT» O ^ CD CMOIO VO CO 0Q. 0 _ -3 -J CO o-E — « CM " o OJ CM PA PA OJ p-» CA L A JV O CA -flPA o D_ O ea o o OJ -3" -3" PA -3" OJ ( H vD CM PA L A MD LA U CJ 3 »U o o OJ CD OJ OJ vO LA LA 3 LA MD >8 CL O PA MD v O _. -3Ci| OJ CD -3" 3 U ^i DZ 1 QC U o CM MD vo p*. -3" O v OJ p ^ OJ P*. CA VO LA r*. Q_ o pm r^ p ^ VO CA p o CO C A P^. OO r-. OO f»« (*. CO 3 O 3T OJ Q.X 8 CA v O CA MD r-» p-* o CO CA 1^ . oo r* P-*. PN . o OO OJ OJ CM c _ 15.26 3 +J O 3 OJ 1 O A I 1 CD OJ o OJ o 1 MD 1 CD 1 v O l o OJ 1 o OJ 1 o 1 M ro a) jL *-* O — _ J — _»o 3 -Y L 10 e 3 o -* CD c L. o >a) o >0 T> (D LJO m C 9 >o 03 o»—» 3 C L. U. -1C o O C3 o C aj a. 1 «o a. oÄ , |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Poredba podataka o sadržaju fiziološki aktivnog fosfora određenog po Al-metodi pokazuje od slučaja do slučaja male promjene, češće u pravcu povećanja nego smanjenja fosfora. Bilo je za očekivati povećanje fiziološki aktivnog fosfora, jer prema REMEZOVU (1965) spaljivanje organske materije oslobađa u njoj vezane mineralne materije. One se oslobađaju pretežno u obliku dosta rastvorljivih karbonata i sulfata. Naši nalazi na nekim objektima potvrđuju navedene podatke. Međutim, znatna su i odstupanja od toga. Smanjenje sadržaja fiziološki aktivnog fosfora na tipičnoj crvenici i rendzini na flišu (lokaliteti: Mikulići, Molunat, Kopilice) može biti posljedica više faktora. Svakako je najvažnije ispiranje i njegovo uključivanje u geokemijski ciklus. Male promjene mogu biti i posljedica fiksacije fosfora u stabilne fosfate, te odnošenja s površine tla erozijom. Preciznija analiza prometa fosfora zahtijevala bi uzimanje uzoraka tla sa više dubina i primjenu većeg broja analitičkih metoda. S praktičnog gledišta gledano u cjelini i na duži rok može se uzeti da požar vegetacije pogoršava režim fosfora u tlima našeg krša koja su inače deficitarna tim veoma važnim bioelementom. Naša razmatranja o fiziološki aktivnom fosforu u mnogome se odnose i na fiziološki aktivni kalij. Posebnost je u tome što su zalihe pristupačnog kalija u proučavanim tlima dovoljne, odnosno tla su dobro opskrbljena kalijem. Ipak treba upozoriti da dobiveni rezultati upućuju da je kalij u tlu pod utjecajem požara podložan još većim gubicima. Tako npr. u rendzini pod alepskim borom već u prvoj godini zabilježen je pad sadržaja fiziološki aktivnog kalija za oko 30%. Zanimljiv je intenzitet promjena fiziološki aktivnog kalija u plitkom smeđem tlu i rendzini na vapnencima. Nakon požara u prvoj godini (lokalitet Bovan) porastao je sadržaj pristupačnog kalija za oko 50% dok se na lokalitetu Okrug Gornji nakon 7 godina smanjio za oko 30%. — Veoma značajne promjene pod utjecajem požara pretrpjela je organska komponenta tla. Na opožarenom staništu iznosio je gubitak humusa u prosjeku (izuzev lokaliteta Bovan) u prvoj godini nakon požara 18—20 tona po hektaru, dok se u istim uvjetima s iznimkom lokaliteta Okrug Gornji povećala količina ukupnog dušika za približno 900 kg po hektaru. To je dovelo do vrlo značajnog sužavanja C : N odnosa u tlu. Povećanje dušika očigledno je posljedica požarom uvjetovane mineralizacije biomase. Posebno je značajno da se povećanje dušika u tlu odnosi na njegove mineralne oblike. Ti su oblici biljkama veoma pristupačni, ali s gledišta bilance tvari u ekosistemu oni su veoma podložni migraciji i nepovratnom izlaženju iz tla. Na opožarenim staništima kako se to vidi iz podataka o koncentraciji dušika u biljkama (tabela 3) stoje im na raspolaganju ogromne količine tog elementa. Budući biljke mogu u kratkom razdoblju iskoristiti samo mali dio povećanog sadržaja mineralnih oblika dušika to će se mnogo veći dio nepovratno izgubiti descedentnim tokovima. Taj se gubitak donekle može ublažiti brzim pošumljavanjem opožarenih površina. Ispiranje dušika iz tla osim što predstavlja veliki gospodarski gubitak u obliku smanjenja plodnosti tla povlači za sobom još i opasnost za ljudsko zdravlje zbog mogućeg zagađivanja pitke vode nitratima. — Podaci o mehaničkom sastavu tla također zaslužuju posebnu pažnju. Na opožarenim površinama jako karbonatnih tala (lokaliteti Varina, Bračeno brdo i Kopilice) porastao je u prosjeku sadržaj čestica gline za više od 30 %. Objašnjenje za tu pojavu treba tražiti u slabljenju vezive sposobnosti kalcija. Posljedica je narušavanje unutarnje arhitekture tla. Praktične su impli |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 19 <-- 19 --> PDF |
CD «W CD CO CO o OJ ^ Iß ** iß © TJH CO CJ rt CM CM CO y-i CM * [ « o © o © © © © © © © © o o OJ O CD CM CM CO CD 8 I «to CO rt CO CO Ol Iß CO CO Cl CM CM CM CM i-C CO H o © o o O © © O © © © © © © CM CM CM © CO CD CO CO CD CO rt t-CO CO CO CO © r-i O CM CM CM * o ce 1 ! g i o H e ^ ^ ´-´ CO CO CD CO © CO CO CO © Iß 05 © CO CM © CM © CO CM rt rt O © o CM rt CM T-< CM * ^ * CD CM O CO CO 5* © © S 3 Ol CD CM CD CO CO © o s 1 «> «-i © H o rt © O CM CM © © © y-t CM CO © CM * o m o 6 " 0 Eri Đ J o s © © CM CM o © <-i « "* © © © o © © CO CD CO CO CM CO CM CD CO CM CO eo * CO Iß CM CO CO 3 i o o O o © © © © © O © o o o 1 1 © © © © CO CO © CM CO CO Tf Ol © CO CO CM CM c-CM * O O o © o © © © © o © * © © © co m ci CM CM e-rt tco * CD CO CO CM © CM © CI CO 1 *: CM r-l M rt O © i-t CM CM rt rt ,HH " f- CM CO o> rt -^ irOl o CO C^J © CO Lß © CM rt Ol o © rt o © © I 3 co CO rt O a ° CO J .2 ^3 s 4 l-l . J o eft 5 CO 3 1 I rt o J o CO ca 3 C u || CJ OJ S u C oj c oj a CO & cu 3 CO aC U] S Si CO M L cd W CO rl 10 2 3 Ö L P p 15 3 3 cC a> 3 OJ = oa U ü CJ CJ a 3 E 3J IH a3 a " 2 CO cO U CO CL> -~ 3 to o (U a +J 0) +-> fi 31 1u, q S 3 a 31 eg 3 .2 01 < 0" fc w ft H w 0*& < o< s L *" 0) CO B Ö 3" C 3 o T3 TI o a (0 e CD Ö aj cu 3 aJ s s CO ^o 6cü +J cd CO Vi o a > O Ü s i I Fi > a p. pi _ O _ o X! CO in Z, o a g 0 C « „ CO CO M M 2 o. 5 a CC co B 1 +-> tu e o co +J CJ oi fl 43 ** tu O c X o CO OJ o QJ >Ü cu 9 S S ,0 o OJ c >a > p f> C 3 u -1 ffl 0 a 0 i & U a ti c w XI fi P. w P u cO . 5 c M o 3 cd U ? c 3 2 5-. 5^ A >o ^J 0 CO ra A ca 0 Ü s s > L |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 20 <-- 20 --> PDF |
kacije u pogoršavanju vodozračnih odnosa i povećavanju podložnosti tla eroziji. Naši se nalazi mogu dovesti u vezu s poznatim podacima AZMAJPARAŠVILIJA (1936) o jakom smanjenju vodopropusnosti opožarenih tala. U svjetlu ovih podataka izgleda da su jako karbonatna tla uz to i siromašnija humusom najjače ugrožena požarom vegetacije i da kod njih požar može prouzrokovati jako razaranje s katastrofalnim posljedicama. Nema sumnje da promjene mehaničkog sastava pa prema tome i stanje mikrostrukture tla treba u buduće detaljno istraživati. U ovim istraživanjima posebno su analizirane karakteristike i stanje šumske prostirke. Na svim opožarenim površinama utvrđeno je da je ona praktički potpuno uništena. Analizom šumske prostirke na očuvanim reprezentativnim plohama (Mikulići, Molunat, Bračevo brdo, Varina) procijenjeni su ti gubici u odnosu na glavne bioelemente: N, P2O5, K2O, CaO i MgO. Na temelju ovih prvih samo orijentacionih podataka može se pretpostaviti da šumska prostirka na ispitivanim staništima u prosjeku sadrži u makiji 40 kg N, 6 kg P2O5, 9 ikg K2O, 188 kg CaO i 20 kg MgO. Jedan od glavnih zadataka budućih istraživanja je da se detaljno ispitaju tokovi i sudbina mineralnih tvari koje potiču od spaljivanja biljne tvari. b) Promjene u statusu ishrane biljaka Na primjernim objektima analiziran je biljni materijal (iglice i lišće). Uzorci su uzimani s mladih biljaka koje su se nasadile na opožarenim površinama. Radi uporedbe biljni materijal na očuvanim površinama također je uziman s biljaka iste vrste i podjednake starosti. Dobiveni rezultati prikazani su u tabeli 3. Na temelju tih rezultata može se konstatirati ovo: — kod svih biljaka na opožarenim površinama s neznatnim izuzecima utvrđen je velik porast koncentracije dušika, fosfora, kalija, i u manjoj mjeri magnezija. Posebno je velik porast koncentracije dušika i fosfora. Takav se nalaz može objasniti opisanim promjenama u tlu, odnosno povećanjem sadržaja dušika i fiziološki aktivnog fosfora u njemu. Koncentracije kalcija pokazuju u većini slučajeva obrnut odnos. Pad koncentracije kalcija na opožarenim površinama može se objasniti razblaživanjem njegove koncentracije izazvane naglim porastom biomase. Taj porast posljedica je povoljnije ishrane drugim (dušik i fosfor), inače deficitarnim hranivima; — promatranje dobivenih podataka u odnosu na vrijeme proteklo od požara do uzimanja uzoraka pokazuje da se sa vremenom vrlo brzo smanjuju navedene razlike u koncentraciji hraniva. Zabilježeni su slučajevi (lokalitet Trogir—Piano) da su četiri godine nakon požara koncentracije hraniva ne samo izjednačene već i smanjene na opožarenoj površini. Taj podatak potvrđuje navedene konstatacije 0 vrlo brzom iznošenju (iz tla) produkata mineralizacije uvjetovane požarom. Toga je posljedica i redoviti pad plodnosti tla u kasnijim godinama; — u razmatranju utvrđenih promjena treba uvažiti i činjenicu da dio povećane koncentracije hraniva kod biljaka na opožarenim površinama mogu poticati dijelom i iz jako smanjene konkurencije biljaka. Stoga je u nastavku istraživanja pored poznatih razloga potrebno osnivanje šumskih pokusa i radi praćenja ishrane biljaka. U tim pokusima treba biti isključen spomenuti faktor konkurencije; |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— u vezi s iznesenom problematikom ishrane šumskog drveća osnovan je pokus s alepskim borom na tipičnoj crvenici (lokalitet Mikulići). Pokus je osnovan u proljeće 1975. godine i otvorio je nov i krupan problem. Taj se sastoji u slijedećem: Na opožarenoj, dakle goloj, površini preživjelo je manje od 10´% dvogodišnjih biljaka alepskog bora, dok je preživljenje biljaka posađenih na slabo zastrtim površinama makije bilo veće od 80%. Prema provedenim opažanjima uzrok slabog preživljenja biljaka na opožarenoj površini posljedica je jake insolacije i nedovoljne vlažnosti tla. Navedeni podaci rječito govore da još ima mnogo neriješenih pitanja i kad je riječ o samom pošumljavanju opožarenih površina. Put za njihovo rješavanje vidimo u osnivanju mreže pokusa koja bi obuhvatila širok spektar ekoloških i drugih uvjeta uz primjenu različitih metoda osnivanja kultura. Takav bi rad trebala pratiti precizna evidencija rezultata i organizirana razmjena iskustava. ZAKLJUČAK Na temelju dvogodišnjih istraživanja, na reprezentativnim — pokusnim objektima, promjena osnovnih komponenti plodnosti tla uvjetovanih požarom vegetacije i poredbene analize stanja ishrane šumskog drveća i grmlja mogu se donijeti ovi zaključci: 1. Na najzastupljenijim tipovima tala u Dalmaciji (smeđa tla na vapnencima, crvenice i rendzine na flišu) nastale su pod utjecajem požara promjene bitnih komponenti plodnosti tla. Te su promjene u cjelini uzevši veoma štetne. Očituju se u uništenju šumske prostirke, smanjenju sadržaja humusa u tlu, prolaznom i neekonomičnom povećanju dušika i fiziološki aktivnog fosfora i kalija. Posebnu opasnost predstavlja narušavanje prirodne arhitekture veoma karbonatnih tala čime se jako povećava njihova podložnost eroziji. 2. U istraživanim stanišnirn uvjetima šumsko drveće i grmlje (Quercusilex, Pinus halepensis, Pinus maritima, Arbutus unedo i drugi) pokazuju na opožarenim površinama povoljnije stanje ishrane dušikom, fosforom, kalijem a donekle i magnezijem. To povoljno stanje zadržava se samo u prvim godinama poslije požara. Uslijed ispiranja, i površinskog odnošenja hraniva iz tla utvrđeno je na jednom primjeru pogoršanje ishrane tršlje već nakon četvrte godine. 3. Prva istraživanja ove vrste kod nas potvrđuju da požar vegetacije predstavlja velik gospodarski i prirodoznanstveni problem koji ozbiljno ugrožava i sam opstanak vegetacije i zemljišta u našem priobalnom području. Kao takav problem zahtijeva dugoročna mnogo šira i detaljnija istraživanja. Obzirom na brojne specifičnosti našeg priobalnog područja prioritet treba dati pitanjima biološke sanacije primjenom šumsko-uzgojnih radova i ishrane šumskog drveća. Posebnu pažnju treba pokloniti komparativnom istraživanju meliorativnosti glavnih vrsta drveća. Veoma je aktuelno istraživanje mehanizma erozije tala uvjetovane požarom vegetacije. Značajnu pažnju treba pokloniti proučavanju energije nakupljanja bioelemenata od strane šumskog drveća te istraživanju kruženja i kretanja dušika u sistemu tlo— biljka s posebnim obzirom na nitratne oblike koji mogu biti štetni po zdravlje ljudi. 147 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 22 <-- 22 --> PDF |
LITERATURA 1. Azmajparašvili , L. S. (1936): Izmenenie vodoohranih svojstv lesnih počv posle požarov v gornih lesah Zakavkazja Tr. Tbilisskogo leso-tehn. instituta. No 2. 2. Fir sova, V. P. (1969): Lesnie počvi sverdlovskoj oblasti i ih izmenenija pod vlijanjem lesohozjajstvennih mjeroprijatij. Sverdlovsk. 3. Kiš, D., Bertović, S., Mart ino vić, J., R i c o v, Š. (1972): Znanstveni projekt »Štetni utjecaj požara na vegetaciju, biotop i pejzaž u priobalnom području SR Hrvatske«. Fond dokumentacije Urbanističkog instituta SR Hrvatske, Zagreb. 4. Kov da, V. A. (1974): Biosphere, soils and their utilization, Moskva, 1974. 5. L o s s a i n t, P. (1973): Soil-Vegetation Relationships in Mediterranean Ecosystems of Southern France. Mediterranean Type Ecosystems, Berlin, Heidelberg, New York. 6. Missbach , K. (1972): Waldbrand, Verhütung und Bekämpfung. VEB, Deutscher Landwirtschaftsverlag, Berlin. 7. Mooney, H.A., Parsons, D. J. (1973): Structure and function of the California chaparral. Mediterranean Type Ecosystems, Berlin, Heidelberg, New York. 8. Remezov, N. P., Pogrebnjak, P. S. (1965): Vlijanje na počva i počvoobrazovatelnij process lesnih požarov Gl. IX v. Kn Lesnoe počvovedenie, Moskva. 9. Škorić, A., Filipov ski, Gj., Ć i r i č, M. (1973): Klasifikacija tala Jugoslavije. Zagreb. 10. XXX Klimatski podaci SR Hrvatske, razdoblje 1948—1960. Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, Serija II, br. 5, Zagreb, 1971. SUMMARY Influence of the vegetation fire on the soil and nutrition of forest trees In the 1974—1975 period were performed in the coastal region of Croatia investigations on changes in the soil and nutrition of forest trees and shrubs caused by the vegetation fire. In eight sample areas (Tab. 1) the reaction of soil, humus content, total nitrogen, physiologically active phosphorus and potassium, and the mechanical composition of soil were investigated. On the comparative parcels through foliar analysis were comprised the concentrations of N, P, K, Ca and Mg on the most represented forest trees and shrubs. On the basis of the results of investigations (Tabs. 2 and 3) the authors came to the following conclusions: 1. In the most represented soil types in Dalmatia (the brown soil on limestones, terra rossa and rendzinas on flysch) there occured changes of the basic components of the soil fertility under the influence of fire. These changes, taken on the whole, are very harmful. They manifest themselves in a destruction of the forest litter, diminution of the humus content in soil, transient and uneconomical increase of nitrogen and physiologically active phosporus and potassium. A special menace represents the disturbance of the natural structure of the natural structure of the strongly carbonate soils through which their susceptibility to erosion is greatlly increased. 2. In the investigated site conditions the forest trees and shrubs (Quercus ilex, Pinus halepensis, Pinus maritima, Arbutus Unedo, etc.) show on burned areas a more favourable condition of nutrition with nitrogen, phosphorus and to a certain degree also with magnesia. Such a favourable condition is maintained only in the first years after the fire. Because of the washing out and superficial carrying- off of nutrients from the soil, it was established a worsening of the nutrition on a specimen of Pistachia-tree already after the fourth year. Dr Jakob MARTINOVIĆ, divi. inž. Ovaj je rad referat sa savjetovanja Dr Nikola KOMLENOVIĆ. »Uloga šume i šumske vegetacije u divi. inž. šum., oba iz Instituta za šumarstvo zaštiti čovjekove okoline u odnosu Jastrebarsko; na Jadransko područje«, održano Dr Dušan JEDLOWSKI, 4—6. III 1976. god. u Zadru. divi. inž. šum., Inst. za jadr. kult. i mel. krša, Split |